Mateus 5
Hẽwandam Hiek (NOAH) vs NVT
1 Mag hõor pöm hich hẽudee noodʌbaadëm hoobaawai hich Jesús warag durrsĩ gaai waaidʌ höbërwi hoo sĩsijim hanʌm. Magbaawai hi k'apeen hi dʌ̈i wënʌrraajerr k'ʌʌn hich bigaau hohood hap'öbaadeewai |src="CN01700B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="MAT 5.1"
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 jãga chadcha Hẽwandam dʌ̈i hajap'a wënʌrraju haai nʌ ha jaaumamua magjim hanʌm, t'umaam k'ʌʌnag:
2 e ele começou a ensiná-los.
3 —Pãar har pãach k'aigba nʌm k'ap Hẽwandamagta pãach heeg hoopim k'õsi durrum k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, pãachta hi dʌ̈i hãba jooba wënʌrraju haawai.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 ’Pãar har pãach pekau pöm nʌm k'aug hauwi hök'ĩirjunaa Hẽwandamagta chugpaapi nʌm k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, hich Hẽwandamauta pãar k'ĩir jãsenk'awi pãar k'ĩir honee hapiju haawai.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 ’Pãar har bʌ̃ʌr habarm gaaimua meeuk'aba k'ĩir t'ũu Hẽwandamagta pãach dʌ̈i hichdëu hampierr hapiejem k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, pãach mag nʌm paar hirua durr hiiur deeju ha simjã pãachdëuta jʌ̃aju haawai.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 ’Pãar har Hẽwandamau waupim k'õsim nem wawaagta jãsog t'ʌnʌmjönaa höbichag t'ʌnʌmjö nʌm k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, mag nem wajap'a waum k'õchk'a nʌm k'ʌʌn juagta Hẽwandamau dʌ̈i hoojeewai.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 ’Pãar har wir haig pãach k'apeendamjã dau haug k'aug paraa haajem k'ʌʌn, honee habat; pãachdëu ham dʌ̈i jãagjem paran Hẽwandamaujã hagjö pãar dau haug k'aug paraa hajugui hajim hanʌm.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 ’Pãar har t'ãar hajap'a nʌm gaaimua hãba Hẽwandam dawagaata nem waaujem k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, pãrauta pãach mag nʌm gaaimua Hẽwandam k'ĩir hooju haawai.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 ’Pãar har pãachdëu Hẽwandam hiek hʌ̈k'atarr gaaimua pãach k'õinaa nʌmjö k'õinaa hamk'ĩir hõrag jaau durrum k'ʌʌn, honee habat, pãachta Hẽwandamau hich chaaink'a hauju haawai.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 ’Har Hẽwandamau nem waupi sim hipierraa nem wau nʌm gaaimua jũrr hõrau pãach dʌ̈ita k'aigba haawai dau hap'ʌʌ durraajem k'ʌʌn, honee habat hajim hanʌm, pãachta mʌg hatagjã Hẽwandam dʌ̈i hãba jooba wënʌrraju haawai.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 ’Har mʌ gaaimua hõrau pãach k'ĩir hiek'anaa pãach gaaijã jua k'ʌaba nʌm dʌ̈i hĩchab sĩi pãach k'aibag waum k'õchgau pãach dʌ̈i chad k'abam hiekta chadam hiekjöo haadëp haawai, warag honee habat.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Pari pãach dʌ̈i maagwaijã, hoob hök'ĩirjuu hamiet hajim hanʌm. Magju k'ãai warag honee habat; pãar mag nʌm jũrran hʌ̃gt'arin pãar hat'ee nem wajap'am pöomata t'ʌnʌm. Hĩs jãg pãar dʌ̈i k'aibag t'ʌnʌmjö haba haajeejieb hajim hanʌm warrgarwejã ham jöoinau Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌn dʌ̈i. Pari magtarr hĩs ham hʌ̃gt'ar Hẽwandam dʌ̈i honee naabahab ha jaaumajim haajem.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 Mag hiek'ak'agmamua hich Jesuupai, ’Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, t'ak'aar nak'a haadëk'iin, tag bʌ̃ʌrjã maadëu nem higba sĩsiju. Magbaawai sĩi hõrau hag hʌ̃r hërëu dich t'ʌnaawiajã, hausĩuba hich mag bʌ̈ hee sĩeju, tag higba sĩewai. Jãg nem hãrpimaaugau t'ak'aar hiigjemjö, pãrauta hõor hok'ooju harrjã hʌ̈u mʌ juapierr k'aigpër durraba haajeeb hajim hanʌm hok'oopimaaugau.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 ’Jãg durrsĩ gaai p'öbör sim pöd dau merju k'aba haajemjö, pãraujã pãachdëu mʌ hiek k'augtarr chan pöd meerju k'aba nʌmgui hajim hanaabá, pãach nem wajap'a wau nʌm gaaimua pãachta mʌig heegarm k'ʌʌn hat'ee k'ĩchag hee lámpara paa dʌnʌmjö naawai.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Pãrau k'ap'ʌ nʌm, lamparaan paanaa sĩi nem bʌ̈ hee hausĩuba, dau garta hausĩiujem, dijã t'um hararaa hamk'ĩir.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Hich jãgta haju haai nʌmgui hajim hanʌm pãarjã. Magua pãachdëu nemdam wajap'a wau nʌm gaaimua pãachta hõtdau p'uu dʌnʌmjö habat hajim hanʌm, t'umaam k'ʌʌn na harar hamk'ĩir; mag pãach nem wajap'a wau nʌm gaaimua maach Haai hʌ̃gt'ar chirʌmta t'umaam k'ʌʌnau t'ömk'ĩir.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 ’Hoob pãrau mua mag Moiseeu ley p'ã pʌatarr warre hisegpäain wa sĩi warrgar Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌnau nem jaaujerr k'ãijã hisegpäainta bëejim hamiet hajim hanʌm Jesuu. Magju k'ãai muan warag chadcha hag gaai jaau sim t'umaa wawaanta bëejim.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Cha mʌ hiek'a chirʌm hiek'au, mʌg durr jöoita hedaujã dʌ̈i Hẽwandamau hi hagk'abam haig chan, ley gaai jaau sĩsidʌm hiek bʌ̈dam hãbjã hok'oopibaju. Hichiita nem t'umaa hich jaautarrjö höbëbërg majugui hajim hanʌm.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Magua, hãbmua k'ãijã leidam bʌt'ʌ k'itawiajã hag gaai jaau sim hiek bʌ̈ hãb k'ãijã hʌʌrk'aba, ni hag gaai jaau simjö hamk'ĩir hich paarmua deeum k'ʌʌnagjã jaauba sim chan, Hẽwandam maach Pörk'a sim durr paauk'aimaawaijã hichta t'umaam k'ʌʌn k'ãaijã jua heegpai sĩerraju. Pari magba, har hichdëujã mag ley gaai jaau simjö hipierraanaa warm k'ʌʌnagjã hagjö hag gaai jaau simjö hipierraa hamk'ĩir jaau simʌn chadau, mag Hẽwandam durr paimaawaijã hĩchab hichta warm k'ʌʌn hʌ̃rpai sĩsijugui hajim hanaabá.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Magnaa hichdëupai, Pãrauta hich Hẽwandamau nem waupi jaau simjö nem wauba, sĩi jãg Hẽwandam hiek jawaag chi machnaan haajem k'ʌʌnjöpai nem waunaa Moiseeu ley p'ã pʌatarr hʌʌrk'aajem k'ʌʌn dënjöpaita nem wau nʌm chan, pãar hʌ̃gt'ar höbërbamgui hajim hanʌm.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 Maimua hich Jesuu magjim haajem: ’Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, warrgarwejã pãar jöoinau, “Hoob hõor t'õom; chi hõor t'õo simʌn hich hagjö t'õopʌ̈iju haai sim” ha jaaujeejim.
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Pari mua mag chirʌmgui hajim hanʌm: Hõor t'õoba hawiajã sĩi dich k'apeendam dʌ̈i meeuk'a nʌmpaijã hich hagjö pekauk'a höbër sim. Sĩi dich k'apeer meeuk'amk'ĩir hi k'ĩir hiek'a nʌmjã pekauu; chi mag hiek'a sim k'ʌʌn, t'et'emnaanau k'aibag waupi jaauju. Maimua har sĩi chik'am t'õp hiek'a simjã ya sĩi k'ĩmie durr barpʌ̈ijuuta sim; hõor t'õoba hab mamʌ hich hagjö sĩebahab hajim hanʌm, pekauta wau sĩewai.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 ’Maguata mag chirʌm: Pʌ, Hẽwandamag nemchaaita ofrendak'a deenaa jëwaan mam; pari mag mam hee pʌ k'ĩir hee dʌhnʌisim, hãbmua pʌch dʌ̈i hiekk'õrdam paraa sim.
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 Magbaawai pʌch ofrenda chi nemchaain p'aajem haig pʌawi, mag pʌch dʌ̈i k'aigba sim haar mawi, hit'ũu hi dʌ̈i hiyʌ̈ʌ hawi, k'õinaa nʌisit ha jaaumajim hanaabá. Maimuan chadau deeu mawia pʌch ofrendadamau Hẽwandamag jëeubamí hajim hanʌm.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 ’Wa hãbmua k'ãijã leinaanag pʌ k'aibag waumk'ĩir pʌch jawaan harrwai, chi t'et'emnaan haar barwi jaauju nawe, hi dʌ̈i wajap'a hiyʌ̈ʌ hawi k'õinaa nʌisit hajim hanʌm. Magbamʌn chi t'et'emnaanau guardianaanag pʌ pʌr deebaawai jũrr mak'ʌʌnau pʌ cárcel deg pʌ̈ijugui hajim hanaabá.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Cha mʌ hiek'a chirʌm hiek'au, ya pʌʌta hamau mag p'ãar hat'amʌn, p'atk'on gaaimua hatarr k'ai, hãbmiecharam centaaudam p'agpʌ̈ibam haigjã hamau pʌ höbeerpʌ̈ibajugui hajim hanʌm. Mua mag chirʌmʌn, pãach k'aibag Hẽwandamag chugpaapiju haai nʌwe chugpaapiwi hi dʌ̈i k'õinaa hajuuta hẽk'abat ha chirʌm.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 Mag hiek'amamua hich Jesuupai hamag magjim haajem: ’Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm hĩchab, warrgarwejã pãar jöoinau, “Hoob pãach hõor k'abam dʌ̈i k'apes hamiet” ha jaaujeejim.
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Pari hĩs mua mag chirʌm: Warre k'apes haba hawiajã, hãbmuata hʌʌi hoowi hich hödegpai k'ãijã, “Jãg hʌʌita magju haai k'itaba” ha k'ĩirju simʌn, mag k'ĩirjubarmuapai ya hich t'ãar hee pekau waubarm mag hʌʌi dʌ̈i.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 ’Magam huguata, pʌ juachaar garm daúa k'ãijã pʌ pekau waupi sim k'ai, jẽunaa warre warp barbapʌ̈i. Mag dau hãbpaim gaaimua pʌch mor t'um k'ĩmie durr maju k'ãai, dau happaita hok'oobarmʌn, hʌ̈u simgui hajim hanʌm.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Wa pʌ juachaar garm juau k'ãijã pʌ pekau waupi sim k'ai, warre t'ʌapnaa warp barbapʌ̈i. Jua hãbpaim gaaimua pʌch mor t'um k'ĩmie durr maju k'ãai, mag jua happaita hok'oobarmʌn hʌ̈u simgui hajim haajem. Wajapcharan magʌm pekau waumaaugau dau chuk'umjö hoobamjönaa magʌm nem k'aigbam wawaagjã jua chuk'umjö habá, bʌ̃ʌrjã wauba. Magju k'ãai Hẽwandam dau na pʌch morta sʌrk'abá ha chirʌmgui hajim hanʌm.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 ’Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm hĩchab, pãar jöoinau jaauwai, “Hãbmua k'ãijã hich hʌʌi pʌagpam k'ai, warre hẽsap gaai ‘Mua pʌ pʌa chirʌm’ ha p'ãnaata hirig deeju haai sim” ha jaaujeejim.
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Pari hĩs jũrr mua mag chirʌmgui hajim hanʌm: Hãbmua k'ãijã hich hʌʌi deeum dʌ̈i chadcha magba simta pʌa simʌn magan warag juau deeum dʌ̈i magamk'ĩirjöta pʌa simgui hajim nʌm, magʌm gaaimua warag pekau waumk'ĩir. Mag hich hap sim hawi chik'amnau pʌatarr hʌʌita hau sim wounjã pekauta wau simgui hajim hanʌm, hagt'a chik'am hʌʌik'a simta hau sĩewai.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 ’Hĩchab pãrau k'ap'ʌ nʌm, warrgarwejã pãar jöoinau jaauwain, sĩi parhoobam nem higwiata dichdëu nem waum k'õsim wauju ha hiek'aawain, naspawiajã deeu waubam haju haai sim ha jaaujeejim. Magarrau “Maach Pör Hẽwandam higwiata mua mag nem wauju ha hiek'abarmʌn chadau pöd naspawiajã dich hiek'atarr chaaur haju k'aba sim” ha jaaujeejim.
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Pari hĩs mua pãrag mag chirʌmgui hajim hanʌm hich Jesuu: Hoob bʌ̃ʌrjã nem hinagdam higwia k'ãijã mag gaaimuata nem wauju ha hiek'amiet. Hedjã Hẽwandam k'u juupjem haawai hoob hedjã higwiajã mag gaaimuata nem wauju hamiet.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Mʌg durrjã sĩi Hẽwandam bʌ̈ dʌnʌʌujem haawai ni mʌg durr higwiajã hoob mag gaaimuata nem wauju ha hiek'amiet ha jaaumajim hanʌm. Wa Jerusalén p'öbör higwia k'ãijã, jãg p'öbör t'umaam k'ʌʌn k'ãaijã chi hʌ̃rʌʌcharam Rey sĩejem p'öbör haawai, hoob mag gaaimuajã nem wauju ha hiek'amiet hajim hanʌm.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Wa dich pör higwia k'ãijã hoob mag hiek'amiet; magʌmjã pekauu. Pãach hip'it'ur mag hiek'awiajã pãrau pãach pörbʌ̈ hãbjã bäp'ä paa hauba ni p'ʌisijã paa haubamgui hajim hanʌm, hich Hẽwandamaupaita magpiejeewai. Mag nem parhooba higwiata hiek'a nʌm haig, Hẽwandam higwiata pãar mag hiek'a nʌm k'abahab, nem t'um hichdëuta homparr haawai.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Magju k'ãai chadcha nem wauju k'ai, warre wauju habat. Wa wauba k'ãijã haju k'ai, warre hich hagjö waubam habat, mag nem hinag higwia magʌm gaaimuata wauju ha hiek'aba.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 ’Pãrau k'ap'ʌ nʌm hĩchab, warrgarin pãar jöoinau jaauwai, “Chik'amnau pʌch dau suawai puajã hagjö hi dën suju haai sim” ha jaaujeejim; wa “Chik'amnau pʌ k'ierr hãb k'ãijã buat'ẽupäaiwai pʌchdëujã hi dën hagjö haju haai sim” ha jaaujeejim.
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Pari hĩs mua mag chirʌmgui hajim hanʌm deeu hich Jesuu: Hãbmua k'ãijã pãach dʌ̈i k'aigba haawai hoob ham dʌ̈i hagjö k'aigba hamiet. Magʌmjã hagjö pekauu. Magju k'ãai pʌ k'ĩidadcha deetarr k'ai, t'oom garjã hagjö deemk'ĩir hirig k'ĩir hʌabá hajim hanaabá warag.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Hãbmua k'ãijã leinaanag pʌ jaauwia pʌ camis k'ãijã k'echt'ʌg haum hig sim k'ai, warag tagam k'ajũajã hʌdʌraa hirig harrpibá.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Nem chʌk'ʌm k'ãijã hajués pʌchig kilómetro hãb harrpi sim k'ai, magʌm haba warag kilómetro numí hat'aad hajim hanaabá.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Hõrau pʌchig nem jëeuwai hö hajap'a magʌm haba deebá. Maimua sĩi pʌchig nem prestaa k'ãijã jëeuwai deeb k'aba deebapʌ̈i hajim hanʌm.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 ’Hĩchab pãrau k'ap'ʌ nʌm, warrgar pãar jöoinau jaauwain, “Pãach k'apk'ʌʌnta k'a k'õsinaa pãach k'a huk'urm k'ʌʌn hoomap'a habat” ha jaaujeejim.
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Pari hĩs mua mag chirʌmgui hajim hanʌm hich Jesuu: Pãach k'a huk'urm k'ʌʌnjã daupii habat; maimua hagjö mʌ hiek gaaimua pãach k'aibag wauju hẽk'aajem k'ʌʌn kõitjã warag Hẽwandamagta jëeubat.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Pãrau magta hamʌn magan chadcha pãar hʌ̃gt'ar Hẽwandam chiraajem chaainau. Hich hag Hẽwandamauta hõor wajap'am k'ʌʌn hat'eejã hedau wʌʌpinaa k'aigbam k'ʌʌn hat'eejã wʌʌpiejem. Hichdëuta hĩchab hich daar hagpierraa haajem k'ʌʌn hat'eejã noseg chëpinaa sĩi parhoob hamach k'õchagpierr nem waaujem k'ʌʌn hat'eejã noseg chëpiejemgui hajim hanʌm. Magua pãraujã hagjö t'um pãach dʌ̈i k'aigba haajem k'ʌʌnpata daupii haju haai nʌmgui hajim haajem, hichdëu haajemjö.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Pãrau sĩi pãach daupiim k'ʌʌnpaita hagjö daupii hamʌn, ¿maig k'an wajaug sĩ? ¿Sĩi Romaam gobierno hat'ee dëbpaar jëeujem k'ʌʌn chi k'aigbam k'ʌʌnaujã hich hagjö haba haajẽ? hajim hanʌm.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Wa sĩi pãrau pãachjö judionaank'a t'ʌnʌm k'ʌʌnagpai k'ãijã saludaak'iin, ¿maigjã k'an wajaug sĩ? ¿Hich hagjö haba haajẽ judionaan k'abam k'ʌʌnaujã? Pãach meeun k'abam k'ʌʌn hawiajã hoob hamag saludaamap'a hamiet hajim hanʌm.
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Pãach Haai hʌ̃gt'ar chiraajemjã chi wajap'am haawai pãach chi chaainaujã hĩchab pãach Haaijö hö wajap'a habat pãach k'apeen dʌ̈i ha jaaumajim hanaabá.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.