Mateus 27

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bhwo bhwacha pangeelo, abhosongo abha bhapuuti pamupeene na bhosongo abha Bhayuuta bhakayughisania isha kumusitaaka uYeesu ukuti aghoghighwe.
1 Assim que amanheceu, todos os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus fizeram os seus planos para conseguir que Jesus fosse morto.
2 Bhakamupinya, bhakabhuuka naghwe kwa songo ghwabho uMulooma yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Pilaati.
2 Eles o amarraram, levaram e entregaram ao governador Pilatos.
3 Po uYuuta yula yuuyo akamubhiika uYeesu mu tukono utwa bhalughu, bhwo aatesha ukuti uYeesu aalongighwa ukuti aghoghighwe, akiipulika akabhiibhi. Akeegha isalabhasha isha ndalama amalongo matatu (30) shila nu kushighalusha ku bhosongo abha bhapuuti na bhosongo abha Bhayuuta bhala.
3 Quando Judas, o traidor, viu que Jesus havia sido condenado, sentiu remorso e foi devolver as trinta moedas de prata aos chefes dos sacerdotes e aos líderes judeus,
4 Akabhabhuula akati, “Naatula inongwa pakumubhiika mu tukono twinyu umundu umushita nongwa naayimo.” Loole abheene bhakati, “Isho shitakutwafwa utwe soona, shaako ghwimwene.”
4 dizendo: — Eu pequei, entregando à morte um homem inocente. Eles responderam: — O que é que nós temos com isso? O problema é seu.
5 Po uYuuta akashitaagha isalabhasha shila mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, akatiila, akabhuuka pakwipinyiilila.
5 Então Judas jogou o dinheiro para dentro do Templo e saiu. Depois foi e se enforcou.
6 Abhosongo abha bhapuuti bhakasebha isalabhasha shila, bhakayugha bhakati, “Indaghilo isha Moose shitakwitikisha ukwongaania indalama ishi ni sha mu Nyumba iya Chaala paapo shaahombiighwe ukuti umundu aghoghighwe.”
6 Os chefes dos sacerdotes pegaram o dinheiro e disseram: — Isto é dinheiro sujo de sangue, e é contra a nossa
7 Po bhakayughisania nu kutumula ukwegha indalama shila nu kughulila umughunda ughwa mumata ngumbe ukuti bhaabhashiilagheemwo abhaheesha.
7 Depois de conversarem sobre o assunto, resolveram usar o dinheiro para comprar o “Campo do Oleiro”, a fim de que servisse como cemitério para os não judeus.
8 Yo yiiyo nongwa umughunda ughwo ingamu yaake bhakuti Mughunda ughwa Libhanda ukufika umuusughu.
8 Por isso aquele campo é chamado até hoje de “Campo de Sangue”.
9 Umwo mwo muumwo ishu likabhombighwa liilyo umusololi uYelemiiya akasimba ukuti, “Bhakeegha isalabhasha isha ndalama amalongo matatu, umutengo ghuughwo aBhaisilaeli bhakiitikana.
9 Assim aconteceu o que o profeta Jeremias tinha dito: “Eles pegaram as trinta moedas de prata, o preço que o povo de Israel tinha concordado em pagar por ele,
10 Bhakaghulila umughunda ughwa mumata ngumbe isa muumwo uMalafyale akaandaghilila.”
10 e as usaram para comprar o campo do oleiro, como o Senhor me havia mandado fazer.”
11 Po uYeesu akiima pandaashi pa mulongoshi uMulooma. Umulongoshi yula akamubhuusha akati, “Kali, ughwe ghwe Malafyale ughwa Bhayuuta?” UYeesu akamwamula akati, “Ughwe ghweghwe ghwayugha.”
11 Jesus estava em pé diante do Governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Po abhosongo abha bhapuuti na bhosongo abha Bhayuuta bhala bhakaanda ukumusitaaka uYeesu, loole umwene atakabhaamula naalimo.
12 Mas, quando foi acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus, Jesus não respondeu nada.
13 Po uPilaati akamubhuusha akati, “Kali, utakushipulika isho shooshi shiisho bhakukusitaaka?”
13 Então Pilatos disse: — Você não está ouvindo as acusações que estão fazendo contra você?
14 Loole uYeesu atakaamula ishu naalimo. Po uPilaati akaswigha leka.
14 Porém Jesus não disse nada, e o Governador ficou muito admirado com isso.
15 Bhwilaashe pa chaaka icha Pasaka, umulongoshi uyo akabha nu lwiho ulwa kumwabhula umupinyighwa yumo yuuyo abhandu bhakiighanagha.
15 Em toda Festa da Páscoa , Pilatos costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
16 Po akabhalilo kala kaako uYeesu akabha pandaashi pa Pilaati, akabhaapo umupinyighwa yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Bhalabha. Umupinyighwa uyo akafumukwa leka ku nongwa iya mbiibhi shiisho akabhombagha.
16 Naquela ocasião estava preso um homem muito conhecido, chamado Jesus Barrabás.
17 Po bhwo abhandu bhaabhungaana, uPilaati akabhabhuusha akati, “Kali, ghwini yuuyo mukulonda imbaabhulile mu bhapinyighwa bhabhili abha? Kali, mukulonda imbaabhulile uBhalabha pamu uYeesu yuuyo abhandu bhakumwitisha ukuti ghwi Mesiiya?”
17 Então, quando a multidão se reuniu, Pilatos perguntou: — Quem é que vocês querem que eu solte: Jesus Barrabás ou este Jesus, que é chamado de
18 UPilaati akabhabhuusha ulwo paapo akamanya ukuti abhosongo abha Bhayuuta bhiisile nu Yeesu kukwake ku nongwa iya lwibhuno.
18 Pilatos sabia muito bem que os líderes judeus haviam entregado Jesus porque tinham inveja dele.
19 Bhwo uPilaati iikala pa chitengu chaake icha bhulongi, umukashi akamutumila indumi akati, “Manye umubhombelaghe ibhiibhi naalimo umundu uyo umushita nongwa, paapo naataamighwa leka pabhushiku mu filoota ku nongwa yaake.”
19 Enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, a sua esposa lhe mandou o seguinte recado: — Não tenha nada a ver com esse homem inocente porque esta noite, num sonho, eu sofri muito por causa dele.
20 Loole abhosongo abha bhapuuti na bhosongo abhanine abha Bhayuuta bhakabhasongelesha abhandu ukuti bhamusuume uPilaati abhaabhulile uBhalabha nu kumulonga uYeesu ukuti aghoghighwe.
20 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus convenceram a multidão a pedir ao governador Pilatos que soltasse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 UPilaati akabhabhuusha soona akati, “Kali, ghwini yuuyo mukulonda imbaabhulile mu bhapinyighwa bhabhili abha?” Bhakamwamula bhakati, “Tukulonda utwabhulile uBhalabha.”
21 Então o Governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? — Barrabás! — responderam eles.
22 UPilaati akabhabhuusha soona akati, “Kali, ulu imbombe kooni nu Yeesu yuuyo bhakumwitisha ukuti ghwi Mesiiya?” Abhandu bhooshi bhakaywegha bhakati, “Mukomeele pa chikobhekano!”
22 Pilatos perguntou: — Que farei então com Jesus, que é chamado de Messias? — Crucifica! — responderam todos.
23 UPilaati akabhabhuusha soona akati, “Kali, atulite nongwa yiki?” Loole abheene bhakoongelaghaashe ukuywegha bhakatingi, “Mukomeele pa chikobhekano!”
23 Ele perguntou: — Que crime ele cometeu? Aí começaram a gritar bem alto: — Crucifica!
24 Bhwo uPilaati aamanya ukuti atabhaghiile ukusanusha inyinongʼono isha bhandu bhala nu kuti bhaanda inyakanyaaka, akeegha amiishi nu kusukusula utukono twake pandaashi papaabho ukulangisha ukuti ataa ni nongwa naayimo. Po akabhabhuula akati, “Indaa ni nongwa naayimo ku mundu umugholofu uyu. Ishi shili mu tukono twinyu yumwemwe!”
24 Então Pilatos viu que não conseguia nada e que o povo estava começando a se revoltar. Aí mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: — Eu não sou responsável pela morte deste homem. Isso é com vocês.
25 Abhandu bhooshi bhakamwamula bhakati, “Inongwa iya kumughogha uYeesu iyo yibhange yiitu na bhaana bhiitu!”
25 E toda a multidão respondeu: — Que o castigo por esta morte caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Po uPilaati akabhaabhulila uBhalabha isa muumwo bhakamusuumila, loole akabhalaghila abhashikali bhaake ukuti bhamukome uYeesu ni fikoti, soona bhamukomeele pa chikobhekano.
26 Então Pilatos soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Po abhashikali abha mulongoshi uMulooma bhala, bhakamwegha uYeesu nu kubhuuka naghwe mu nyumba ingulu yiiyo umulongoshi akiikalagha. Bhakabhabhungaania abhashikali abhanine bhooshi nu kumushunguulila uYeesu.
27 Depois os soldados de Pilatos levaram Jesus para o Palácio do Governador e reuniram toda a tropa em volta dele.
28 Bhakamufuula uYeesu imyenda yaake nu kumufwasha umuselekesha umukesamu.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com uma capa vermelha.
29 Bhakanienga ingigha iya myifwa, bhakamufwasha ku mutu nu kuyibhiika ingoomo ku kakono kaake aka kumwisa ukuti abhonekaghe ungati ghwi malafyale. Bhakafughamila pandaashi papaake ungati bhakumwipuuta nu kwanda ukumwangalila ku lufuuyo bhakatingi, “Ghwaghona, ghwe Malafyale ghwa Bhayuuta!”
29 Fizeram uma coroa de ramos cheios de espinhos, e a puseram na sua cabeça, e colocaram um bastão na sua mão direita. Aí começaram a se ajoelhar diante dele e a caçoar, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
30 Po bhakaanda ukumufwilila amati uYeesu, bhakeegha ingoomo yila ku kakono kaake nu kumukoma-koma nayo ku mutu.
30 Cuspiam nele, pegavam o bastão e batiam na sua cabeça.
31 Bhwo abhashikali abho bhaamala ukumwangalila, bhakamufuula umuselekesha ghula nu kumufwasha imyenda yaake soona. Po bhakabhuuka naghwe pakumukomeela pa chikobhekano.
31 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para o crucificarem.
32 Bhwo uYeesu na bhashikali bhakufuma mu kaaya aka Yelusaleemu, bhakamwagha mu sila umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Siimoni ukufuma mu kaaya aka Kileene. Abhashikali abho bhakamufimbilisha ukupimba ichikobhekano icha Yeesu.
32 Quando estavam saindo, os soldados encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, e o obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Pabhumalilo, bhakafika nu Yeesu pabhuyo paapo bhakatingi Gholighoota, kwo kuti, “Bhuyo ubhwa Mungʼooso ughwa Mutu.”
33 Eles chegaram a um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
34 Po bhakamupa uYeesu indifaayi yiiyo bhakoongaania nu mukota umukali ukuti manye apulikaghe ubhubhafu. Loole bhwo aaghonja, akakaana ukungʼwa.
34 Ali deram vinho misturado com fel para Jesus beber. Mas, depois que o provou, ele não quis beber.
35 Bhwo bhaamukomeela pa chikobhekano, bhakayabhana imyenda yaake ku sila iya kuyikomela ikuula, [ukuti shibhoneke shiisho shisimbiighwe nu musololi ukuti, “Bhakayabhana imyenda yangu, nu kughukomela ikuula umuselekesha ghwangu.”]
35 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
36 Po bhakiikala pala pala ukuti bhamulindilile.
36 Depois disso sentaram ali e ficaram guardando Jesus.
37 Pamwanya pa mutu ghwake, bhakabhiika amasimbo agha kumusitaaka ghaagho ghakasimbighwa ukuti,
37 Puseram acima da sua cabeça uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos Judeus.”
38 Po abhashikali bhakabhakomeela abhapoka ifya bhandu bhabhili pamupeene nu Yeesu, yumo ku kakono aka kumwisa nu munine ku kakono aka kushoomi.
38 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
39 Abhandu bhaabho bhakaghendagha pala, bhakapukushanga imitu yaabho nu kumutuka,
39 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam,
40 bhakatingi, “Ehee! Ughwe ghwayughagha ukuti ubhaghiile ukupongola iNyumba iya Chaala nu kusenga ku mashiku matatu, po linga ghwe Mwana ghwa Chaala, ipoka ghwimwene, iika pa chikobhekano!”
40 dizendo assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias! Se você é mesmo o Filho de Deus, desça da cruz e salve-se a si mesmo!
41 Bhubhuubhwo, abhosongo abha bhapuuti na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose pamupeene na bhosongo abha Bhayuuta bhoope bhakamwobhelagha uYeesu
41 Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes judeus também caçoavam dele, dizendo:
42 bhakatingi, “Akabha mwengo ukubhapoka abhanine, loole atabhaghiile ukwipoka mwene! Linga nalooli ghwi Malafyale ughwa Bhaisilaeli, iike pa chikobhekano, po nuutwe inditumwitike.
42 — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo! Ele é o Rei de Israel, não é? Se descer agora mesmo da cruz, nós creremos nele!
43 Umwene akumusubhaalila uChaala, po uChaala amupoke ulu linga amughanite paapo akayughagha akatingi, ‘Une nee Mwana ughwa Chaala.’ ”
43 Ele confiou em Deus e disse que era Filho de Deus. Vamos ver se Deus quer salvá-lo agora!
44 Bhoope abhapoka ifya bhandu bhaabho bhakakomeelighwa pamupeene nu Yeesu, bhakamutukagha isa muumwo abhanine bhakamutukagha.
44 E até os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
45 Ukwandila bhwo isubha lyafika pamutu (6:00) ukufika mu sala iya bhuhaano na inna (9:00), ichiisi chikaghwa ichiisu chooshi.
45 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
46 Mu kabhalilo ako, uYeesu akakuuta ku ishu ilya pamwanya nu kwitisha akati, “Elooyi! Elooyi! Lama sabhakitani?” Isanusho ilya mashu agho kwo kuti, “Ghwe Chaala ghwangu! Ghwe Chaala ghwangu! Kali, kooni ghuundekite?”
46 Às três horas da tarde, Jesus gritou bem alto:
47 Bhwo abhandu bhamu bhaabho bhakiima pala bhaamupulika uYeesu, bhakati, “Uyu akumwitisha umusololi uEliiya.”
47 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Ele está chamando Elias.
48 Nakalinga, yumo mu bhashikali akakinda lubhilo, akiisa nu musapa, akaghuyubhika mu ndifaayi ingali, akaghubhiika umusapa ghula ku ilaashi, akamupa uYeesu ukuti angʼwe.
48 Uma dessas pessoas correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão e deu para Jesus beber.
49 Loole abhashikali abhanine bhakayugha bhakati, “Leka, manye umupange indifaayi iyo paapo tukulonda tuteshe linga umusololi uEliiya indiiise pakumupoka!”
49 Mas outros disseram: — Espere. Vamos ver se Elias vem salvá-lo!
50 Po uYeesu akakuuta ku ishu ilya pamwanya, akafwa.
50 Aí Jesus deu outro grito forte e morreu.
51 Nakalinga, ipasiya liilyo likabha mu Nyumba iya Chaala likanyaapuka imbafu shibhili ukufuma kumwanya ukufika paase. UChaala akapela akayingiyingi akakulu kaako kakapela amaalabhwe ukubhaluka.
51 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 Amapumba ghakiighuka ni mibhili imyingi iya bhagholofu bhaabho bhakafwa yikashuuka nu kufuma mu mapumba.
52 Os túmulos se abriram, e muitas pessoas do povo de Deus que haviam morrido foram ressuscitadas
53 Bhwo bhaafuma mu mapumba, bhakalindilila ukufika paapo uYeesu akashuukagha, po bhakiingila mu kaaya akeelu aka Yelusaleemu nu kubhabhonekela abhandu abhingi.
53 e saíram dos túmulos. E, depois da ressurreição de Jesus, entraram em Jerusalém, a Cidade Santa, onde muitos viram essas pessoas.
54 Bhwo usongo ughwa bhashikali pamupeene na bhala bhaabho bhakamulindililagha uYeesu bhaakabhona akayingiyingi ni nine shooshi shiisho shikabhoneka, bhakooghopa leka, bhakayugha bhakati, “Nalooli, umundu uyu aali Mwana ghwa Chaala!”
54 O oficial do exército romano e os seus soldados, que estavam guardando Jesus, viram o terremoto e tudo o que aconteceu. Então ficaram com muito medo e disseram: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
55 Po bhakabhaapo na bhakolo abhingi pala bhaabho bhakamukongagha uYeesu ukufuma mu chiisu icha Ghalilaayi nu kumubhombela. Abhakolo bhala bhakiima pabhutali nu kutesha shooshi shiisho shikabhombighwanga.
55 Algumas mulheres estavam ali, olhando de longe. Eram as que tinham acompanhado Jesus desde a Galileia e o haviam ajudado.
56 Abhakolo abho bhakabha bho abha: uMaliiya ughwa kufuma mu kaaya aka Maghatala, uMaliiya ungʼina ughwa Yaakobhu nu Yoosefu, nu mukashi ughwa Sebhetaayi.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, a mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Bhwo lyabha lya namasubha, akiisa umumanyili yumo ughwa Yeesu yuuyo ingamu yaake ghwi Yoosefu. Umundu uyo akabha mukabhi yuuyo akafuma mu kaaya aka Alimataayi.
57 Já era quase noite quando chegou da cidade de Arimateia um homem rico chamado José. Ele também era seguidor de Jesus.
58 UYoosefu akabhuuka kwa Pilaati nu kusuuma umufimba ughwa Yeesu. Po uPilaati akabhalaghila abhashikali bhaake ukuti bhamupe umufimba ghula.
58 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus. E Pilatos mandou que o entregassem a ele.
59 UYoosefu akabhuuka, akaghwegha umufimba ghula nu kughuniembetelela nu mwenda umwelu.
59 Então José pegou o corpo, enrolou num lençol novo de linho
60 Akaghubhiika umufimba mu ipumba lyake ipya ilya mbako liilyo likabha likumbile ngaanila pa lyalabhwe. Po akalibhungunia iyondo ikulu ku mulyango ughwa lipumba lila nu kutiilaapo.
60 e o colocou no seu próprio túmulo, que há pouco tempo havia sido cavado na rocha. Depois rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo e foi embora.
61 Mu kabhalilo ako, uMaliiya ukufuma mu kaaya aka Maghatala nu Maliiya umunine yula, bhakiikala pala bhwo bhakulitesha ipumba.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente do túmulo.
62 Ishiku ilya ningeelo yaake liilyo likabha lishiku lya Sabhati, abhosongo abha bhapuuti na Bhafalisaayi bhakabhungaana kwa Pilaati.
62 No dia seguinte, isto é, o dia depois da sexta-feira, os chefes dos sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 Po bhakamubhuula bhakati, “Ghwe malafyale, tukukumbuka ukuti bhwo umumyashi yula mwumi, akayugha akati, ‘Indiingashuuke pi ishiku ilya bhutatu.’
63 e disseram: — Governador, nós lembramos que, quando ainda estava vivo, aquele mentiroso disse: “Depois de três dias eu serei ressuscitado.”
64 Po tukusuuma ubhalaghile abhashikali bhaako bhalilindililaghe ipumba ukufika pi ishiku ilya bhutatu. Linga utaabhiika abha kulilindilila, abhamanyili bhaake bhabhaghiile ukwisa pakughwibha umufimba ghwake nu kubhashimbula abhandu ukuti ashuukite. Linga isho shaabhombighwa, ubhumyashi ubhwo indibhukabhe bhubhiibhi ngaani ukukinda ubhwa bhwandilo.”
64 Portanto, mande vigiar bem o túmulo até o terceiro dia, para os discípulos dele não poderem roubar o corpo e depois dizerem ao povo que ele foi ressuscitado. Pois esta última mentira seria pior do que a primeira.
65 UPilaati akabhaamula akati, “Bheeghe abhashikali. Bhuuka ku ipumba nu kulilindilila ku maka ghiinyu ghooshi.”
65 Então Pilatos disse: — Levem estes soldados com vocês e guardem o túmulo o melhor que puderem.
66 Po bhakabhuuka ku ipumba, bhakabhiika ichindindo pi iyondo ukuti naayumo umundu ughwa kulibhungunia. Pabhumalilo, abhalongoshi bhala bhakabhaleka abhashikali pala ukuti bhalilindililaghe ipumba.Abhashikali bhakulilindilila ipumba|alt="Maaskari wanalilinda kaburi" src="cn01848C.tif" size="col" loc="Mat 27:66" copy="cook" ref="27:66"
66 Eles foram, puseram um selo de segurança na pedra e deixaram os soldados ali, guardando o túmulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.