Gênesis 41

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Hatigane gulet lufom dapmaune Felo adi lihine niŋ tuguk. Felo adi lihine ginaŋ ime wapum Nael gagayeŋ yakuk.
1 Passados dois anos completos, Faraó teve um sonho. Parecia-lhe achar-se ele de pé junto ao Nilo.
2 Adi ime Nael gagayeŋ yale yabulune makau 7 moomoohi goom gaaliki hinit ime ginaniŋ labusuwaaŋ kilihikit yanagiŋ.
2 Do rio subiam sete vacas formosas à vista e gordas e pastavam no carriçal.
3 Yanalune mindaŋ makau 7 iŋgoŋ noli maaŋ ime ginaniŋ labugiŋ, adi adi hogohi kigitahi. Adi labuŋa makau moomoohi goom gaaliki hinit adi’walaŋ gagayeŋ yakiŋ.
3 Após elas subiam do rio outras sete vacas, feias à vista e magras; e pararam junto às primeiras, na margem do rio.
4 Yaaleŋa makau hogohi kigitahidi moomoohi goom gaalikit hinit yehinakukiŋ. Felo adi unduŋ kaŋ sukuleguk.
4 As vacas feias à vista e magras comiam as sete formosas à vista e gordas. Então, acordou Faraó.
5 Felo adi damo kotigoŋ fooŋ deila lihine nimbo tuguk. Woŋ adi indiŋ. Haŋgom kwedei kubugoŋ labuŋa yakuk eŋ folooŋ adi 7 moomoohi eŋ tokitokilehi.
5 Tornando a dormir, sonhou outra vez. De uma só haste saíam sete espigas cheias e boas.
6 Mindaŋ haŋgom kitili nimbo labuguk adi’walaŋ folooŋ 7 iŋgoŋ alaa, adi yadi maniunedi yehifedilune folooŋ momooŋgoŋ mu mintagiŋ, tumut hogok.
6 E após elas nasciam sete espigas mirradas, crestadas do vento oriental.
7 Ala haŋgom hogohi, tumut hogokdi folooŋ hinit tokitokileehi yehikumuyegiŋ. Felo adi unduŋ lihineeŋ sukuleeŋ pilaakuk.
7 As espigas mirradas devoravam as sete espigas grandes e cheias. Então, acordou Faraó. Fora isto um sonho.
8 Haaniŋ Felo lihine tuguk wondok nadibediŋa me mebi nadinadi eŋ mebi tubutakale me heki mede kameyembuune bugiŋ kaŋ Felo adi lihine tuguk wondok mede kahat tiyemguk. Iŋgoŋ e adi’walaniŋ nebek niŋdi lihine wondiniŋ mebi mu niŋguk.
8 De manhã, achando-se ele de espírito perturbado, mandou chamar todos os magos do Egito e todos os seus sábios e lhes contou os sonhos; mas ninguém havia que lhos interpretasse.
9 Unduŋ tubune mapme’walaŋ ime utnaŋ kadokoluguk adi Felo indiŋ niŋguk, “Nu kamiŋ yomne nadibihitat.
9 Então, disse a Faraó o copeiro-chefe: Lembro-me hoje das minhas ofensas.
10 Felo, yakalaŋ! Du koom kwanaimegeye inditok kwihita tiŋa belet heheŋ diniŋ talik timeeŋ eŋ nu indi yot fafaŋeniŋ ginaŋ nipmeguŋ.
10 Estando Faraó mui indignado contra os seus servos e pondo-me sob prisão na casa do comandante da guarda, a mim e ao padeiro-chefe,
11 Nai uŋaniŋ indi lihine tugumut. Tiŋa lihine tugumut u mebinit.
11 tivemos um sonho na mesma noite, eu e ele; sonhamos, e cada sonho com a sua própria significação.
12 Kaŋ nai uŋaniŋ Hibulu me kuya niŋ yot fafaŋeniŋneŋ indigut noŋgoŋ hatigumun. Adi mik me diniŋ talitimeŋ tubulodaluguk. Biyagoŋ kuyoŋ adi lihine tugumut u nindeene nadiŋa mebi niniŋguk. Tiŋa lihine tugumut tuwolit mebi molomoloom ninindakaleguk.
12 Achava-se conosco um jovem hebreu, servo do comandante da guarda; contamos-lhe os nossos sonhos, e ele no-los interpretou, a cada um segundo o seu sonho.
13 Ala mebi ninindaleguk wondok tuwolit nemek folooŋ mintaguk. Nu kwanaine ginaŋ kotigoŋ namegiŋ eŋ belet heheŋ diniŋ kadoko adi tehikapma tigiŋ.”
13 E como nos interpretou, assim mesmo se deu: eu fui restituído ao meu cargo, o outro foi enforcado.
14 Kaŋ Felodi Yosep bubundok yobune uŋaniŋgoŋ yot fafaŋeniŋ ginaŋniŋ nagila bugiŋ. Tiŋa kii dumuniŋ dobu kulimiŋa dahidahi koobuli dahiŋa Felo’walaŋ namanda ginaŋ uguk.
14 Então, Faraó mandou chamar a José, e o fizeram sair à pressa da masmorra; ele se barbeou, mudou de roupa e foi apresentar-se a Faraó.
15 Usuaune Felodi indiŋ niŋguk, “Nu lihine tiŋat. Woondiniŋ mebi me niŋdi nemu yobihila naniŋak. Dutok adi indiŋ yobune nadiŋat. Du yadi lihine tiŋa ganimbuune lihine diniŋ mebi kedem yodakaleelaŋ.”
15 Este lhe disse: Tive um sonho, e não há quem o interprete. Ouvi dizer, porém, a teu respeito que, quando ouves um sonho, podes interpretá-lo.
16 Unduŋ nimbuune Yosepdibo Felo indiŋ tubuudaneeŋ niŋguk, “Nu naa hogohogok dediŋ tiŋa tibit. Bepaŋ adigili Felo du mede momooŋ kedem ganimbek.”
16 Respondeu-lhe José: Não está isso em mim; mas Deus dará resposta favorável a Faraó.
17 Kaŋ Felodi Yosep indiŋ niŋguk, “Nu Nael ime gagayeŋ yalaŋat
17 Então, contou Faraó a José: No meu sonho, estava eu de pé na margem do Nilo,
18 Kaŋ makau 7 moomoohi goom gaalikihinit imeginaniŋ labuŋa yale kilihikit naaŋit.
18 e eis que subiam dele sete vacas gordas e formosas à vista e pastavam no carriçal.
19 Kaŋ mindaŋ makau 7 iŋgoŋ hogohi eŋ kigitahidi labuŋit. Nu Isip kwetneŋ iŋoŋ makau undihi nemu yabugut.
19 Após estas subiam outras vacas, fracas, mui feias à vista e magras; nunca vi outras assim disformes, em toda a terra do Egito.
20 Kaŋ makau hogohi adi makau 7 moomoohi eŋ goom gaalikihinit u yehinagiŋ.
20 E as vacas magras e ruins comiam as primeiras sete gordas;
21 Yehi nadapmagiŋ iŋgoŋ kabak kabe nemu tigiŋ. Kom dibek hogohi eŋ kigitahi undihigoŋ yakiŋ. Nu lihine unduŋ tiŋa sukuleŋat.”
21 e, depois de as terem engolido, não davam aparência de as terem devorado, pois o seu aspecto continuava ruim como no princípio. Então, acordei.
22 “Kootigoŋ deilaŋa lihine kotigoŋ indiŋ tiŋat. Haŋgom niŋ labuŋa yalak, mebi kubugoŋ eŋ folooŋ adi 7 momohi eŋ kakahi.
22 Depois, vi, em meu sonho, que sete espigas saíam da mesma haste, cheias e boas;
23 Mindaŋ haŋgom mebi niŋ labuguk umaaŋ folooŋ 7 iŋgoŋ alaa, sububa maniunedi feedilune sigene tiŋa folooŋ yolihaapmuŋ hogok.
23 após elas nasceram sete espigas secas, mirradas e crestadas do vento oriental.
24 Ala yolihaapmuŋ hogokdi folooŋ momooŋ u kumuyeguk. Kaŋ wondok tiŋa nadinadi me yenimbeene nebek niŋdi mebi mu nanilak.”
24 As sete espigas mirradas devoravam as sete espigas boas. Contei-o aos magos, mas ninguém houve que mo interpretasse.
25 Kaŋ Yosepdi Felo indiŋ niŋguk, “Felo! Du lihine lufom tiŋaŋ wondiniŋ mebi kubugoŋ hogok. Biyagoŋ kuyoŋ, Bepaŋ adi kudi niŋ titindok ganimbihitak.
25 Então, lhe respondeu José: O sonho de Faraó é apenas um; Deus manifestou a Faraó o que há de fazer.
26 Ale makau moomoohi 7 woondi gulet 7 tilak, agaŋ haŋgom moomoohi 7 woondi gulet 7 iŋgoŋ tilak. Unduŋ doktiŋa lihine lufomuk adi mebi kubugoŋ tilak.
26 As sete vacas boas serão sete anos; as sete espigas boas, também sete anos; o sonho é um só.
27 Makau hogohi 7 mindaŋ labuŋit woŋ adi gulet 7 wondok tuwolit. Tiŋa haŋgom folooŋ yolihaapmuŋ hogok sububa maaniunedi feedikwambudaguk woŋ adi fiye kadaka halune map wapum gulet 7 wondok tuwot halaak.”
27 As sete vacas magras e feias, que subiam após as primeiras, serão sete anos, bem como as sete espigas mirradas e crestadas do vento oriental serão sete anos de fome.
28 “Biyagoŋ kuyoŋ, nu woondegoŋ nadisuŋa Felo agaŋ indiŋ ganiŋat. Bepaŋ adi nemek tibee nadilak u Felo du ganimbihitak.
28 Esta é a palavra, como acabo de dizer a Faraó, que Deus manifestou a Faraó que ele há de fazer.
29 Ale nadilaŋbe? Yoŋ adi Isip kwetneŋ gulet 7 nanaŋe duhu duhu wapum mintawaak.
29 Eis aí vêm sete anos de grande abundância por toda a terra do Egito.
30 Ala nanaŋe duhu duhu nai dapmaune nanaŋe map wapum hinek mintaaŋ hatuune gulet 7 iŋgoŋ dapmawaak. Nai uŋaniŋ duhu duhudok kaule tiŋa fiye kadaka halu nanaŋe map kisaŋ tubudapmaneeŋ.
30 Seguir-se-ão sete anos de fome, e toda aquela abundância será esquecida na terra do Egito, e a fome consumirá a terra;
31 Duhu duhu adi agaŋ kaule tineeŋ uyadi map fuliŋgoŋ hinek mintaaŋ halaak doktiŋa unduŋ tineeŋ.
31 e não será lembrada a abundância na terra, em vista da fome que seguirá, porque será gravíssima.
32 Felo du lihine mebi kubugoŋ nai lufom kaaŋaŋ wondiniŋ mebi indiŋ. Biyagoŋ kuyoŋ, Bepaŋ adi nemek u pilap mintadok yokwambundaguk hatak.”
32 O sonho de Faraó foi dúplice, porque a coisa é estabelecida por Deus, e Deus se apressa a fazê-la.
33 “Unduŋ doktiŋa Felo, du me niŋ nadidakalenit eŋ nadisu fuliŋgoŋnit tubumintaaŋ Isip kwet wapum i kadokodok nindapmaweŋ.
33 Agora, pois, escolha Faraó um homem ajuizado e sábio e o ponha sobre a terra do Egito.
34 Tiŋa du yokwet tuwot talitimeŋ yapmeune adi gulet 7 duhu duhu nai ginaŋ nanaŋe mintawaak tuwot bop 5 uŋaniŋ kubugoŋ moŋgola boiune hogok itneeŋ.
34 Faça isso Faraó, e ponha administradores sobre a terra, e tome a quinta parte dos frutos da terra do Egito nos sete anos de fartura.
35 Adi nai wondiniŋ maaneŋ pandiŋ eŋ haaŋgom mintawaak tuwot ugamaali bopneeŋ du’walaŋ woho foloŋ boiune dumuŋ itneeŋ.
35 Ajuntem os administradores toda a colheita dos bons anos que virão, recolham cereal debaixo do poder de Faraó, para mantimento nas cidades, e o guardem.
36 Unduŋ tubune haaŋgoom eŋ pandiŋ wondi fiye kadaka halu map wapum gulet 7 halaak wondok mebit dumuŋ itneeŋ. Unduŋ doktiŋa Isip kwetneŋ map wapum mintaaŋ halaakneŋ meeniŋdi nanaŋe map doktiŋa mu kadakaneeŋ.”
36 Assim, o mantimento será para abastecer a terra nos sete anos da fome que haverá no Egito; para que a terra não pereça de fome.
37 Felo eŋ me wapuhiŋiye adi mede yodakale eŋ yohabet wondok nadiune utumbaguk.
37 O conselho foi agradável a Faraó e a todos os seus oficiais.
38 Doktiŋa Felodi yeninadiguk, “Indi me niŋ Bepaŋ’walaŋ munabuli me i halimilak undiniŋgoŋ niŋ tuwot mu tubumintanim.”
38 Disse Faraó aos seus oficiais: Acharíamos, porventura, homem como este, em quem há o Espírito de Deus?
39 Mooŋ lohi kaŋ Felodi Yosep indiŋ niŋguk, “Bepaŋdi mede hogohogok u ganimbuhidapmaguk doktiŋa me nadinadinit eŋ nadidakalenit du indiniŋgoŋ noli nemu hatilak.
39 Depois, disse Faraó a José: Visto que Deus te fez saber tudo isto, ninguém há tão ajuizado e sábio como tu.
40 Biyagoŋ kuyoŋ, unduŋ doktiŋa du nu’walaŋ yot eŋ nememeemek wondok kadoko wapum gameelat. Unduŋ doktiŋa nu’walaŋ metam adi du’walaŋ mede tiloloŋ taneeŋ. Maapme iitdok kumupoopne kubugoŋ adi gikiŋgoŋ timimbaaŋ.”
40 Administrarás a minha casa, e à tua palavra obedecerá todo o meu povo; somente no trono eu serei maior do que tu.
41 Unduŋ yoŋa Felodi Yosep indiŋ niŋguk, “Naadilaŋ be? Biyagoŋ kuyoŋ nu Isip kwet wapum wondiniŋ kadoko wapum gapmeelat.”
41 Disse mais Faraó a José: Vês que te faço autoridade sobre toda a terra do Egito.
42 Felo adi unduŋ yoŋa mapme’walaŋ mede yodapmaŋ fek mapme kudinit u ne’walaŋ kohoŋ foloŋ ikuk kwihiŋa ti Yosep kohoŋ foloŋ dahiune loguk. Eŋ dahidahi momooŋ hinek niŋ dahimiŋguk eŋ fukut momooŋ goldi tigiŋ niŋ homoginemiŋguk.
42 Então, tirou Faraó o seu anel de sinete da mão e o pôs na mão de José, fê-lo vestir roupas de linho fino e lhe pôs ao pescoço um colar de ouro.
43 Unduŋ timiŋiŋa yobune ne’walaŋ kaali namba 2 foloŋ looŋ ulune meeniŋdi koom uŋale indiŋ yoŋa kutigiŋ, “Mulelem timineŋ!” Biyagoŋ kuyoŋ unduŋ timiŋa Isip kwet wapum wondiniŋ kadoko wapum hatidok nindapmaguk.
43 E fê-lo subir ao seu segundo carro, e clamavam diante dele: Inclinai-vos! Desse modo, o constituiu sobre toda a terra do Egito.
44 Unduŋ tiŋa Felodi Yosep indiŋ niŋguk, “Nu Felo iŋgoŋ oŋ, du mu nadilune meeniŋ Isiphi adi nehi nadigoŋ tiŋa nemek nemu tineeŋ.”
44 Disse ainda Faraó a José: Eu sou Faraó, contudo sem a tua ordem ninguém levantará mão ou pé em toda a terra do Egito.
45 Unduŋ yoŋa Felodi Yosep wou koobuli Isip mede foloŋ Safenat-Panea youkuk. Unduŋ tiŋa yeguk e On yopmaŋniŋ me siloŋ muni heeluguk wou Potifela, adi’walaŋ wabi Asinati mimbuune tamŋiŋ nagikuk. Unduŋ tiŋa Yosep adi Isip kwet diniŋ me wapum hatiŋa keleemaadiŋa kadokoluguk.
45 E a José chamou Faraó de Zafenate-Paneia e lhe deu por mulher a Asenate, filha de Potífera, sacerdote de Om; e percorreu José toda a terra do Egito.
46 Ala Yosep adi guletŋiŋ 30 tubune Isipniŋ mapme Felo adi’walaŋ namanda foloŋ mintaguk. Unduŋ tiŋa Felo bikabuŋa kaaliŋiŋ kale wosi hekidi hamaneune Isip kwet wapum wanaŋ keleemaadidapmaaŋ yawooŋ kadokoguk.
46 Era José da idade de trinta anos quando se apresentou a Faraó, rei do Egito, e andou por toda a terra do Egito.
47 Gulet 7 maaneŋ kwet uŋaŋ duhu duhu wapum mintaguk.
47 Nos sete anos de fartura a terra produziu abundantemente.
48 Kaŋ Yosep adi gulet 7 wondiniŋ maaneŋ pandiŋ eŋ haaŋgoom fee mumuyeŋ mintaguk u ugamaale bopneeŋ boiune yokwet wapum ila ugiŋneŋ udapmaguk. Biyagoŋ kuyoŋ, adi yokwet wapum tuwot yawooŋ dininout haale uguk uŋaniŋ pandiŋ eŋ haaŋgom ugamaaliŋa yopmaŋ bopnetauguk.
48 E ajuntou José todo o mantimento que houve na terra do Egito durante os sete anos e o guardou nas cidades; o mantimento do campo ao redor de cada cidade foi guardado na mesma cidade.
49 Yosep adi unduŋ tiŋa pandiŋ eŋ haaŋgoom u ime luhi gagayeŋ kiŋ hatak undiniŋ ilune ugamale bopneune kunakunatdok tuwot u kalakapmeune hogok kauleeŋ tinadahi fiit tuguk.
49 Assim, ajuntou José muitíssimo cereal, como a areia do mar, até perder a conta, porque ia além das medidas.
50 Kaŋ map mu mintalune Yosep’walaŋ mihiŋiŋyat lufom mintagumuk. On yopmaŋniŋ siloŋdok muni heheŋ me Potifela’walaŋ wabi Asinatidi yanagikuk.
50 Antes de chegar a fome, nasceram dois filhos a José, os quais lhe deu Asenate, filha de Potífera, sacerdote de Om.
51 Kaŋ Yosep adi mihiŋiŋ tuwo aditok indiŋ yoŋa wou Manase youkuk, “Bepaŋdi nehitubulodaune wele bulaaniŋgoŋne eŋ baatne’walaŋ yolidok kaule tugut.”
51 José ao primogênito chamou de Manassés, pois disse: Deus me fez esquecer de todos os meus trabalhos e de toda a casa de meu pai.
52 Mihiŋiŋ mona’walaŋ wou adi indiŋ yoŋa Efilaim yoguk, “Bepaŋdi kwet iŋoŋ folofigita ginaŋ hatibene nadisuunamŋa mihi tubumintanamguk.”
52 Ao segundo, chamou-lhe Efraim, pois disse: Deus me fez próspero na terra da minha aflição.
53 Agaŋ Isip kwet duhu duhu wapum gulet 7 haale labuguk u dapmaune
53 Passados os sete anos de abundância, que houve na terra do Egito,
54 gulet 7 map nai tububihila mintaguk. Biyagoŋ kuyoŋ, Yosepdi yoguk wondok tuwolit mintaguk. Unduŋ tubune kwetkwet nanaŋedok map wapum hatuune Isip kwet wapumneŋ nanaŋedok baniŋ mu tigiŋ.
54 começaram a vir os sete anos de fome, como José havia predito; e havia fome em todas as terras, mas em toda a terra do Egito havia pão.
55 Agaŋ Isip kwetneŋ maaŋ fiye kadaka tububihila mintaune metam adi map tiŋa Felo’walaŋ wooŋ nanaŋedok nimbulabulaye tigiŋ. Kaŋ Felodibo Isiphi metam indiŋ yeniŋguk, “Hidi Yosep’walaŋ uneŋ kaŋ adi dediŋ hanimbek wondok tuwot tineŋ.”
55 Sentindo toda a terra do Egito a fome, clamou o povo a Faraó por pão; e Faraó dizia a todos os egípcios: Ide a José; o que ele vos disser fazei.
56 Fiye kadaka haluune map wapumdi kwetkwet tokidapmaaŋ hakuk. Unduŋ mintaune Yosepdi nanaŋe tinauliibi yot talik dilitomyembuune tuwaaŋ moŋgokiŋ. Unduŋ tulune Isip kwetneŋ map wapum hinek mintaguk.
56 Havendo, pois, fome sobre toda a terra, abriu José todos os celeiros e vendia aos egípcios; porque a fome prevaleceu na terra do Egito.
57 Unduŋ tubune meeniŋ kwetkwet nanaŋe tuwaneene Isip kwetneŋ ugiŋ. Woŋ adi kwetkwet fiye kadakadi mulabuda hinek tuguk doktiŋa unduŋ tigiŋ.
57 E todas as terras vinham ao Egito, para comprar de José, porque a fome prevaleceu em todo o mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 41, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.