Gênesis 38
Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs VC
1 Nai uŋaniŋ Yuda adi kwayaŋiye biyabuŋa wooŋ Adulam yokwetneŋ me niŋ wou Hila adiguut hatiguk.
1 Naquele tempo, Judá, apartando-se dos seus irmãos, foi para a casa de um homem de Odolão, chamado Hira.
2 Ala uŋoŋ hatiŋa Kanaaŋniŋ me niŋ wou Sua adi’walaŋ wabiŋiŋ kaŋ tamŋiŋ nagilaŋa adiguut hatigumuk.
2 Judá viu ali a filha de um cananeu, de nome Sué, e desposou-a, unindo-se a ela.
3 Kaŋ tam u mihiwele tiŋa mihi niŋ nagilune wou Ea youkuk.
3 Ela concebeu e deu à luz um filho, ao qual chamou Her.
4 Kaŋ hatigane kotigoŋ mihiwele tiŋa mihi iŋgoŋ nagila wou Onan youkuk.
4 Concebeu novamente e deu ao mundo um filho, e deu-lhe o nome de Onã.
5 Kootigoŋ mihiwele tiŋa mihi niŋbo nagila wou Sela youkuk. Mihi woŋ adi Kesip yokwetneŋ hatiŋa nagikuk.
5 E teve ainda um filho, que chamou Sela. Judá estava em Achzib na ocasião desse nascimento.
6 Kaŋ Yuda adi hatigane mihiŋiŋ biyeniŋ Ea-dok tam niŋ nagilimiŋguk wou Tama.
6 Judá escolheu para Her, seu primogênito, uma mulher chamada Tamar.
7 Mihi biyeniŋ adi kadakaniŋ fuliŋgoŋ tuguk doktiŋa Wapumdi aditok nadiune tuwot mu tuguk doktiŋa yobune kumuŋguk.
7 Her, porém, o primogênito de Judá, era mau aos olhos do Senhor, e o Senhor o feriu de morte.
8 Unduŋ tubune Yudadi Onan indiŋ niŋguk, “Du daake tam kahat guut hatiŋa tam kahat heki’walaŋ mede yofafaŋe hatak u takaliŋa daakedok yalaki yehitubumintawaaŋ.”
8 Então Judá disse a Onã: "Vai, toma a mulher de teu irmão, cumpre teu dever de levirato e suscita uma posteridade a teu irmão."
9 Kaŋ Onan adi indiŋ nadisuuguk, “Nu yalaki yehitubumintawene naatok gigit mu tineeŋ.” Unduŋ yoŋa dalidok yalaki mu yehitubumiintdok nadisuguk. Unduŋ tiŋa tam’walaŋ uluguk tuwot meeniŋ imeŋiŋ giineŋ kwatneluguk.
9 Mas Onã, que sabia que essa posteridade não seria dele, maculava-se por terra cada vez que se unia à mulher do seu irmão, para não dar a ele posteridade.
10 Unduŋ hogok tulutulu Wapum adi nadikadakaaŋ yobune adi maaŋ kumuŋguk.
10 Seu comportamento desagradou ao Senhor, que o feriu de morte também.
11 Kaŋ Yudadi nabuŋiŋ Tama indiŋ niŋguk, “Du wooŋ baha yolineŋ tam kahat hatilune mihine Sela bediwaak.” U yadi indiŋ nadisuŋa yoguk. Sela adi tiyaugaane daliyat kumuŋgumuk unduŋ kumumbaakneŋ unduŋ nadisuŋa yoguk. Kaŋ Tama adi wooŋ beu’walaŋ yolineŋ hatiluguk.
11 E Judá disse a Tamar, sua nora: "Conserva-te viúva em casa de teu pai até que meu filho Sela se torne adulto." "Não é bom, pensava ele consigo, que também ele morra como seus irmãos." E Tamar voltou a habitar na casa paterna.
12 Ala hatigane kougoŋ Sua’walaŋ wabiŋiŋ Yuda’walaŋ tamŋiŋ kumuŋguk. Kaŋ mat kobulabulaye nai dapmaune noliŋiŋ Hila Adulamniŋ adut Timna kwetneŋ dompaŋiye dumuniŋhik dobukukiŋ yabudeene ugumuk.
12 Muito tempo depois, morreu a filha de Sué, mulher de Judá. Passado o luto, subiu Judá a Tamna para a tosquia de suas ovelhas, com seu amigo Hira, o odolamita.
13 Kaŋ Tama adi mede indiŋ niŋgiŋ, “I nadi. Nabuge adi dompaŋiye dumuniŋhik doobeene Timna yokwetneŋ loolak.”
13 E foi noticiado a Tamar: "Eis que o teu sogro sobe a Tamna para a tosquia de suas ovelhas."
14 Unduŋ nadiŋa tam kahat diniŋ mut u dilitele kameeŋ. Houle yaŋaamuŋdi namanda tumukuk. Tiŋa wooŋ Timna talipmeŋ yokwet niŋ ikuk wou Enaim, uŋoŋ wooŋ yokwet gagayeŋ foikuk. Woŋ adi Sela agaŋ me wapum bediguk iŋgoŋ Tamadi wooŋ heemiŋdok mu niŋdapmagiŋ doktiŋa unduŋ tuguk.
14 Depôs ela então os seus vestidos de viúva, cobriu-se de um véu, e, assim disfarçada, assentou-se à entrada de Enaim, que se encontra no caminho de Tamna, pois via que Sela tinha crescido e não lha tinham dado por mulher.
15 Kaŋ Yuda adi wooŋ kaŋ nadiune talik tam binek yo nadiguk. Tama adi namanda houle yaŋaamuŋdi mukufulaaŋa wooŋ ikuk doktiŋa mu kadakaleguk.
15 Judá, vendo-a, julgou tratar-se de uma prostituta, porque tinha o rosto coberto.
16 Kaŋ adi talik beheepneŋ fooŋ wooŋ kaŋ yoguk, “Kedeem be nadinambeŋ kaŋ nu duguut deitim?” Biyagoŋ kuyoŋ, adi nabuŋiŋdi ituguk mu kaŋ niŋguk. Kaŋ Tamadibo yoguk, “Nukut deitok nadigambeene maŋgoŋ nambeŋ?”
16 E, chegando-se a ela no caminho, disse: "Queres juntar-te comigo?" {Ignorava ele que se tratava de sua nora.} Ela respondeu: "O que me darás para juntar-me contigo?"
17 Yobune Yudadibo yoguk, “Nu meme mihiniŋ niŋ kamegambene baak.”
17 "Mandar-te-ei um cabrito do meu rebanho." "Está bem; mas dá-me então um penhor, até que o tenhas enviado."
18 Yobune Yudadibo yoguk, “Yofolok diniŋ fek maŋgoŋ gambit nadiŋa yolaŋ?” Tamdibo yoguk, “Da’walaŋ mede yodapmaŋ fek kudinit eŋ tawaŋiŋ eŋ kuyaŋge kohoge foloŋ kameyataŋ, u nambeŋ.” Kaŋ nemek yoguk indigoŋ tuwot miŋa adut deikuk.
18 "Que penhor queres que eu te dê?" "Teu anel, teu cordão e o bastão que tens na mão." Ele os entregou; em seguida, aproximou-se dela e ela concebeu.
19 Deilune agaŋ mihiwele tuguk. Unduŋ tiŋa pilale wooŋ haule yaŋaamuŋ u kwihikula tam kahat mutŋiŋ u kotigoŋ tiŋa mukuk.
19 E levantando-se, partiu; tirou o seu véu e retomou seus vestidos de viúva.
20 Kaŋ hatigane Yudadi noliŋiŋ, Adulam yopmaŋniŋ adi Yuda’walaŋ yofolok diniŋ fek u beemiŋa bubundok meme mihiniŋ miŋa niŋkulune uguk. Adi adi wooŋ tam u lohi tuguk.
20 E Judá mandou-lhe o cabrito por seu amigo, o odolamita, para retirar o penhor das mãos daquela mulher, mas ele, não a encontrando,
21 Tiŋa meeniŋ yeninadiŋa yoguk, “Taalik tam Enaim talik foloŋ ikuk adi de?” Adibo yogiŋ, “Taalik tam niŋ iŋoŋ nemu buune kagumun.”
21 perguntou aos habitantes do lugar: "Onde está aquela prostituta que estava em Enaim, à beira do caminho?" Responderam-lhe: "Não há prostituta nesse lugar!"
22 Unduŋ yobune Yuda’walaŋkade kotigoŋ udaneeŋ wooŋ niŋguk, “Nu tam u mu kagut. Eŋ meeniŋ yohiwahi adi indiŋ naniŋgiŋ, ‘Taalik tam niŋ iŋoŋ nemu buŋa hatiguk.’”
22 Ele voltou para junto de Judá: "Não a encontrei, disse ele, e os moradores daquele lugar disseram-me que não havia nenhuma prostituta ali."
23 Kaŋ Yudadibo yoguk, “Mede mintawaakneŋ ale nemek u fiit biyabune uŋgoŋ halimineeŋ. Meeniŋ nolidi nadinimbuune hogohi tibaakneŋ yoŋa nu meme mihiniŋ agaŋ kamewene nagi uguŋ iŋgoŋ du tam u mu kaguŋ.”
23 "Guarde ela o meu penhor, respondeu Judá, não nos tornemos ridículos! Eu mandei o cabrito; tu, porém, não a encontraste".
24 Kaŋ muyakip lufomkulitniŋ dapmaune Yuda mede kahat indiŋ timiŋgiŋ, “Nabuge siloda kwanai tiyaugane mihiwele tilak.” Kaŋ Yudadibo yoguk, “U nagila buune kudupdi heneene dakumumbaak.”
24 Mais ou menos três meses depois, vieram dizer a Judá: "Tamar, tua nora, conduziu-se mal: vê-se que está grávida." Judá respondeu: "Tirai-a para fora, que ela seja queimada!"
25 Unduŋ yobune nagila ulune nabuŋiŋdi me’walaŋkade mede indiŋ kameune uguk, “Nemek yendiniŋ moloomdi nabuune mihiwelenit tugut. Ale du kaweŋ mede yodapmaŋ fek kudinit ee tawaŋiŋ eŋ kuyaŋ heki u needi’walaŋ?”
25 E, enquanto era conduzida, ela mandou dizer ao seu sogro: "Concebi do homem a quem pertence isto: examine bem, ajuntou ela, de quem são este anel, este cordão e este bastão."
26 Kaŋ Yuda adi yali yabuhohoŋeŋ yabukiyondaŋ yoguk, “Adi mede biyagoŋ yolak. Nemek hogohogok u nu’walaŋ. Nu yom tiŋa niŋkuleene mihine Sela’walaŋ mu uguk.” Unduŋ yoŋa tam woondut kotigoŋ mu hatiguk.
26 Judá, reconhecendo-os, exclamou: "Ela é mais justa do que eu; pois que não a dei ao meu filho Sela." E não a conheceu mais.
27 Kaŋ hatigane wapmihi mintaminta nai tubune mihiyat katap mintagumuk.
27 E, na ocasião de dar à luz, eis que ela trazia dois gêmeos no seu ventre.
28 Agaŋ mintadok tulune timeŋ mihi niŋ’walaŋ kohoŋdi fosuwaguk. Kaŋ tam mihi uloloŋ tugukdi tawa giminiŋ tiŋa kohoŋ ginaŋ folokeneguk. Waa indiŋ yoŋa tuguk, “Biyagoŋ kuyoŋ, adi timeŋ mintaguk.”
28 No parto, saindo uma mão, a parteira tomou-a e atou nela um fio vermelho, dizendo: "Este é o que saiu primeiro!"
29 Ŋakŋaak woondi kohoŋ kotigoŋ hamatiŋa loune kwayaŋdi mintaguk. Kaŋ tam mihi ulolooŋ tugukdi indiŋ yoguk, “Kei! Du deeti dake kalakapmeeŋ timeŋ mintaŋaŋ?” Unduŋ doktiŋa wou Peles youkiŋ.
29 Mas, como ele retirasse a mão, saiu o seu irmão. "Que brecha fizeste! exclamou a parteira: Que a brecha esteja sobre ti!"
30 Kaŋ mindaŋkade dali kohoŋ foloŋ tawa giminiŋ ibidokoŋit adi mintaguk. Adi’walaŋ wou Sela youkiŋ.
30 E chamou-se-lhe Farés. Em seguida, veio o seu irmão, com o fio vermelho atado na mão. Deu-se-lhe o nome de Zara.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 38, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.