João 11

Godon Vuak Ma Ijin (NVM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Regavo ai Beteni ijia e Rasaras kuavo ijar adam ka bomana aben. Regavo ai Beteni iji fu bara Mata ko Merik buon mai.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era do povoado de Betânia, onde Maria e a sua irmã Marta moravam.
2 Regavo Meri iji bara iji fu oir udi mukoi urino iji fu abe Jesuon diak ijia useme some nigen fuon jau ijia abe fidainma ijin. Bara ijefuon makin e Rasarasno kuavo ijar adam aben.
2 (Esta Maria era a mesma que pôs perfume nos pés do Senhor Jesus e os enxugou com os seus cabelos. Era o irmão dela, Lázaro, que estava doente.)
3 Fu adam abene fuka guakvega makifijaf ijieb uri Jesu vuak nijame kume, E Bomana kaion a oijmamo iji fuka adam bomana abenmano kumen.
3 As duas irmãs mandaram dizer a Jesus: — Senhor, o seu querido amigo Lázaro está doente!
4 Bu vuak ijeg Jesu nijavga fu faime uri e vuak fuon faivo iji kia, E Rasaras fu adam aben ga na vierafe fu guame una uriga e bu ijia izeg Godon daro fu ikreno iji game una fu abe aroivknum vo Farif fuon igi na arordiekno kiain.
4 Quando Jesus recebeu a notícia, disse:
5 — ausente —
5 Jesus amava muito Marta, e a sua irmã, e também Lázaro.
6 — ausente —
6 Porém quando soube que Lázaro estava doente, ainda ficou dois dias onde estava.
7 Fu ijia fine rad fu una e vuak fuon faivo iji kia, Ruano una ai Judia vakno kiain.
7 Então disse aos seus discípulos:
8 Fu ijeg kuardiamga bu una roin kua, E Nijaidiamo ai Judia a una vakveno iji e Jius iji bu nito igem bu mun tuame kanakveja a ijefuon uri igia ruain. Regavo iji aba vierafe gavo a una madu ijia vakafa vierafenmano kuain.
8 Mas eles disseram: — Mestre, faz tão pouco tempo que o povo de lá queria matá-lo a pedradas, e o senhor quer voltar?
9 Bu ijeg kuardavga fu kia, Tavan iji fuka jaoijmanak manine sanam. Ijefuon e iji fu tavan ijia oinon iji fuba arikanak ijefuon maiji fu moikigi fu sanainma ijia oin.
9 Jesus respondeu:
10 Regavo fu naki oinon iji fuka dia kam ire kafo nizukiak. Ijefuon maiji ire sanamo be fu bado fu izeg ai ni nisaime okma bakin.
10 Mas, se anda de noite, tropeça porque nele não existe luz.
11 Jesu vuak ijeg kuardiame uri e vuak fuon faivo iji kia, Kainuvuon Rasaras fu ninaido na vakva na saga fu una urikno kiain.
11 Jesus disse isso e depois continuou:
12 Fu ijeg kuardiamga e vuak fuon faivo iji bu una roin kua, E Bomana Rasaras fu ma ninaikma iji no vierafe fu una urikno kuain.
12 — Senhor, se ele está dormindo, isso quer dizer que vai ficar bom! — disseram eles.
13 Regavo Jesu fu Rasaras fun ma guainma ijefuon fu iji vierafene kuain. Regavo e vuak fuon faivo iji bu vierafero fu ma ninainmaro bu ijeg vierafen.
13 Mas o que Jesus queria dizer era que Lázaro estava morto. Porém eles pensavam que ele estivesse falando do sono natural.
14 Ijefuon Jesu fu uri ka visu kuardiame kia, E Rasaras fun ma guain.
14 Então Jesus disse claramente:
15 Regavo magoi noba ijia kariko fu guainma ijefuon iji fun maren. Fu ijeg guaga na va gafia kua fu una uriga ja ijia game una na ma vierafekno uri no fu gak vakno kiain.
15 mas eu estou alegre por não ter estado lá com ele, pois assim vocês vão crer. Vamos até a casa dele.
16 Ijegreare e Tomas e iji bu kua Fuatkaru nafenvano kuavo ijar uri kia, E fok roga no enuvuon E Nijaidiamo guriena vainkin no funa besum aoikno kiain.
16 Então Tomé, chamado “o Gêmeo”, disse aos outros discípulos: — Vamos nós também a fim de morrer com o Mestre!
17 Regavo Rasaras fun guamga bu abe mako ruinva iji naki nokarok ga nokarok (4) barko ijia Jesu fu Beteni ijia kekoma bu vuak iji kuardain.
17 Quando Jesus chegou, já fazia quatro dias que Lázaro havia sido sepultado.
18 — ausente —
18 Betânia ficava a menos de três quilômetros de Jerusalém,
19 — ausente —
19 e muitas pessoas tinham vindo visitar Marta e Maria para as consolarem por causa da morte do irmão.
20 Regavo Mata fu oifian abeknum fino ijia bu kua Jesu rokno kuava fu faime fu kekome unam gafia biekafa vain. Fu vako Meri fu vek ar gafia e ijiena fin.
20 Quando Marta soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele. Porém Maria ficou sentada em casa.
21 Regavo Mata fun kekome va Jesu bieme kua, E Bomana a igia finobatie makin nun iji fuba ijeg guak.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido!
22 Regavo ivia na vierafega a fuifuon irerag a God kuardakma fu rekno kuain.
22 Mas eu sei que, mesmo assim, Deus lhe dará tudo o que o senhor pedir a ele.
23 Mata fu ijeg kuardamga Jesu fu kua, Makin on iji fun guain gavo na vierafe fu una uri okno kuain.
23 — O seu irmão vai ressuscitar! — disse Jesus.
24 Fu ijeg Mata kuardamga fu kua, Na vierafe tavan radkma iji ruakma ijia makin nun iji fu una uri fivakno kuain.
24 Marta respondeu: — Eu sei que ele vai ressuscitar no último dia!
25 Areme Jesu fu madu una Mata kua, Naiji na ma karivako ijiga aoime una urijo ijin. Regavo erar fu na ma vierafekma iji fu guak revo kaven ijia fu una ijia fivak.
25 Então Jesus afirmou:
26 Regavo erar fu nivek fine na ma vierafeno e iji fu ijia ma fivak. Ijegvo a vuak igi na kuardavo iji abe faime ma vierafen?
26 e quem vive e crê em mim nunca morrerá. Você acredita nisso?
27 Jesu fu ijeg kuardamga Mata fu kua, E Bomana na vierafega aiji a Godon Farif. E iji bu kuai fu moikigia ruakno kuainva ijino kuain.
27 — Sim, senhor! — disse ela. — Eu creio que o senhor é o Messias , o Filho de Deus, que devia vir ao mundo.
28 Mata fu Jesu ijeg kuardame fun va ar gafia kekome isuar Meri kuardame kua, E iji E Nijaidiamo iji fun ruainma gafaija oifuon kiemno kuain.
28 Depois de dizer isso, Marta foi, chamou Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Fu ijeg kuardamga Meri fun migegare kekome Jesu biekafa vain.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi encontrar-se com Jesus.
30 Regavo Jesu fuba ar ijia kekoin revo fu vek unam gami Mata fu bienma ijia manin.
30 Pois ele não tinha chegado ao povoado, mas ainda estava no lugar onde Marta o havia encontrado.
31 Ijefuon Meri fu migegare kekome fu biekafa vakgame e Jius iji bu fu samua karinva iji bu gak fu vakga bu uri dab arafirin. Bu vierafero kafu gami makifuon ijefuon mako vien ijia niraikafa vakoro bu usem jain.
31 As pessoas que estavam na casa com Maria, consolando-a, viram que ela se levantou e saiu depressa. Então foram atrás dela, pois pensavam que ela ia ao túmulo para chorar ali.
32 Meri fu vake gami Jesu fu manino ijia kekome uri ato same kua, E Bomana a igia fibatie makin nun fuba ijeg guak.
32 Maria chegou ao lugar onde Jesus estava e logo que o viu caiu aos pés dele e disse: — Se o senhor tivesse estado aqui, o meu irmão não teria morrido!
33 Regavo Jesu fu uri Meri ga e Jius iji bu niraivo iji giama fuka bomana oifiain.
33 Jesus viu Maria chorando e viu as pessoas que estavam com ela chorando também. Então ficou muito comovido e aflito
34 Ijefuon fu uri kia, Ja surif fuon iji ja abe izia mako ruinvano kiain. Fu ijeg kiamga bu kua, E Bomana no abe gafia mako ruinvano ni ro gamne kuain.
34 e perguntou: — Venha ver, senhor! — responderam.
35 — ausente —
35 Jesus chorou.
36 — ausente —
36 Então as pessoas disseram: — Vejam como ele amava Lázaro!
37 Bu ijeg game kuaiko e roin bu kuai, Fu ur e ni zuriaigin iji amarema fu una ninarain. Regavo igi fuka igia fikin fu Rasaras ifejdaga fu una urikdo fuba igia fimano kuain.
37 Mas algumas delas disseram: — Ele curou o cego. Será que não poderia ter feito alguma coisa para que Lázaro não morresse?
38 Areme bu Jesu afeme vake mako iji Rasaras bu uname mun dab vien iji bijuinva ijin nijain. Bu nijaivga fu kekome mako iji gama fuka bomana oifiain.
38 Jesus ficou outra vez muito comovido. Ele foi até o túmulo, que era uma gruta com uma pedra colocada na entrada,
39 Ijefuon fu kia, Mun guri ja dab mako vien guri bijuinva ijin biom gareg abedefno kiain. Jesu fu ijeg kuardiamga bara Mata e iji guainma ijefuon makin ijar una roin kua, E Bomana Rasaras no dab unainva iji fuka naki nokarok ga nokarok (4) baren. Ijefuon no mun guri biom abedekva fuka udi ise rikno kuain.
39 e ordenou: Marta, a irmã do morto, disse: — Senhor, ele está cheirando mal, pois já faz quatro dias que foi sepultado!
40 Mata fu ijeg una kuardamga Jesu fu kua, Nabe amur kua a ma vierafekma Godon sanainma iji a gakno kuain?
40 Jesus respondeu:
41 Areme e iji bun uri mun iji dab biom ken ijia abeden. Bu abedevga Jesu fun gafeg varur gufia nikajaknum sirimamene kua, Asoinun na on sirimamega a faimo ijefuon na bomana on oimarev.
41 Então tiraram a pedra. Jesus olhou para o céu e disse:
42 Na tavan bog on sirimamene a irerag na kuardavo iji a faimon. Regavo igi na sirimamejo ijefuon maiji na e igi irenva ijiebuon na iji sirimamej. Na on sirimamega a faime irerag na kuardavo iji rega bu ijia game una ma vierafero naiji ar kiema na ruainvaro bu ijeg vierafek.
42 Eu sei que sempre me ouves; mas eu estou dizendo isso por causa de toda esta gente que está aqui, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Jesu fu ijeg sirimamene barme uri e iji bu unainva iji uruvana igia nizume kuai, Rasaras una keko ro.
43 Depois de dizer isso, gritou:
44 Jesu fu ijeg kuamga e iji bu dab ugon ijia anume unainva iji fu una ijekma kekoin. Fu anugma una keko rokga Jesu fu uri kia, Ugon gari ja dab anudainva iji iramdafno kiain.
44 E o morto saiu. Os seus pés e as suas mãos estavam enfaixados com tiras de pano, e o seu rosto estava enrolado com um pano. Então Jesus disse:
45 Areme e fok bu Mata ko Merik giakuai ruainva iji bu Jesu ire sumakin iji fu renma iji game buka una fu ma vierafen.
45 Muitas pessoas que tinham ido visitar Maria viram o que Jesus tinha feito e creram nele.
46 Regavo e roin bu Jesu ire iji fu rena bu gainva ijin una va e Ferisis iji kuardiain.
46 Mas algumas pessoas voltaram e contaram aos fariseus o que ele havia feito.
47 Ijefuon e Ferisis ijigam e mamkanuk Godon isuf baroijo iji bun e mamkanuk roin ijiena afuime vua kuain. Bu kuai, No e iji fu ire sumakin ka mamkanuk iji fu reoinon iji no fu abe izeg rek?
47 Então os fariseus e os chefes dos sacerdotes se reuniram com o Conselho Superior e disseram: — O que é que nós vamos fazer? Esse homem está fazendo muitos milagres!
48 No ire iji fu reoinon iji no game areke fu vek ijegreokma e uruvana buka una fu ma vierafek. Regavo madu e Romko buon e mamkanuk bu iji giakva bu uri ar bomana nuvuon igi no sirimamejo iji keduokfuon. Regavo madu buka uri enuvuon fok kam arafiriakno kuain.
48 Se deixarmos que ele continue fazendo essas coisas, todos vão crer nele. Aí as autoridades romanas agirão contra nós e destruirão o Templo e o nosso país.
49 Bu ijeg kuain gavo e Kaiafasno kuavo iji fu ijia fin. Regavo madu fu juaivasia ijia fu e Godon isuf baroino ijiebuon e bomana ijefuon fu uri kia, E gurie jaka ire kafo ba mukoi vierafej.
49 Então Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote , disse: — Vocês não sabem nada!
50 Ijefuon na vierafe e besum fu e fok nuvuifuon guakma iji fu marek. Regavo no areke e Romko bu uri moik nuvuon fok keduokva fuka ba marek.
50 Será que não entendem que para vocês é melhor que morra apenas um homem pelo povo do que deixar que o país todo seja destruído?
51 Regavo e Kaiafas vuak iji Jesu fu e Jius ijiebuon guakfuon iji fu kuainma iji fum fur vierafene kuainma bakin. Fuiji fu juaivasia ijia fu e Godon isuf baroino e bomana be ijefuon vuak iji fu ma ijefuon fu ijeg kuain.
51 Naquele momento Caifás não estava falando por si mesmo. Mas, como ele era o Grande Sacerdote naquele ano, estava profetizando que Jesus ia morrer pela nação.
52 Regavo fu madu e Jius ijesugin buifuon kuainma bakin. Regavo fuka Godon afijaf fok eraneb bu dab atase ar iror igia karioinva ijin aferdiame agan besum rekafa fu iji vierafene kuain.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo todos os filhos de Deus que estão espalhados por toda parte.
53 Ijefuon e Jius ijiebuon e mamkanuk iji bu tavan ijia vuak iji faime bun anerene uri Jesu kanakuai vuak kuaime ujuinamin.
53 Então, daquele dia em diante, os líderes judeus fizeram planos para matar Jesus.
54 Ijefuon Jesu ai Judia fu oinma iji fuba una e ijiebuon nifak ijia oin. Regavo ar iji fu ijia areme una uri ai mai Ifrem ai moikum namo samaij ijia e vuak fuon faivo ijiena ijia fikafa vain.
54 Por isso ele já não andava publicamente na Judeia, mas foi para uma região perto do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ficou ali com os seus discípulos.
55 Regavo tavan Fasova iji e Jius bu iro ijo iji fun samairega e fok bun ar buon iji areme una iro ijefuon kanafume samuakuai bu una Jerusarem ijia besum afuin.
55 Faltava pouco tempo para a Festa da Páscoa . Muitos judeus foram a Jerusalém antes da festa para tomar parte na cerimônia de purificação .
56 Bu ijia afuiknum ijegrejo ijia bu Godon ar ijia arume besum afuim karine Jesu nisain. Bu fu nisaimoknum uri bui kuai, Ja vierafega Jesu fube iro igia ruak?
56 Eles procuravam Jesus e, no pátio do Templo, perguntavam uns aos outros: — O que é que vocês acham? Será que ele vem à festa?
57 E Ferisis ijiga e Godon isuf baroijo iji bu ijegrejknum uri e iji kuardiame kia, Iviakma ar iji e Jesu fu fino iji erar game vierafekma ni migegare una kuarduoga no e iji kunaim abe tofno kiain.
57 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus queriam prender Jesus. Por isso tinham dado ordem para que, se alguém soubesse, contasse onde ele estava.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.