Lucas 10
Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NAA
1 Unduŋ tiŋa Jesudi me 72 yehidaneeŋ me lufom lufom yeniŋkulune yokwet indigoŋ ugiŋ. Ne kougoŋ wene nadiŋa me timeŋ yeniŋkulune ugiŋ.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Mede indiŋ yeniŋa yeniŋkukuk, “Nanaŋe moŋgotnadok fee kitaiŋ, iŋgoŋ nanaŋe moŋgotnadok-medi lufomgoŋ tilak. Unduŋ doktiŋa hidi dinina Molom ninadiune kwanai-me noli maaŋ yehitubu-mintaune kwanaiŋiŋ gineŋ uuŋdok.
2 E lhes disse:
3 “Unduŋ doktiŋa uneŋ, nu dompa heki kamo moiŋ gineŋ wiiŋ unduŋ dabugoŋ haniŋkutat ala nadinadiŋale uneŋ.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Ale unene muneeŋ, lik, eŋ kayoŋnamokop adi mu moŋgotneeŋ, tiŋa nebek niŋ talipmeŋ tubumintaaŋ niutumba mu tineeŋ.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Hogok wooŋ yot niŋ gineŋ looŋ timeŋ indiŋ yoyaneeŋ, ‘Kulema metam yot iŋoŋ ikiiŋ dut halek.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Tiŋa yot wondok gineŋ me kulemaŋ itoune kaŋ kulema mede u biune adut hatuwaak. Eŋ moŋ kaŋ kotigoŋ lomtaneeŋ.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 “Eŋ kwanai-me adi tuwahik moŋgotne tiŋit doktiŋa yot daŋ hapmeyaneeneŋ uŋgoŋ hali nanaŋe ime maŋgoŋ uŋoŋ hamaneeŋ uŋakoŋ hogok naaŋ hakaneeŋ. Yot uŋoŋbo uŋoŋbo adi mu itneeŋ.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Tiŋa yokwet niŋ gineŋ uune haniutumbaaŋ nemek hamaneeŋ uŋakoŋ naaŋ
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 yagithinit yehitubu-kedebaaŋ metam indiŋ yeniyaneeŋ, ‘Bepaŋ’walaŋ Hatihati Kobuli agaŋ hehitubu-dulalak.’
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 “Tiŋa yokwet wapum niŋ gineŋ uune mu haniutumbaune kaŋ talik kuyahikuyahi gineŋ wooŋ indiŋ yeniyaneeŋ,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Yokwet wapumhik’walaŋ figifigi kayonik foloŋ ikiiŋ u hidetok ulumamaŋe-kuhamam. Iŋgoŋ Bepaŋ’walaŋ Hatihati Kobuli agaŋ hehitubu-dulalak u kaule mu tineŋ.’
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Nu hanimbe nadineŋ. Bepaŋ’walaŋ nai wapum mintawaakneŋ Bepaŋdi yodapmaune malabumuŋ metam yokwet uŋahidok mintayembaak wendi malabumuŋ Sodom gut Gomola mintayemguk u yalakapmeŋ tibaak.”
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Hidige, Kolasinhi tiŋa Besaidahi, hidi’walaŋ uŋoŋ kudi tugut u Saidon dut Taiya uŋoŋ tibe tugut binek metam uŋahi adi kobulabulaye tiŋa kadakaniŋhik sigilulum tiyemne tigiŋ.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Unduŋ doktiŋa kougoŋ nai wapum foloŋ hidi’walaŋ malabumuŋdi adi’walaŋ yalakapme tibaak.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Tiŋa Kafanaumhi, hidi hidetok nadiune loloŋ tilak, iŋgoŋ oŋ, hidi adi hamdok gigit.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Unduŋ yoŋa Jesudi mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Nebek niŋ hidi’walaŋ mede nadiluwaak adi nu’walaŋ nadiluwaak, eŋ nebek niŋ hidi moŋ haniluwaak adi nutok moŋ naniluwaak, tiŋa nutok maaŋ moŋ naniluwaak adi me napmeune fogut u maaŋ moŋ niluwaak.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Me 72 adi kotigoŋ udaneeŋ nadifo foloŋ busuwaaŋ yogiŋ, “Wapum, indi yabap heki maaŋ du wohoge foloŋ mede yenine nadiŋit.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Unduŋ yogiŋ kaŋ Jesudi yeniŋguk, “Nu Sadaŋ kawene filimpit tilak dabugoŋ tiŋa pilap hinek kunum gineniŋ diliteleeŋ foguk.
18 Jesus lhes disse:
19 Ale i nadineŋ, nu miŋgembet mikhinit be maŋgitalita foloŋ yaliune mu hehisisiŋdok saŋiniŋ be me kadakaniŋ diniŋ saŋiniŋ ulatifofoŋdok saŋiniŋ maaŋ hamuŋat. Tiŋa nemek niŋdi tuwot mu hehitubu-kadakaluwaak.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Iŋgoŋ yabap hekidi medehik nadiŋit wondoktiŋa moŋ, hidi’walaŋ wohiye kunum gineŋ youliŋit hatak wondoktiŋa nadifo tineŋ.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Nai uŋaniŋ Jesu, Uŋgoniŋ Munabuli’walaŋ welenadifodi fotokomimbune indiŋ yoguk,
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 “Nu Batnedi nemenemek agaŋ namdapmalak tiŋa adi kubugoŋdi nadinamulak. Nebek noli nemoŋ. Kaŋ nebek niŋdi Me Baŋ mu nadimilak, Mihidi hogok nadimilak. Tiŋa me nediyeŋ Mihidi yehidanelak adi hogok yenindakaleune nadidakaleiŋ.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Unduŋ yeniŋa Jesu udaneeŋ mihiŋiyedok hogok indiŋ yeniŋguk, “Nediyeŋ nemek hidi kaiŋ u kaneŋ adi Bepaŋdi yabunadiune utumba tilak doktiŋa kedem nadifo tineŋ.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Nu biyagoŋ hanilat. Polofet fee tiŋa Judahi’walaŋ mapme fee adi nemek hidi kaiŋ i kanim yoŋa gigine tigiŋ iŋgoŋ mu kagiŋ. Tiŋa nemek hidi kobuk nadiiŋ u nadinim yoŋa gigine tigiŋ iŋgoŋ mu nadigiŋ.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Yodoko Mede hinale niŋ nadinadiŋiŋ wapum hinek adi pilali Jesu’walaŋ nadinadi kameka kameka tibe indiŋ ninadiguk, “Hinale, nu dediŋ tiŋa Hatihati Fafaŋeniŋ kahilewaat?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Unduŋ niŋguk kaŋ Jesudibo niŋguk, “Yodoko Mededi dediŋ yolak, kaŋ du metam dediŋ yenindidimelaŋ?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Unduŋ ninadiune yoguk, “Du Wapum Bepaŋge welegedi be munabuligedi be saŋiniŋgedi be nadinadigedi aditok hogok nadimindapmaluwaaŋ. Tiŋa datok nadilaŋ undugoŋ hinek metam nolidok nadiyemiluwaaŋ.”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Unduŋ yobune Jesudi niŋguk, “U biyagoŋ hinek yolaŋ ale undugoŋ tiŋa kedem hatibaaŋ.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Unduŋ yoguk kaŋ Yodoko Mede hinale adi nadimimbune me nadinadinit mokit tibaakneŋ yoŋa kotigoŋ indiŋ ninadiguk, “Nu notne neeŋ?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Yoguk kaŋ Jesudi yoguk, “Heleniŋ me niŋ adi Jelusalem biŋa Jelikode wene uguk. Kaŋ kubome hekidi woom yali honeeŋ tinahukutŋiŋ kwihi lom moŋgodapmaaŋ kisaŋgoŋ ula utubukadaka hinek tigiŋ. Tiŋa uŋgoŋ bikabuŋa uune kumuŋdegoŋ hatuguk.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 “Kaŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ niŋdi talik uŋgoŋ wooŋ kaŋ kakabele tiŋa talik fukuniŋ kalakapmeeŋ uguk.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Kaŋ Siloŋyot diniŋ tipilapilaye-me niŋ adi maaŋ talik uŋakoŋ wooŋ kaŋ talik fukuniŋ yakaaŋ kalakapmeeŋ uguk.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 “Kaŋ Samaliyaniŋ me niŋ adi talik uŋakoŋ wooŋ me u kaŋ bulaniŋgoŋ kisaŋ nadiŋa
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 haguwo moŋgo wooŋ utubukadaka tigiŋ foloŋ hafiyeeŋ ibimiŋa nagilooŋ doŋkiŋiŋ foloŋ kameeŋ nagi wooŋ yot tuwati ikiiŋneŋ kameeŋ kadokoguk.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Ala heleune weene me yot kadoko tulugukdok muneeŋ miŋa indiŋ niŋguk, ‘Kadokoune kougoŋ udaneeŋ buŋa kotigoŋ nemenemek tibaaŋ wondok gehituwawaat.’”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Unduŋ yoŋa Jesudi indiŋ yodapmaguk, “Du dediŋ nadilaŋ, me lufomkulitniŋ uŋit adi’walaaniŋ neeŋdi me noliŋiŋ hinek tiŋak?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Unduŋ ninadiune Yodoko Mede hinaledi yoguk, “Me wooŋ tubuloda tiŋak adi.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Jesu tiŋa mihiŋiye adi wooŋ yokwet niŋ gineŋ wosuwaune tam niŋ wou Mata adi buŋa Jesu eŋ mihiŋiye yenihamaneeŋ yanagila yolineŋ ugiŋ.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Kaŋ uŋoŋ Mata deleŋ niŋ wou Maliya adi buŋa Jesu hebeŋ foloŋ ilaŋa Jesu’walaŋ mede nadinadi tuguk,
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 kaŋ Mata adi hinaŋ be yot tiulidoko wondok nadibedi tiŋa kwanai tuguk.
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Unduŋ niŋguk kaŋ Jesudibo yoguk, “Mata, Mata, du nemek fee wondok nadibedi tilaŋ
41 Mas o Senhor respondeu:
42 iŋgoŋ nemek kubugoŋ hinek wondi folooŋ tilak. Nemek folooŋ hinek uyadi Maliyadi kahilelak u tuwot mu lomtidok.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.