Mateus 20

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Ichitangalala icha kumwanya chigheliile nu mwene mughunda yuuyo akafuma kuuse pangeelo nakafwelelema pakubhalonda abhabhombi abha kubhomba imbombo mu mughunda ghwake ughwa misabhibhu.
1 Jesus disse:
2 Bhwo aabhaagha, umwene mughunda akiitikana nabho ukumuhomba ghweshi umundu umufwalo ughwa lishiku limo, po akabhatuma ku mughunda ghwake.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Po bhwo lyafika mu sala iya bhutatu pangeelo (3:00), akafuma kuuse soona, akabhabhona abhandu abhanine bhiimite pa munaalo chishita mbombo.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Akabhabhuula akati, ‘Nuumwe bhuuka pakubhomba imbombo mu mughunda ghwangu. Nuune indiniise imbahombe mweshi isa muumwo shikulondighwa.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Bhoope bhakabhuuka. Po bhwo isubha lyabha pamutu (6:00) na bhwo lyafika mu sala iya bhuhaano na inna (9:00), akafuma kuuse soona, akabhiingisha abhandu abhanine mu mughunda ghwake ghula.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Bhwo lyabha lya namasubha (11:00), akafuma kuuse soona, akabhabhona abhandu abhanine bhaabho bhiimite pa munaalo. Akabhabhuusha akati, ‘Kali, kooni mwimite panu ishiku lyoshi chishita mbombo?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Bhoope bhakamwamula bhakati, ‘Ku nongwa iya kuti naayumo umundu yuuyo atubhiikite pa mbombo.’ Umwene akabhabhuula akati, ‘Nuumwe bhuuka pakubhomba imbombo mu mughunda ghwangu isa muumwo abhanyiinyu bhali pakubhomba.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Bhwo ichiisi chaaghwa, umwene mughunda yula akamubhuula yuuyo akiimilila imbombo yaake akati, ‘Bhiitishe abhabhombi bhooshi ukuti ubhahombe umufwalo ghwabho. Bhwo kubhahomba, ghwande na bhabhombi bhaabho bhiisile kubhumalilo nu kumalila ku bhaabho bhiisile kubhwandilo.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Po abhabhombi bhala bhaabho bhakiisa namasubha, bhakiisa nu kupokeela indalama iya kuyiilana nu mufwalo ughwa lishiku limolyene.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Bhwo abhabhombi bhala bhaabho bhakiisa kubhwandilo bhiisa, bhakasubhaalila ukupokeela ukwongelaapo ukukinda abhanine bhaabho bhakiisa kubhumalilo. Loole umundu ghweshi akahombighwa indalama iya kuyiilana nu mufwalo ughwa lishiku limolyene.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Po bhwo bhaashipokeela, bhakaanda ukwilumbuusha ku mwene mughunda bhakati,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ‘Abhandu bhala bhaabhomba imbombo ku sala yimoyeeneeshe, po kali, shili bhuleele ghwatughelesha nabho bhwo utwe twayibhomba imbombo ingafu leka ishiku lyoshi?’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Umwene mughunda yula akamwamula yumo mu bhandu bhala akati, ‘Ghwe mumanyani ghwangu, indaakushimbula naakamu. Kali, tutapulikanite ukuti indiubhombe imbombo ku ndalama iya kuyiilana nu mufwalo ughwa lishiku limolyene?
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Eegha indalama yaako iyi, tiilaapo panu! Une indumwile ukumuhomba umundu uyu ughwa kubhumalilo umufwalo ghuughwo ghugheliile nu ghwako.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Kali, indakwitikishighwa ukubhombela ifindu fyangu isa muumwo niighaniile? Pamu kali, uli nu lwibhuno paapo indi mupe leka ku bhangi?’ ”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 UYeesu akayugha soona akati, “Po abhandu abhingi bhaabho bhataabhakaghindikighwe akabhalilo kaako kakwisa, bho bhaabho bhakughindikighwa akabhalilo aka. Soona, abhandu bhaabho bhatakughindikighwa akabhalilo aka, indibhakaghindikighwe akabhalilo kaako kakwisa.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Bhwo uYeesu ali mu sila akukwela ukubhuuka ku Yelusaleemu, akabheegha pabhushiifu abhamanyili bhaake kalongo na bhabhili (12), akabhabhuula akati,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Tesha, ulu tukukwela ukubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo tuli ukwo, uMwana ughwa Mundu akuya pakubhiikighwa mu tukono utwa bhosongo abha bhapuuti na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose, bhoope indibhakamulonge ukuti aghoghighwe.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Pabhumalilo, indibhakamubhiike mu tukono utwa bhaabho bhataa Bhayuuta ukuti bhamwangalile, bhamukome ni fikoti nu kumukomeela pa chikobhekano. Loole pi ishiku ilya bhutatu, indiakashuuke.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Po umukashi ughwa Sebhetaayi akabhuuka na bhaana bhaake, akafughamila pandaashi pa Yeesu nu kusuuma ubhutuuli.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 UYeesu akamubhuusha akati, “Kali, kulonda ingubhombele kooni?” Ghwepe akamwamula akati, “Bhwo ghwanda ukulongosha, ingusuuma ubhiitikishe abhaana bhangu bhabhili abha ukuti yumo akiikale ku kakono kaako aka kumwisa, umunine ku kakono kaako aka kushoomi mu chitangalala chaako.”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 UYeesu akaamula akati, “Mutashimeenye shiisho mukusuuma. Kali, mubhaghiile ukungʼwela ichikombe icha ndamyo chiicho inguya pakungʼwela?” Bhakamwamula bhakati, “Tubhaghiile.”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 UYeesu akabhabhuula akati, “Nalooli ichikombe chiicho inguya pakungʼwela indimungʼwele, loole yitaa mbombo yangu ukubhiitikisha ukuti yumo iikale ku kakono kangu aka kumwisa, umunine ku kakono kangu aka kushoomi. Ubhuyo ubhwo indibhakabhwaghe abhandu bhaabho uChaala abhabhiikiile ngaanila.”
23 Então Jesus disse:
24 Bhwo abhamanyili abhanine kalongo (10) bhala bhaapulika isho, bhakabhakalalila abhanamundu bhabhili bhala.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Po uYeesu akabhiitisha bhooshi pamupeene, akabhabhuula akati, “Mumeenye ukuti pa chiisu panu, bhala bhaabho bhalongoshi, bhakubhalaghila abhandu bhaabho ku maka, soona bhakubhabhombesha ngaani abhandu abho.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Loole manye shibhange ulwo kukwinyu. Umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubha ghwi songo pakati papiinyu, akulondighwa abhe mubhombi ghwinyu.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Soona, umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubha ghwa pamwanya pakati papiinyu, abhange mutumwa ghwinyu.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Isa muumwo uMwana ughwa Mundu atakiisa ukuti abhandu bhamubhombelaghe, loole akiisa ukuti abhabhombelaghe abhandu nu kubhufumya ubhwumi bhwake ukuti abhapoke abhandu abhingi.”
28 Porque até o
29 UYeesu na bhamanyili bhaake bhakafika mu kaaya akakulu aka Yeeliko. Po bhakatiila mu kaaya kala ni chilundilo ichikulu icha bhandu chikamukongagha.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Abhafwamaaso bhamu bhabhili bhakiikala kulubhafu ku sila yiiyo uYeesu akaghendagha. Po bhwo bhaapulika ukuti ghwi Yeesu akughenda, bhakiitisha ku ishu ilya pamwanya bhakati, “Ghwe Malafyale, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, tukusuuma tupelele ichisa!”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Ichilundilo icha bhandu bhala chikabhakemela ukuti bhasumbe, loole abheene bhakeendelelagha ukwitisha bhakati, “Ghwe Malafyale, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, tupelele ichisa!”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 UYeesu akiima, akabhiitisha nu kubhabhuusha akati, “Kali, mukulonda imbabhombele kooni?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Po abhafwamaaso bhala bhakamwamula bhakati, “Ghwe Malafyale, tukulonda ughaposhe amaaso ghiitu ukuti ghateshange.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Po uYeesu akabhapelela ichisa, akabheeghelesha amaaso ghaabho. Nakalinga, amaaso ghaabho ghala ghakapola nu kwanda ukutesha, pabhumalilo, bhakamukonga uYeesu.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.