Mateus 24

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesu adi Siloŋyot gineniŋ fooŋ buŋa uune mihiŋiyedi wooŋ Siloŋyot makudikudile tigiŋ u nimbune yabuguk. U yabuŋa mede toboniŋ indiŋ tubu-udaneyemguk,
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 “Nu biyagoŋ hinek hanilat, nemenemek i yabuŋa yoiŋ yoŋ, memik hekidi Siloŋyot ubulagineeŋ youpupuhene-kudapmaune molomolom mapupuheneeŋ ila uneeŋ.”
2 Então ele disse:
3 Unduŋ yeniŋa looŋ Oliwa Tuwai foloŋ ilune mihiŋiye nehi hogok buŋa indiŋ ninadigiŋ, “Nemek yoŋaŋ u nai deniŋ hinek mintawaak? Tiŋa undugoŋ da busuwabusuwage nai dulalune be kwet i liwedok nai dulalune kudi dediŋ mintawaak?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Unduŋ yobune Jesudi indiŋ yeniŋguk, “Tikamanda tihamuŋa nadinadihik tubugiyondaneeneŋ ala nadinadiŋila hatiyaneeŋ.
4 Jesus respondeu:
5 Metam feedi buŋa nu wotnene foloŋ yokamanda indiŋ tineeŋ, ‘Kilisto na iŋakoŋ.’ Unduŋ yoŋa metam fee yehitubu-giyondaneeŋ.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Hidi mik wapum mintaune gigilitŋiŋ nadineeŋ, be mik kwet niŋkade gwaŋ mintawe tubune gigitŋiŋ hogok nadiŋa munta tiŋa heheleeŋ nadibediŋa nai agaŋ dulalak mu yoneeŋ. Nemenemek undihi mintaneeŋ iŋgoŋ nai wapum adi pilap mu mintawaak.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Kwetkwet metam bop wapum be bop kuyaniŋ adi nehi uŋgoŋ kibikibi mindobuneeŋ. Kaŋ yokwet noli gineŋ map wapum mintawaak, eŋ kwetkwet kenim titawaak.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Nemek hogohogok u mintawaak, kaŋ nai wapum diniŋ folofigita adi nai uŋaniŋ tububihila tamwoidi wapmihi yanagitne nadiiŋ undiniŋ mintawaak.”
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 “Kaŋ nai uŋaniŋ hidi hanagila folofigita hamuŋa fidihikumuneeŋ. Tiŋa kwetkwet nutok tiŋa habukwihitaneeŋ.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Tiŋa nai uŋaniŋ metam feedi nadisukilitihik gweheyeune nohiye yabukwihitaaŋ bolik tiyemiŋa memik heki kohohik foloŋ yapmeneeŋ.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Tiŋa undugoŋ polofet yalayalaŋdi buŋa metam nadisuhik tubugiyondaneeŋ.
11 Então muitos falsos
12 Kaŋ kadakaniŋdi ulihakaune metam feedi welekubugoŋ hatihati bikabuneeŋ.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 “Iŋgoŋ nebek niŋ adi fafaŋe tiŋa hatibaak adi Bepaŋdi tubulodaune Hatihati Kobuli kahilewaak.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Kaŋ Bepaŋ’walaŋ Mede Momooŋ diniŋ gigitŋiŋ yohautaune kwetkwet udapmaune metam hogohogok nadidapmaneeŋ, kaŋ nai uŋaniŋ dapmandapmaŋ nai mintawaak.”
14 E a boa notícia sobre o
15 “Polofet Daniyeldi mede yoguk u gitagoŋ hinek ila kunatnadiyaneeŋ. Medeŋiŋ wendi fafaŋewaak kaŋ nemek kadakaniŋ hinehinek wendi Siloŋyotneŋ yalune kaneeŋ.
15 E Jesus continuou:
16 U mintaune kaŋ me Judiya kwetneŋ hatineeŋ heki hidi momoŋ tuwai foloŋ loneeŋ.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Be me niŋ yot foloniŋ halaak adi kotigoŋ yot maaneŋ bomboŋŋiŋ kaliŋ mu fowaak.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Be me niŋ kade gineŋ hatibaak adi yopmande tinahukutŋiŋ kaliŋ mu waak.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Hidige! Nai uŋaniŋ, tam mihiwelehinit eŋ tam eyaŋhinit adi kada, dediŋ tineeŋ.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Hidi nemek undiniŋ gwi nai foloŋ be Sabat nai foloŋ mu mintahamdok nadikaaŋ Bepaŋ ninadineeŋ.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Koom kwet tububihit tiŋa mintagukneŋ nemek malabumuŋ mintagiŋ iŋgoŋ yendi yalakapmeŋ tiŋa mintaune mindaŋ kotigoŋ undiniŋ nemu mintawaak.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 “Nemek malabumuŋ u nai kweheyeniŋgoŋ mintadok iŋgoŋ oŋ, Wapumdi metamŋiye koom netok gigit yehidaneguk aditok nadiŋa nai-kabe ulatifowaak. Nai mu ulatifowe tuguk binek wa nebek nemu uluwek, kumuŋdapmaŋ taneŋ.”
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 “Nai uŋaniŋ nebek niŋdi ‘Kilisto iŋoŋ hatak,’ be ‘Kilisto gwaŋ hatak,’ hanimbune medeŋiŋ mu nadimineeŋ hinek.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Nai uŋaniŋ Kilisto yalayalaŋ eŋ polofet yalayalaŋ fee mintaaŋ kudi wapuhi saŋiniŋnit tiŋa metam nadinadihik tubugiyondaneeŋ. Unduŋ tiŋa Bepaŋdi metam netok gigit yoŋa yabukahileguk u nadisuhik tubugiyondadok kwanai tineeŋ, iŋgoŋ adi nadisuhik tubugiyondadok saŋiniŋ mu hatak doktiŋa kwanaimiŋ tineeŋ.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Nu agaŋ timeŋgoŋ hanimbihitat doktiŋa hatigene mintaune kaŋ nadigiyonda mu tineeŋ.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Unduŋ doktiŋa metamdi Jesu kwet fiileŋ gwaŋ kayam hanimbune kaŋ uŋoŋ mu waneeŋ, be yotmaaŋ gwendok kamun yobune kaŋ u maaŋ medehik mu nadiyaneeŋ.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Hidi filimpit tilak u agaŋ kaŋ nadiiŋ. Adi mele labulabuneŋkade tububihilune hautaŋiŋdi wooŋ mele fofoŋneŋkade dapmalak. Wendok tuwolit hinek Me Kobumuŋ busuwa-busuwa naiŋiŋ foloŋ mintawaak.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Dabaŋ daŋ hali bitakaiŋ uŋoŋ kalaŋkatak hekidi bopneiŋ.”
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “Nemenemek malabumuŋ hogohogok u mintadapmawaak, kaŋ uŋaniŋ meledibo mambip tibaak eŋ muyakip maaŋ hauta mu tibaak, kaŋ bamholiŋa heki kunum gineniŋ kwehik biŋa diliteleeŋ maneeŋ. Kaŋ kunum mahamulune nemenemek hogohogok waliwali tiŋa igiyonda tineeŋ.
29 Jesus disse:
30 Unduŋ tulune Me Kobumuŋ’walaŋ kudi kunum foloŋ mintawaak, kaŋ kwetkwet metam hogohogok adi u kaŋ makat kobulabulaye tulune Me Kobumuŋ adi kunum mulukwaŋ foloŋ hauta holiholiŋe tiŋa saŋiniŋ wapumnit busuwaune kaneeŋ.
30 Então o sinal do
31 Tiŋa aŋeloŋiye yeniŋkulune bai gigilitnit kwet tububihila hali wooŋ daŋ hadapmalak wendok tuwot tuŋtuŋ fodapmaaŋ metamŋiye yabukahileeŋ yehidaneguk hogohogok u yehibopneneeŋ.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 “Bem fik u kaŋ nadineŋ, hapmuŋ madapmaune hapmuŋ gitipmuŋ duhulak kaŋ meleyaŋ nai yoyam.
32 Jesus disse ainda:
33 Undugoŋ hinek nemek u mintaune kaŋ agaŋ nihitubu-dulaaŋ yeme foloŋ yatak nadineeŋ.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Biyagoŋ hinek hanilat. Metam kumuŋdapmaŋ mu tulune nemenemek i mintawaak.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Kunum kwet adi liwedemeek iŋgoŋ nu’walaŋ medene adi tuwot mu liwewaak.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Tiŋa nebek niŋdi helebufa nai be melenai deniŋ hinek nemek i mintawaak u mu nadilak. Aŋelo heki kunum gineŋ hatiiŋ adi maaŋ mu nadiiŋ. Eŋ Bepaŋ mihiŋiŋdi maaŋ undugoŋ mu nadilak. Bepaŋ ne hogok nadilak.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Nowa’walaŋ nai foloŋ metamdi nemek tigiŋ, undugoŋ hinek Me Kobumuŋ busuwadok naiŋiŋ dulalune mintawaak.
37 A vinda do
38 Adi ime gabuŋ be ime bedi mu tulune kale nanaŋe nanadifo tigiŋ. Tam kibikibi tiŋa hekimalam tigiŋ.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Adi nai mu nadiŋa unduŋ hati tulune Nowa muwage gineŋ loguk. Kaŋ nai uŋaniŋ ime gabuŋ wapum tiŋa ime dombuŋgolooŋ metam yehikufulaguk. Me Kobumuŋ busuwawaakneŋ undugoŋ hinek mintawaak.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Me lufom dinina gineŋ hatilune me kubugoŋ hogok nagila noli bikabudok.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Eŋ tamyat lufom adi henaŋ noŋgoŋ ila tulune kubugoŋ hogok nagila niŋ bikabudok.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Wapumhikdi nai deniŋ hinek baak u hidi mu nadiiŋ doktiŋa nadinadiŋila woom tiŋa hatiyaneeŋ.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 “Tiŋa indiŋ maaŋ nadineŋ. Me niŋ adi kubome hekidi yoli ubulaginedok nai agaŋ binek nadilakneŋ damo tuwot mu deiletiŋak. Hogok damo kaipmuŋ halune me kubome hekidi yoli tuwot mu ubulagineeŋ fonetiŋit.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Wendok tuwot, hidi maaŋ undugoŋ welehik tiulidokooŋ hatiyaneeŋ. Me Kobumuŋ adi naininde hidi mu nadiŋa hogok hatifit tulune tobogoŋ busuwawaak. Unduŋ doktiŋa hidi tiulidokoŋila hatiyaneeŋ.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 “Me nadinadinit, me momooŋ adi bomboŋgidi me talitimeŋ kameune tipilapilaye-me noli nanaŋehik nai foloŋgoŋ daneyemuluwaak.
45 Jesus disse ainda:
46 Unduŋ ti hatulune bomboŋgidi busuwaaŋ kaŋ aditok nadifo tibaak.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Nu biyagoŋ hinek hanilat. Adi talitimeŋ loloŋnit kameeŋ nemenemekŋiŋ noli maaŋ yabudokodok nindapmawaak.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 “Be me u kadokome hogoli hatiŋa indiŋ yobek: ‘Me bomboŋgine adi pilap mu baak ale.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Unduŋ yoŋa tipilapilaye-metam noli widihiŋa nanaŋe naaŋ ime fafaŋeŋ maaŋ naaŋ tibubuye hatibaak.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Unduŋ tiŋa me bomboŋgiŋiŋ tiyaugene bek u nadinadinit mokit hogok bubuyeŋgoŋ hatilune
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 bomboŋgi busuwawaak. Busuwaaŋ talitimeŋ u utubufigitaaŋ kisaŋ wihitnadiŋa tukulune fooŋ yalaŋ-me heki dut hali kobulabulayeeŋ maŋiŋ sikilitiŋa masiŋkilip ha-tobaak.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.