Mateus 13
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Pi ishiku lila lila, uYeesu akatiila mu nyumba yila, akaya iikala ku chiseese kwa sumbi.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Ifilundilo ifyingi ifya bhandu fikiisa nu kubhungaana paapo uYeesu akabha, po umwene akakwela mu bhwato nu kwikala mula mula. Abhandu bhala bhakashaala bhiimite ku chiseese kwa sumbi.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Po uYeesu akabhabhuula amashu amingi ku sila iya kubhombela ififwanikisho akati, “Umulimi yumo akabhuuka pakupesa imbeyu shaake.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Bhwo ali pakupesa, imbeyu shimo shikaghwa mu sila, utuyuni tukiisa nu kushilya.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Imbeyu inine shikaghwa pi ilongwi liilyo likabha ni lyalabhwe paase. Imbeyu isho shikamela lubhilo. Loole ku nongwa iya kuti ilongwi likabha linandi pamwanya,
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 bhwo akamu kaabhala, imbeyu isho shikafwoka nu kwuma ku nongwa iya kuti imishu yaake yikabha pamwanyaashe.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Imbeyu inine shikaghwa pakati pa myifwa. Bhwo imbeyu shila shaanda ukukula, imyifwa yoope yikakula lubhilo nu kushishighila imbeyu.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Imbeyu inine shikaghwa pi ilongwi ilyisa. Po bhwo shaaghoma, shimo shikeela iseke imya yimo (100), inine shikeela amalongo mahaano na limo (60) ni nine shikeela amalongo matatu (30).
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Umundu ghweshi yuuyo ali ni fyufwo, apulikishange nu kushaaghania!”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Abhamanyili abha Yeesu bhakiisa nu kumubhuusha bhakati, “Kali, kooni kubhombela ififwanikisho linga kuyugha na bhandu?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Akabhaamula akati, “UChaala abhasetuliile umwe ukushimanya isha ku bhushiifu isha chitangalala chaake, loole abheene atabhabhaghishiishe ukushimanya shooshi isho.
11 Jesus respondeu:
12 Paapo umundu yuuyo akufipulika ifimanyisho fyangu nu kufyaghania, uChaala akumwafwa nu kumwongela ukushaaghania ngaani. Loole yuuyo atakufipulika nu kufyaghania, uChaala akumupoka na kanandi kaako akukaaghania.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Yo yiiyo nongwa iyi ingubhombela ififwanikisho linga inguyugha nabho, paapo bhakushitesha shiisho ingubhomba, loole bhatakushibhona, bhakushipulika shiisho inguyugha, loole bhatakushaaghania.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Ishi shikubhombighwa kukwabho ukuti shibhoneke shiisho umusololi uYesaaya akasimba ukuti,
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Ku nongwa iya kuti indumbula isha bhandu abha ngafu,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 “Loole uChaala abhasayite umwe, paapo amaaso ghiinyu ghakutesha ni fyufwo fyinyu fikupulika.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Nalooli ingubhabhuula ukuti bhakabhaapo abhasololi na bhagholofu abhingi bhaabho bhakanyonywanga ukushibhona shiisho mukushibhona umwe, loole bhatakashibhonagha. Bhakanyonywanga ukupulika shiisho mukushipulika umwe, loole bhatakashipulikagha.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Po umwe pulikisha ilingaanio ilya chifwanikisho icha mupesa mbeyu icho.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Umundu ghweshi yuuyo akulipulika ishu ilya Chaala loole atakulyaghania, uMubhiibhi yula akwisa nu kulinyaghula ishu liilyo uChaala alibhyalite mu ndumbula yaake. Umundu uyo agheliile ni mbeyu yiiyo yikaghwa mu sila.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Imbeyu shiisho shikaghwa pi ilongwi liilyo likabha ni lyalabhwe paase, shigheliile nu mundu yuuyo akupulika ishu ilya Chaala, nakalinga akulipokeela ku lusekelo.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Loole ku nongwa iya kuti ataa ni mishu mukati yaake, ishu ilyo likubhaamwo ku kabhalilo akapimbaashe. Linga indamyo pamu ukutaamighwa kwamwagha ku nongwa iya lishu ilya Chaala, nakalinga akulileka.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Imbeyu shiisho shikaghwa pakati pa myifwa, shigheliile nu mundu yuuyo akupulika ishu ilya Chaala. Loole ku nongwa iya kwinongʼona ngaani isha mu chiisu ichi pamu ukushimbulighwa ni finyonywa ifya bhukabhi pamu ukubha nu tundu utwingi, fyoshi ifyo fikulishighila ishu ukuti manye lipaapaghe iseke.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Loole imbeyu shila shiisho shikaghwa pi ilongwi ilyisa, shigheliile nu mundu yuuyo akulipulika ishu ilya Chaala nu kulyaghania. Umundu uyo ghwe yuuyo akupaapa iseke shimo imya yimo (100), inine amalongo mahaano na limo (60) ni nine amalongo matatu (30).”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 UYeesu akabhabhuula ichifwanikisho ichinine akati, “Ichitangalala icha kumwanya chigheliile nu mundu yuuyo akapesa imbeyu inyiisa mu mughunda ghwake.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Loole bhwo abhandu bhooshi bhaapitila, umulughu ghwake akiisa aabhyala ichiposo mu ngano, po akabhuuka.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Bhwo ingano iyo yaamela nu kwanda ukwela iseke, ichiposo chila choope chikamela.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Abhabhombi abha mwene mughunda bhakiisa pakumubhuusha bhakati, ‘Ghwe malafyale, tumeenye ukuti ukapesa imbeyu inyiisa mu mughunda ghwako, kali, po ichiposo chila chifumite kuughu?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Akabhaamula akati, ‘Umulughu ghwe yuuyo abhombite ishi.’ Abhabhombi bhaake bhakamubhuusha bhakati, ‘Kali, kulonda tuye twipe?’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Ghwepe akati, ‘Nashiku, manye mwipaghe paapo linga mukwipa ichiposo, mubhaghiile mwipe pamupeene ni ngano.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Fileke fyoshi fikulaghe pamupeene ukufika mu kabhalilo aka kwinula. Mu kabhalilo ako, indiingabhabhuule abhiinuli ukuti bhabhungaanie taashi ichiposo nu kuchipinya mu ngosa ukuti bhachipembe. Loole ingano bhayibhungaanie nu kuyisengula mu ighulu lyangu.’ ”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 UYeesu akabhabhuula ichifwanikisho ichinine akati, “Ichitangalala icha kumwanya chigheliile ni mbeyu inandi iya nambamba yiiyo umundu akeegha nu kupesa mu mughunda ghwake.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Imbeyu iyi nandi leka ukukinda imbeyu inine shooshi, loole linga yaamela nu kukula po yikubha ngulu ukukinda imbeyu shooshi isha libhogha shiisho shili mu chibheela. Imbeyu iyo yikubha ungati likokwe ikulu liilyo utuyuni tukwisa nu kutenga ififumbo mu tusamba twake.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 UYeesu akayugha ichifwanikisho ichinine akati, “Ichitangalala icha kumwanya chigheliile ni nyambo inandi yiiyo umukolo yumo akeegha nu kwongaania nu bhufu ubhwingi ubhwa kuyiilana utupombo tutatu. Pabhumalilo, inyambo inandi yila yikalulisha ubhufu bhwoshi bhula.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 UYeesu akachibhuulagha ichilundilo icha bhandu isho shooshi ukubhombela ififwanikisho. Atakayughagha naalimo kukwabho chishita kubhombela ichifwanikisho.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Isho shikabhombighwa ukuti ishu lila libhombighwe liilyo umusololi akayugha ukuti,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Po uYeesu akachilagha ichilundilo icha bhandu chila, akiingila mu nyumba. Abhamanyili bhaake bhakiisa, bhakamubhuula bhakati, “Tulingaanie ilingaanio ilya chifwanikisho icha chiposo chila chiicho chikabha mu mughunda.”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 UYeesu akabhaamula akati, “Umundu yula yuuyo akapesa imbeyu inyiisa agheliile nu Mwana ughwa Mundu.
37 Jesus respondeu:
38 Umughunda ghula ghugheliile ni chiisu, imbeyu inyiisa shila shigheliile na bhandu abha chitangalala icha Chaala ni chiposo chila chigheliile na bhandu abha Mubhiibhi yula.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Umulughu yuuyo akiisa pakupesa ichiposo agheliile nu Mubhiibhi yula. Ukwinula kugheliile ni ishiku ilya bhumalilo ilya bhulongi ubhwa chiisu. Abhiinuli bhagheliile na bhandumi abha Chaala.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Isa muumwo abhabhombi abha mu mughunda indibhakiipe nu kupemba ichiposo mu mulilo, mwo muumwo indishikabheele pi ishiku ilya bhumalilo ilya bhulongi ubhwa chiisu.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 UMwana ughwa Mundu indiakabhatume abhandumi bhaake ukuti bhabhabhungaanie ukufuma ku chitangalala chaake abhandu bhooshi bhaabho bhakubhasofya abhanine ukuti bhabhombe imbiibhi na bhatulanongwa bhooshi.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Abhandumi abho indibhakabhataaghe abhandu bhooshi abho mu mulilo ughwa bhwila na bhwila ughwa Yehanamu muumwo indibhakalilaghe nu kushesheetusha amiino ku nongwa iya bhubhafu ubhukali.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Po abhandu bhooshi bhaabho bhabhaghile pandaashi pa Chaala, indibhakaakaghe ungati lisubha ku chitangalala chaake. Umundu ghweshi yuuyo ali ni fyufwo, apulikishange nu kushaaghania!”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 “Ichitangalala icha kumwanya chigheliile na kandu aka mutengo umukulu kaako kakafifighwa mu mughunda. Bhwo umundu yumo aakaagha, akakafifa soona. Po ku lusekelo, akabhuuka nu kughulisha ifindu fyoshi fiifyo akabha nafyo, akaghula umughunda ghula.
44 — O
45 “Soona, ichitangalala icha kumwanya chigheliile nu muchulushi yumo yuuyo akabhuuka pakulonda iyondo ilya mutengo umukulu ngaani.
45 — O
46 Bhwo aalyagha iyondo limo ilya mutengo umukulu ngaani, akabhuuka nu kughulisha ifindu fyoshi fiifyo akabha nafyo, akiisa, akalighula.”
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 “Soona, ichitangalala icha kumwanya chigheliile ni chilepa chiicho abhalobha iswi bhakachiponia mwa sumbi. Bhwo bhaachiponia, ichilepa chila chikakola iswi isha luko nu luko.
47 — O
48 Bhwo ichilepa chila chiisula, abhalobha iswi bhakachighuusila ku chiseese kwa sumbi. Po bhakiikala paase nu kubhungaania iswi inyiisa mu fipombo, loole bhakashitaagha iswi imbiibhi.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Umwo mwo muumwo indishikabheele pi ishiku ilya bhulongi ubhwa chiisu. Abhandumi abha Chaala indibhakiise nu kubhapaaghulania abhandu abhatulanongwa mu bhaabho bhabhaghile pandaashi pa Chaala.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Abhandumi abho indibhakabhataaghe abhatulanongwa mu mulilo ughwa bhwila na bhwila ughwa Yehanamu muumwo indibhakalilaghe nu kushesheetusha amiino ku nongwa iya bhubhafu ubhukali.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 UYeesu akabhabhuusha abhamanyili bhaake akati, “Kali, mwashaaghania shooshi isho naabhabhuula?” Bhoope bhakamwamula bhakati, “Twashaaghania.”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Ghwepe akabhaamula akati, “Po umumanyishi ghweshi ughwa ndaghilo isha Moose yuuyo akubha mumanyili mu chitangalala icha kumwanya, agheliile nu mwene nyumba yuuyo akufumya mu chuuma chaake ifindu ifipya ni fikuulu.”
52 Jesus disse:
53 Bhwo uYeesu aamala ukuyugha ififwanikisho ifyo, akatiilaapo pala.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 Bhwo aafika ku kaaya kuukwo akakulilagha, akaanda ukubhamanyisha abhandu mu sinaghoghi yaabho. Abhandu bhala bhakaswigha nu kubhuusania bhakati, “Kali, umundu uyu aghaaghite kuughu amahala agha na maka agha kubhomba ifyika ifi?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Kali, uyu ataa mwana ghwa mupulula matapwa? Kali, ungʼina ataa ghwi Maliiya? Kali, ataa ghwi ghwamwabho ughwa Yaakobhu, uYoosefu, uSiimoni nu Yuuta?
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Kali, abhalumbu bhaake bhataa bho bhala tukwikala pamupeene nabho? Po kali, ashaaghite kuughu shooshi ishi?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Po abhandu bhakiikinya nu kushita kumwitika. Loole uYeesu akabhabhuula akati, “Abhandu bhakumughindika umusololi kwoshi kula, loole abha mu chiisu chaake na bha mu nyumba yaake bhatakumughindika.”
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Ku nongwa iya kuti abhandu bhala bhatakamwitika, uYeesu atakabhomba ifyika ifyingi kula.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.