Mateus 12

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mu kabhalilo kala, uYeesu na bhamanyili bhaake bhakaghendagha mu sila yiiyo yikaghenda pakati pa mighunda, likabha lishiku ilya Sabhati. Bhwo bhakughenda, bhakiipulika isala. Po bhakaanda ukuposola ifisaasali nu kwanda ukulya iseke shaake.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Loole bhwo aBhafalisaayi bhaashibhona isho, bhakamubhuusha uYeesu bhakati, “Kali, kooni abhamanyili bhaako bhakubhomba shiisho indaghilo isha Moose shitakwitikisha ukubhomba pi ishiku ilya Sabhati?”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 UYeesu akabhabhuusha akati, “Kali, mutabhelengite mu Masimbo aMeelu muumwo uNdaabhiti na bhanine bhakabhombela bhwo isala yaabhabhabha?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 UNdaabhiti akiingila mu Nyumba iya Chaala. Po akalya imikati yiiyo yikabhiikighwa pandaashi pa Chaala. Naayumo umundu yuuyo akiitikishighwanga ukulya imikati yila, loole abhapuuti bheene. Loole uNdaabhiti akeegha nu kulya imikati yila, ghwepe akabhapa abhanine, bhakalya pamupeene.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Pamu kali, mutabhelengite mu ndaghilo isha Moose ukuti pamupeene nu kuti abhapuuti abha mu Nyumba iya Chaala bhakukomanianga indaghilo pi ishiku ilya Sabhati, poope uChaala atakubhabhelengela ukuti bhakubhomba akabhiibhi?
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Loole ingubhabhuula umwe ukuti panu aliipo yuuyo ghwi songo ukukinda iNyumba iya Chaala.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Linga mwaghameenye amalingaanio agha Mashu aMeelu ghaagho ghakuti, ‘Ingulonda ukuti mupelelanaghe ichisa ukukinda ukuufumikisha ifyabhupe,’ ngali mutakubhalonga abhandu bhaabho bhatali ni nongwa naayimo.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Paapo uMwana ughwa Mundu ali na maka na pi ishiku ilya Sabhati.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 UYeesu akatiila pala, akabhuuka nu kwingila mu sinaghoghi yimo.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Mu sinaghoghi mula, akabhaamwo umundu yumo yuuyo akabha na kakono akalale. Bhakabhaamwo soona na Bhafalisaayi bhaabho bhakalondagha ukumughela uYeesu ukuti bhamusitaake. Po bhakamubhuusha bhakati, “Kali, indaghilo isha Moose shikwitikisha ukumuposha umundu pi ishiku ilya Sabhati?”
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 UYeesu akabhaamula, akabhabhuusha akati, “Kali, mundu yuki pakati papiinyu yuuyo linga unangʼooshi ghwake aaghwila mu bhwina pi ishiku ilya Sabhati, atakubhuuka nakalinga nu kumughuusa pi ishiku ilyo?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Kali, umundu atali nu lughindiko ngaani ukukinda unangʼooshi? Ku nongwa iyo, indaghilo isha Moose shikwitikisha ukubhomba inyiisa pi ishiku ilya Sabhati.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Po uYeesu akamubhuula umundu yula yuuyo akabha na kakono kaako kalalite akati, “Gholosha akakono kaako.” Ghwepe akagholosha, nakalinga kakapola nu kubha isa akanine.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Loole aBhafalisaayi bhala bhakafuma kuuse nu kuyughisania muumwo bhabhaghiile ukumughoghela uYeesu.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Bhwo uYeesu aashaaghania ukuti aBhafalisaayi bhakuyughisania isha kumughogha, akatiilaapo pala. Po abhandu abhingi bhakamukonga, ghwepe akabhaposha bhooshi bhaabho bhakabha bhabhine.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Loole akabhakaanisha ku maka ngaani ukuti manye bhamufumushange ku bhandu.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 UYeesu akayugha ulwo ukuti shibhombighwe shiisho umusololi uYesaaya akasimba mu Masimbo aMeelu ukuti,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 “Tesha, uyu ghwe yuuyo mubhombi ghwangu yuuyo imusalite,
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Ataaakakaanikanaghe na bhandu pamu ataaakayweghaghe nabho.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Ataaakaluposole ulutete luulwo lughombaanite,
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Soona, abhandu abha fyisu fyoshi, indibhakasubhaalilaghe ingamu yaake.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Po abhandu bhamu bhakiisa kwa Yeesu nu mundu yumo yuuyo akabha akoliighwe ni mbepo imbiibhi. Imbepo yila yikamupelela ubhufwamaaso nu bhwochinuunu. UYeesu akamuposha umundu yula, ghwepe akaanda ukuyugha nu kutesha soona.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Abhandu bhooshi bhakaswigha nu kubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, uyu abhaghiile ukubha Mwana ghwa malafyale uNdaabhiti?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Loole bhwo aBhafalisaayi bhaapulika isho, bhakati, “Umundu uyu akushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Bhelisebhuli, usongo ughwa mbepo imbiibhi.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Bhwo uYeesu aashimanya shiisho bhakiinongʼonagha, akabhabhuula akati, “Linga abhandu abha bhunyafyale bhumobhwene bhaayabhanika, po ubhunyafyale ubhwo bhutabhaghiile ukwendelela. Soona linga abhandu abha kaaya kamukeene pamu inyumba yimoyeene bhaayabhanika, po bhakunyambaana.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ghwepe uSeetano linga akumukiisha uSeetano, ubhunyafyale bhwake bhukubha bhwayabhanika. Kali, po ubhunyafyale bhwake bhubhaghiile bhwendelele bhuleele?
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Linga mukuti une ingushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Bhelisebhuli, po kali, abhakongi bhiinyu bhakushikiisha ku maka agha ghwini? Ku nongwa iyo, abho bho bhaabho indibhakabhalongaghe umwe.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Loole linga ingushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Mbepo ughwa Chaala, po ichitangalala icha Chaala chibhiisiile umwe.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Ataliipo umundu yuuyo abhaghiile ukwingila mu nyumba iya mundu ughwa maka nu kwegha utundu twake chishita kumupinya taashi. Loole linga aamupinya taashi umundu ughwa maka yula, po abhaghiile ukwegha utundu twake.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 “Umundu ghweshi yuuyo atali pamupeene nuune, akuungaanika une. Soona, ghweshi yuuyo atakubhungaania abhandu pamupeene nuune nu kubhabhiika kwa Chaala, akunyambaania.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Ku nongwa iyo ingubhabhuula ukuti uChaala indiakabhahobhokele abhandu imbiibhi shaabho shooshi nu kumufuyula kwabho, loole ataaakabhahobhokele abhandu linga bhakumufuyula uMbepo uMwelu.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Soona, uChaala indiakabhahobhokele abhandu bhaabho bhakumufuyula uMwana ughwa Mundu, loole ataaakabhahobhokele abhandu bhala bhaabho bhakumufuyula uMbepo uMwelu mu kabhalilo aka pamu kaako kakwisa.”
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 “Linga ghwalibhombelela ikokwe akiisa, iseke shaake shikubha nyiisa, soona linga ghwalibhombelela ikokwe akabhiibhi, iseke shaake shikubha mbiibhi. Ubhaghiile ukulimanya ikokwe muumwo libheeliile ku seke shiisho likwela.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Mwe chikolo icha njoka umwe! Kali, mubhaghiile bhuleele ukuyugha amashu amiisa bhwo muli bhabhiibhi? Paapo umundu akushiyugha shiisho shiiswile mu ndumbula yaake.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Umundu umwisa akuyugha shiisho nyiisa ukufuma mu ndumbula yaake inyiisa, loole umundu umubhiibhi akuyugha shiisho mbiibhi ukufuma mu ndumbula yaake imbiibhi.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Loole ingubhabhuula umwe ukuti pi ishiku ilya bhulongi, abhandu indibhakalingaanie amashu ghaagho bhakayughagha mwalwe mwalwe.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Paapo uChaala indiakakubhelengele ukubha mugholofu ku mashu ghaako amiisa pamu indiakakulonge ukubha ni nongwa ku mashu ghaako amabhiibhi.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Po aBhafalisaayi bhamu na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakamubhuula uYeesu bhakati, “Ghwe Mumanyishi, tukulonda ubhombe ichiika ukulangisha ukuti ufumite kwa Chaala.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 UYeesu akabhaamula akati, “Abhandu abhabhiibhi na bhashipani abha kabhalilo aka bhakulonda ichiika! Indaaimbabhombele ichiika naachimo, loole ichiika cheene chiicho uChaala akachibhomba ku musololi uYoona.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Paapo isa muumwo uYoona akiikala amashiku matatu mu lufukwe ulwa iswi ingulu pabhushiku na pamuusi, bhubhuubhwo uMwana ughwa Mundu indiakiikale amashiku matatu mu ipumba pabhushiku na pamuusi.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Pi ishiku ilya bhulongi abhandu abha mu kaaya aka Ninaabhi indibhakiime pamupeene na bhandu abha mbaapo iyi nu kubhalonga ukubha bhatulanongwa. Paapo abheene bhakapinduka nu kwilaata imbiibhi shaabho bhwo bhaapulika uYoona akulumbilila ishu ilya Chaala. Loole ingubhabhuula umwe ukuti aliipo yumo panu yuuyo mughindikighwa ukukinda uYoona.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Pi ishiku ilya bhulongi umalafyale umukolo ughwa chiisu icha Sheebha indiakiime nu kubhalonga abhandu abha mbaapo iyi ukuti bhatulanongwa. Paapo umwene akafuma ku chiisu icha kubhutali ukuti iise apulikishe ifimanyisho ifya mahala ifya malafyale uSolomooni. Loole ingubhabhuula umwe ukuti aliipo yumo panu yuuyo mughindikighwa ukukinda uSolomooni.”
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Linga imbepo imbiibhi yaafuma mu mundu, yikushunguulila-shunguulila paapo patali na miishi bhwo yikulonda ubhuyo ubhwa kutuusha, loole yitakubhwagha.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Po imbepo imbiibhi yila yikuti, ‘Indiingaluke mu nyumba yangu muumwo ingafuma.’ Linga yaafika mula, yikwagha inyumba yila yili bhwashi, mbyaghile soona yitendekeshiighwe akiisa.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Po yikubhuuka pakusheegha imbepo imbiibhi inine ihaano na shibhili (7) shiisho mbiibhi ukukinda iyeene. Imbepo shooshi isho shikwingila mu mundu uyo, shikushaala mula mula. Po ubhughone ubhwa mundu uyo ubhwa bhumalilo bhukubha bhubhiibhi ukukinda ubhwa bhwandilo. Umwo mwo muumwo indishikabheele na ku bhandu abha mbaapo imbiibhi iyi.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Bhwo uYeesu akaali ali pakuyugha ni chilundilo icha bhandu, mu kabhalilo kala kala ungʼina na bhoghwamwabho bhakiisa nu kwima kuuse, bhakalondagha ukuyugha naghwe.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Po umundu yumo akamubhuula akati, “Ghwe Yeesu, unyoko na bhoghwamwinyu bhiimite kuuse, bhakulonda ukuyugha nuughwe.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Loole uYeesu akamwamula nu kumubhuusha akati, “Kali, umaayi ghwe ghwini? Kali, abhoghwamwitu bho bhooni?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Po akasonda akakono ku bhamanyili bhaake akati, “Tesha, umaayi na bhoghwamwitu!
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Paapo umundu ghweshi yuuyo akulipulika ishu ilya Chaala, uTaata ghwangu yuuyo ali kumwanya nu kulibhombela imbombo, uyo ghwe yuuyo ghwi ghwamwitu, mulumbu ghwangu soona ghwi maayi ughwa nalooli.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.