Mateus 26

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesu adi mede hogohogok u yodapmaaŋ mihiŋiye indiŋ yeniŋguk,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Nadiiŋ be? Bufaaŋ helewek kaŋ Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmeguk diniŋ hinamuni nai nihitubu-dulawek. Kaŋ nai uŋaniŋ Me Kobumuŋ adi memik kohohik foloŋ kameune koloŋdabek foloŋ utneeŋ.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Nai uŋaniŋ me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki eŋ Judahi’walaŋ me wapuhi adi Siloŋyot diniŋ me Talitimeŋ Wapum Kaifa adi’walaŋ bop yotŋiŋneŋ looŋ bopneeŋ
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Jesu dediŋ tiŋa kabup nehi-hogok honeeŋ uutdok yoŋa talii lohigiŋ.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Tiŋa indiŋ yogiŋ, “Hinamuni nai foloŋ adi mu tinim. Undineŋ adi tiyaugene metamdi mik tubupilatneeneŋ.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Kaŋ Jesu adi Betani uŋoŋ Saimon koom wede haki tuguk adi yolineŋ nanaŋe hanalune,
6 — ausente —
7 tam niŋ adi fooŋ ime munduŋ momooŋ hinek toutŋiŋ kawadedi tigiŋ u tiŋa wooŋ Jesu mebi foloŋ yougomguk. Ime munduŋ momooŋ u tuwaŋiŋ adi loloŋnit hinek doktiŋa
7 — ausente —
8 mihiŋiye adi u kaŋ nadiune tuwot mu tubune indiŋ yogiŋ, “Nemek tuwaŋiŋ loloŋnit hinek i maŋgoŋde hogok tububi tilak?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Nemek woŋ adi tuwadok kameune tuwaune muneeŋ wapum beŋa metam fiyewakahidok yemnim oŋ.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Unduŋ yogiŋ kaŋ Jesudi u nadiŋa indiŋ yeniŋguk, “Hidi maŋgoŋde tam i malabumuŋ miiŋ? Adi titiŋ momooŋ tinambune kawe utumba tilak.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Me fiyewakahi adi helemahelemaŋ hidut iŋgoŋ hatiyaneeŋ, eŋ nu adi hidut yagigi mu hatibaat.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Nu agaŋ denimbek kumumbene nehiweneneeŋ wendok nehitiulidokolak.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Nu biyagoŋ hinek hanilat. Kwetkwet daŋgoŋ wooŋ Mede Momooŋ yohautatauneeŋ uŋoŋ tam yendi nemek momooŋ tinamuŋak wendok maaŋ yohautaneeŋ.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Kaŋ Jesu mihiŋiye 12’walaaniŋ me kubugoŋ niŋ wou Judas adi Kaliot yokwetneŋniŋ. Adi Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki’walaŋ wooŋ mintaaŋ
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 indiŋ yeninadiguk, “Nu Jesu hidi kohohik foloŋ nobu kamewene maŋgoŋ namneŋ?” Unduŋ yeninadiune nai uŋaniŋgoŋ muneeŋ silwa 30 kunali miŋgiŋ kaŋ beguk.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Beŋa nai momooŋ niŋ mintaune kaŋ Jesu kohohik foloŋ kameŋdok yoŋa woom hatiguk.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Belet haguwonit mokit, sipakaŋ diniŋ hinamuni titiŋdok nai tubune Jesu mihiŋiye adi wooŋ Jesu indiŋ ninadigiŋ, “Indi kamiŋ kwet deŋgoŋ Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmegukdok hinamuni tiulidokogamnim?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Unduŋ yobune yeniŋguk, “Hidi wooŋ yokwet maaneŋ fooŋ me uŋamo woŋ, adi-ku indiŋ nineŋ, ‘Henaledi indiŋ yolak, Naine agaŋ dulalak doktiŋa mihineye dut du yokeneŋ wooŋ Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmeguk wendok muni nanim yolat.’”
18 Ele respondeu:
19 Unduŋ yenimbune mihiŋiye adi Jesudi mede yeniŋguk uŋakoŋ takaliŋa Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmegukdok nanaŋe tiulidokogiŋ.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ala bufalune Jesudi mihiŋiye 12 yanagilune looŋ yot maaneŋ fooŋ nanaŋe falik ikelemadiŋa Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmegukdok muniŋiŋ u nagiŋ.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Naŋila Jesudi indiŋ yeniŋguk, “Nu biyagoŋ hinek hanilat. Hidi’walaaniŋ me niŋdi memik heki kohohik foloŋ napmewek.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Unduŋ yobune mihiŋiye adi welemulap tiŋa ila molomolom indiŋ ninadigiŋ, “Wapum, nu nobu?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Unduŋ ninadigiŋ kaŋ yeniŋguk, “Me nediyeŋ beletŋiŋ nukut maliŋ gineŋ wanaŋ kupmamut me adi kuyendi memik kohohik foloŋ napmewek.
23 Jesus respondeu:
24 Me Kobumuŋ adi Yodoko Mededi yolak wendok tuwot kumuŋ gineŋ waak. Iŋgoŋ me nagila memik kohohik foloŋ kamewek adi yadi malabumuŋ wapum hekiwaak. Me kada, maŋgoŋ tibe mintaguk.”
24 Pois o
25 Unduŋ yobune Judas bolik timindok nadiŋa ikuk adibo ninadiguk, “Henale, nu nobu?”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Nanaŋe hanaŋila Jesudi belet niŋ tiŋa Bepaŋ niutumbaaŋ wobuŋa mihiŋiye indiŋ yeniŋa yemguk, “Tiŋa naneŋ. I na’walaŋ foloone.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 U yemiŋa ime toutbo tiŋa Bepaŋ niutumbaaŋ indiŋ yeniŋa yemguk, “Hidi hogohogok wanakaŋ nadapmaneŋ.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 I na’walaŋ naŋgatne, u yofolok kobuli titiŋdok kwatnelat. Wendi metam fe’walaŋ kadakaniŋhik hogohogok youtekuyembaak.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Tiŋa indiŋ hanimbe nadineŋ. Nu wain kwetfoloŋ iŋoŋ kotigoŋ nemu naaŋ hatigene kougoŋ wain gitipmuŋ Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ gineŋ ilaŋa hidut wanaŋ naneem.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Unduŋ yodapmaune kap niŋ todapmaaŋ fooŋ buŋa wooŋ Oliwa Tuwai foloŋ logiŋ.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Looŋ Jesudi mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Youkudip Mededi indiŋ yolak, ‘Nu dompa kadokome ulukumumbene dompa heki adi u kaŋ momoŋ kwetkwet udapmaneeŋ.’ Unduŋ yolak doktiŋa kamiŋ mambip yendok hidi nadisukilitihik fiyalune binabuŋa momodapmaneŋ.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Unduŋ tineŋ iŋgoŋ nu kotigoŋ kaikaaŋ pilaliŋa Galilide timeŋ waat.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Unduŋ yobune Pitadibo indiŋ niŋguk, “Mekuyahi noli bigabuŋa momoneŋ, iŋgoŋ nu adi tuwot mu bigabit hinek.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Unduŋ niŋguk kaŋ Jesudibo Pita niŋguk, “Biyagoŋ hinek ganimbe nadiweŋ. Du kamiŋ timiŋ yendok pupupdi mu kutilune du nu mu nadinamulaŋ nai lufomkulitniŋ yobeŋ.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Kaŋ Pitadi yoguk, “Da gula nu maaŋ nulukumuŋdok yoneŋ, iŋgoŋ nu mu nadigamulat mu yobit. Mokoŋ hinek!”
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Unduŋ yoŋa ugiŋ wooŋ kwet niŋ wou Getsemani uŋoŋ wosuwaaŋ Jesudi mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Hidi iŋgoŋ hatune nu gwaŋ wooŋ Bepaŋ ninadiwit.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Unduŋ yeniŋa Pita tiŋa Sebedi mihiŋiyat Jems dut Jon hogok yanagila ugiŋ. Wooŋ welemulap wapum hinek nadiŋa nadimalabudaaŋ
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 mewoi u indiŋ yeniŋguk, “Welemulap kisaŋ hinek nadiŋa kumundegoŋ nadilat ale iŋgoŋ hali nehiulihilune Bepaŋ ninadiwit.”
38 e disse a eles:
39 Unduŋ yeniŋa kabe-muniniŋ uuyeŋ kwetfoloŋ maaŋ fooŋ namanda kwetfoloŋ tubuwopmobula indiŋ ninadiguk, “O me Baŋ, malabumuŋ i kedem beyakutdok nadilaŋ kaŋ kedem liliwenekutnambeŋ. Iŋgoŋ nu yolat doktiŋa moŋ, da nadilaŋ unduŋ tibeŋ.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Unduŋ ninadiŋa kotigoŋ udaneeŋ buŋa mihiŋiye lufomkulitniŋ damo hadeitu yabuŋa Pita indiŋ niŋguk, “Hidi nehiulihiŋa damo kaipmuŋ-kabe nemu be itneŋ ale damo hogok tiiŋ?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Tigene tikamanda gineŋ gweheyeeŋ maneeneŋ doktiŋa hogok-kabe niŋ haliŋa ninadi kwanai tineŋ. Welehik adi loda tilak iŋgoŋ foloohikdi malabuda tilak.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Unduŋ yeniŋa kotigoŋ wooŋ indiŋ ninadiguk, “O me Baŋ, nemek malabumuŋ i nolomtidok nadiune tuwot mu tubune kaŋ fiit kedem nadidapmawe du’walaŋ mededi fafaŋewek.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Unduŋ ninadiŋa kotigoŋ udaneeŋ buŋa mihiŋiye damo deihakagiŋ buŋa yabuguk, adi dauhik malabuda tubune damo hogok deihakiŋ.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Tiŋa biyabuŋa udaneeŋ wooŋ ninadi koom tuguk uŋakoŋ tuguk. Unduŋ tiŋa woŋambuŋat tiŋa ninadi kwanai tubune nai lufomkulitniŋ tuguk.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ninadidapmaaŋ wooŋ mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Hidi damo dahakulema kwanai kougoŋ be ha-tiiŋ? Nai agaŋ bulak! Me Kobumuŋ adi agaŋ bolik titiŋ medi kadakaniŋ titiŋ heki’walaŋ kohohik foloŋ kamelak.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Mu pilalune wam, me nanagila memik kohohik foloŋ napmewek agaŋ nihitubu-dulalak i kaiŋ!”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Jesu adi mede hayenilu mihiŋiye 12’walaaniŋ me niŋ wou Judas tiŋa mebop wapum adi Judahi’walaŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ eŋ me wapuhidi yeniŋkulune mik diniŋ bomboŋ wanaŋ moŋgola Jesu heki hakiŋneŋ bugiŋ.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Koom Judasdi me Jesu honedok bugiŋ indiŋ yenindakaleguk, “Nu me looŋ honeeŋ siŋgoŋgome tibit kaŋ uŋakoŋ honeneŋ.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Unduŋ yeniŋa uŋaniŋgoŋ Jesu heki hakiŋneŋ busuwaaŋ looŋ Jesu indiŋ niŋa siŋgoŋgomeguk, “Henale, timiŋ kedem.”
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Kaŋ Jesudi indiŋ niŋguk, “Notne, du nemek tibe buŋaŋ u pilap tibeŋ.”
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Kaŋ me Jesu dut hakiŋ adi’walaaniŋ me niŋ miknoŋŋiŋ tamali tiŋa Siloŋyot diniŋ talitimeŋ wapum’walaŋ tipilapilaye-meŋiŋ magi filodiguk.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Unduŋ tubune Jesudi mihiŋiŋ mik tuguk u indiŋ niŋguk, “Miknoŋge kotigoŋ kwelineŋ dahiune fowek. Nebek niŋ miknoŋdi mik tubune kaŋ kibi maaŋ miknoŋdi ulukumundok.
52 Aí Jesus disse:
53 Du mube nadilaŋ? Nu Batne nimbene aŋelo bop wapum, memik bop 12 wendok tuwot yalakapmelak u yapmeune fooŋ kedem mube nehitubu-lodaneŋ yoŋa unduŋ tilaŋ?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Unduŋ tibit adi nutok Youkudip Mede gineŋ kigili mede hatak u folooŋ deti mintawek?”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Unduŋ yoŋa mebop nagitne bugiŋ heki u indiŋ yeniŋguk, “Hidi nu mikbe tubupilale tilat doktiŋa miknoŋ eŋ tebe bohom beŋa nohonene buŋit? Nu helemahelemaŋ Siloŋyotneŋ metam Mede Momooŋ yenindidime hati tilat, kaŋ nai uŋaniŋ maŋgoŋde mu nohoneiŋ?
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Iŋgoŋ yoŋ adi Youkudip Mede polofet hekidi youkiŋ wendi folooŋ mintadok tiiŋ.”
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Kaŋ mikme heki adi Jesu nagila Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum Kaifa yolineŋ ugiŋ. Me Yodoko Mede henale eŋ Judahi’walaŋ me wapuhi adi agaŋ koom buŋa Kaifa yolineŋ bopneeŋ hakiŋ.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Unduŋ tubune Pita adi gikiŋgoŋ yali yayabukuwali uguk. Wosuwaaŋ Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum yoli hamuheneŋ fooŋ Jesu dediŋ timineŋ u kawit yoŋa mikme heki ikiŋneŋ uŋgoŋ noŋgoŋ ikiŋ.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Kaŋ me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ wapuhi eŋ Judahi’walaŋ kansol heki adi mede yalaŋ neeŋ yotubumintaune Jesu uutdok yoŋa mede nadinadi kwanai tigiŋ.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Kaŋ metam feedi mede yalaŋ fee habeyeeŋ labu niyagiŋ, iŋgoŋ medehik wendi Jesu ulukumundok tuwot mu tuluguk.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Unduŋ hatulune meyat lufomdi looŋ yali indiŋ yogumuk. “Me i indiŋ yoguk, ‘Nu Bepaŋ’walaŋ Siloŋyot u uyakula melenai lufomkulitniŋ gineŋ gitipmuŋ kedem mawaat.’ Unduŋ yobune nadigumut.”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Unduŋ yobune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapumdi pilali yali Jesu indiŋ ninadiguk, “Mede ganiiŋ u biyagoŋ be dediŋ? Deti mede nemu tubu-udaneyemulaŋ?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Unduŋ ninadiguk kaŋ Jesu adi mede map yakuk. Kaŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ wapumdi kotigoŋ indiŋ niŋguk, “Bepaŋ Hatihatinit namanda foloŋ ganinadiwe biyagoŋ hinek, didimeŋgoŋ yobeŋ. Du biyagoŋ hinek-kube Kilisto, Bepaŋ’walaŋ mihiŋiŋ?”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Unduŋ ninadiune Jesudi indiŋ yoguk, “Eeŋ, yolaŋ uŋakoŋ. Tiŋa hanimbe nadineŋ. Me Kobumuŋ adi kougoŋ Bepaŋ Saŋiniŋ Molom kohoŋ didimeniŋneŋkade ila kunum mulukwaŋ gineŋ buune kaneeŋ.”
64 Jesus respondeu:
65 Unduŋ yobune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum adi kisaŋ nadikadakaaŋ ne’walaŋ tinahukutŋiŋ tububulagineeŋ yoguk, “Adi Bepaŋ nintifo tilak u hide-ku agaŋ nadiŋit doktiŋa kotigoŋ aditok mede mu yodok.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 A hidi dediŋ nadiiŋ?”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Unduŋ yoŋa me nolidi namanda foloŋ maluluk suwambakiŋ eŋ nolidi kohohik wobuŋa youkiŋ. Kaŋ nolidi kohohik tububateyeeŋ namandaneŋkade ulaŋa utapmakaliŋa
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 niŋgiŋ, “Kilisto, du polofet biyagoŋ nobu hatiliweŋ kaŋ nebek gutak u kedem ninimbu nadinim?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Unduŋ tulune Pita adi hamuheneŋ fakaŋ uŋgoŋ hakuk. Hatune tipilapilaye tamkuya niŋdi wooŋ niŋguk, “Du maaŋ Jesu Galiliniŋ dut uŋgoŋ hatilaŋ.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Unduŋ nimbune adi me u ikiŋ namandahik foloŋ yokamehebi tiŋa yoguk, “Du nemek mede yolaŋ u nu mu nadilat.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Unduŋ yoŋa taliyeme foloŋ fooŋ wene tulune tipilapilaye tamkuya niŋdibo kaŋ metam indiŋ yeniŋguk, “Me yoŋ adi Jesu Nasaletniŋ dut hatilak.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Unduŋ yenimbune Pitadi Bepaŋ namanda foloŋ yofafaŋeeŋ koti yokamehebiŋa indiŋ yoguk, “Nu me u mu nadimilat.”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Kabe-muniniŋ yali me nolidibo Pita yakukneŋ uŋgoŋ wooŋ yali niŋgiŋ, “Medege kiyoŋdi ninindakalelak. Niŋ du iŋakoŋ.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Unduŋ nimbune kotigoŋ Bepaŋ namanda foloŋ mede yofafaŋe tiŋa mede muyoyo yoŋa yeniŋguk, “Nu me u yoiŋ u biyaku mu nadimilat.”
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Kaŋ Jesudi mede indiŋ niŋguk u naditomguk. “Pupupdi mu kutilune du nu mu nadinamulaŋ nai lufomkulitniŋ yobeŋ,” niŋguk u naditomuŋa fakaŋ fowooŋ makat gibita kokuk.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.