Mateus 5
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Po bhwo uYeesu aafibhona ifilundilo ifya bhandu fila, akakwela mu kaghamba, akiikala. Po bhwo iikala, abhamanyili bhaake bhakiisa kukwake,
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 ghwepe akaanda ukubhamanyisha akati,
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Bhasayighwa bhaabho bhapiina mu ndumbula,
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Bhasayighwa bhaabho bhali nu bhuswimaane,
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Bhasayighwa bhaabho bholoolo,
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Bhasayighwa bhaabho bhali ni sala ni nyoota ku shiisho shibhaghiile pandaashi pa Chaala,
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Bhasayighwa bhaabho bhakubhapelela ichisa abhanine,
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Bhasayighwa bhaabho bhali ni ndumbula yiiyo nyeelu,
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Bhasayighwa bhaabho bhakufwania,
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Bhasayighwa bhaabho bhakufulashighwa ku nongwa iya kuti bhakubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi pa Chaala,
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 “Muli bhasayighwa linga abhandu bhakubhatuka, bhakubhafulasha nu kubhayughila ubhubhiibhi ubhwa luko nu luko ku nongwa yangu.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Sekelagha ngaani, paapo uChaala abhabhiikiile umufwalo umukulu kumwanya, paapo umwo mwo muumwo abhandu abho bhakabhabhombelagha abhasololi abha Chaala bhaabho bhakatangila mundaashi mumwinyu.”
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 “Umwe mwe mbeeya iya chiisu. Loole linga imbeeya yaakomanika, kali, chiliipo chiicho chibhaghiile ukubhughalusha ubhwisa bhwake soona? Yitabhaghiile ukubha nu bhwisa soona ku kandu kooshi kala, loole yikubha ya kukupula kuuse nu kukanyighwa na bhandu.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 “Umwe mwe bhwelu ubhwa chiisu. Akaaya kaako kasengiighwe pamwanya pa kaghamba, katabhaghiile ukwififa.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Soona, abhandu bhatakukosha inyaale nu kuyibhiika paase pa chitala, loole bhakuyibhiika pa chitalati ukuti yibhabhalilaghe bhooshi bhaabho bhali mu nyumba.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Bhubhuubhwo nu bhwelu bhwinyu bhukulondighwa bhubhalishange ku bhandu ukuti bhateshange imbombo shiinyu inyiisa, po bhamupaalaghe uGhuuso yuuyo ali kumwanya.”
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 “Manye mwinongʼonaghe ukuti ingiisa ku nongwa iya kushitiisha indaghilo isha Moose, pamu shiisho shikayughighwanga na bhasololi. Nashiku! Indakiisa pakushitiisha, loole pakubhomba shooshi isa muumwo shikayughighwa.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Nalooli ingubhabhuula, ukufika akabhalilo kaako kumwanya ni chiisu indifikatiile, naalimo isimbo inandi ilya ndaghilo liilyo indilikatiile ukufika paapo shooshi indishikabhombighwe.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Mu ndaghilo isho, ghweshi yuuyo akulufuyula nalinga lulaghilo lumo ulunandi nu kuti abhamanyishe abhanine ukuti bhoope bhalufuuye, uyo ghwe yuuyo indiakayughighwe ukuti mukeke ku chitangalala icha kumwanya. Loole ghweshi yuuyo akushikonga nu kubhamanyisha abhanine ukuti bhoope bhabhombaghe ulwo, uyo, ghwe yuuyo indiakayughighwe ukuti ghwi songo ku chitangalala icha kumwanya.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Ingubhabhuula ukuti linga ubhwisa bhwinyu bhutakukinda ubhwa Bhafalisaayi nu bhwa bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose, mutaamukiingile naalumo ku chitangalala icha kumwanya.”
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 “Mupulikite ukuti abhandu abha bhwila bhakabhuulighwa ukuti, ‘Manye ughoghaghe nu kuti umundu ghweshi yuuyo akumughogha umunine, akulondighwa alongighwe.’
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Loole une ingubhabhuula ukuti umundu ghweshi yuuyo akumukalalila umunine, akulondighwa ukulongighwa. Soona, ghweshi yuuyo akumutuka umunine ukuti mukonyofu, akulondighwa alongighwe na bhalongi. Soona, ghweshi yuuyo akumutuka umunine ukuti mulema, akulondighwa ukutaaghighwa mu mulilo ughwa Yehanamu!
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 “Paapo linga kufumya ifyabhupe ku chighemo, loole ghwakumbuka ukuti uleghanite nu munyiinyu,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 ufileke ifyabhupe ifyo pandaashi pa chighemo, ubhuuke upulikane taashi nu munyiinyu yula. Po ghwise pakufumya ifyabhupe fyako ifyo.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 “Soona linga kubhuuka pamupeene nu mulughu ghwako ku mulongi, ikaakila ukumusuuma ukuti mupulikane bhwo mukaali muli mu sila ukuti manye iise abhuuke nuughwe ku mulongi. Ghwepe umulongi uyo manye iise akubhiike mu tukono utwa mushikali ukuti upinyighwe mu nyumba iya bhapinyighwa.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Nalooli ingukubhuula, utaaukafume mu nyumba iya bhapinyighwa linga ukaali ukumaliisha ukuhomba indalama iya bhumalilo.”
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 “Mupulikite ululaghilo luulwo lukuti, ‘Manye ubhange mushipani.’
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Loole une ingubhabhuula ukuti umundu ghweshi yuuyo aamutesha umukolo ku sila iya kumunyonywa, akubha aashipana naghwe mu ndumbula yaake.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Po linga ilyiso lyako ilya kumwisa likukusofya ukuti ubhombe imbiibhi, lifwombole nu kulitaagha. Paapo kiisa ukukasofya akambakaasha kamu aka mubhili ghwako, ukukinda ukuti umubhili ghwako ghwoshi ghutaaghighwe mu Yehanamu.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Soona linga akakono kaako aka kumwisa kakukusofya ukuti ubhombe imbiibhi, katumule nu kukataagha. Paapo kiisa ukukasofya akambakaasha kamu aka mubhili ghwako, ukukinda ukuti umubhili ghwako ghwoshi ghutaaghighwe mu Yehanamu.”
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 “Soona mupulikite ululaghilo luulwo lukuti, ‘Umundu ghweshi yuuyo akumusoosha umukashi, amupe ukalata ughwa kusookana.’
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Loole une ingubhabhuula ukuti umundu ghweshi yuuyo akumusoosha umukashi bhwo atamukolite ku bhushipani, akumubhiika umukashi ukubha mushipani. Soona, ghweshi yuuyo eegha umukolo yuuyo umulume akamusoosha, po ghwepe akushipana.”
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 “Mupulikite ukuti abhandu abha bhwila bhakabhuulighwa ukuti, ‘Linga kuloolika pandaashi pa Malafyale, manye ukakomaniange soona. Loole ubhombaghe shooshi shiisho ghwaloolikagha.’
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Loole une ingubhabhuula ukuti manye uloolikaghe lwoshi ukughendela ku ngamu iya kumwanya paapo cho chiicho chitengu icha Chaala.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Pamu manye uloolikaghe ku chiisu paapo po paapo uChaala akubhiika utulundi twake. Pamu manye uloolikaghe ku kaaya aka Yelusaleemu paapo ko kaako kaaya aka Malafyale uSongo, uChaala.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Soona manye uloolikaghe na ku mutu ghwako paapo utabhaghiile ukusanusha nalinga kangʼwili kamu aka chingʼwili chaako ukubha keelu pamu katiitu.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Linga mukwitika, mwitikaghe. Pamu linga mukukaana, mukaanaghe. Paapo shiisho shikwongela mu shooshi isho, shikufuma ku Mubhiibhi yula.”
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 “Mupulikite ululaghilo luulwo lukuti, ‘Ilyiso ku lyiso ni lyino ku lyino.’
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Loole une ingubhabhuula ukuti manye utaanishange ubhubhiibhi ku mundu yuuyo aakubhombela ubhubhiibhi. Loole linga umundu aakukoma ku lusaya ulwa kumwisa, musanushikishe nu lwa kushoomi.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Soona linga umundu aakusitaaka ku nyango iya kwegha ishaati yaako, muleke eeghe ni ikoti lyako.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Soona linga umundu akukufimbilisha ukupimba umushigho ghwake ukughufikisha ku kilomiita yimo, ughufikishe umushigho ughwo ku kilomiita shibhili.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Soona linga umundu akukusuuma akandu, mupe. Soona linga umundu akulonda ukuti umukopele, manye umukaanilaghe.”
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 “Mupulikite soona ululaghilo luulwo lukuti, ‘Mughanaghe umunyiinyu,’ loole, ‘Mubhengaghe umulughu ghwako.’
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Loole une ingubhabhuula ukuti bhaghanaghe abhalughu bhiinyu. Soona bhiipuutilaghe kwa Chaala bhooshi bhaabho bhakubhafulasha.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Po apo indimubhange bhaana abha Ghuuso yuuyo ali kumwanya. Paapo umwene akubhalisha isubha ku bhandu abhiisa na ku bhatulanongwa. Soona akutimya ifula ku bhaabho bhagholofu pamupeene na ku bhaabho bhataa bhagholofu.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Linga mukubhaghana bheene bhaabho bhabhaghanite umwe, kali, mukupokeela mufwalo ghuki? Kali, abhasongesha songo bhoope bhatakubhaghana bhaabho bhabhaghanite abheene?
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Soona linga mukubhalamuka abhanyiinyu bheene, kali, mukubha mwabhomba kooni aka kukindaapo? Kali, abhandu bhaabho bhatakumwitika uChaala bhoope bhatakubhomba isa bhubhuubhwo?
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Po mubhange bhagholofu isa muumwo uGhuuso yuuyo ali kumwanya mugholofu.”
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.