Lucas 23
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVI
1 Po ichilundilo chooshi icha bhandu bhakanyatuka, bhakamwegha uYeesu nu kubhuuka naghwe kwa Pilaati usongo ughwa chiisu.
1 Então toda a assembléia levantou-se e o levou a Pilatos.
2 Bhwo bhaafika, bhakaanda ukumusitaaka uYeesu bhakati, “Ghwe songo, umundu uyu twamwaghite bhwo akumanyisha shiisho shikubhasofya abhandu bhiitu, akubhakaanisha ukuti manye bhasongaghe isongo kwa Kayisaali. Soona akwiyugha ukuti umwene ghwi Mesiiya, soona akuti ghwi Malafyale.”
2 E começaram a acusá-lo, dizendo: "Encontramos este homem subvertendo a nossa nação. Ele proíbe o pagamento de imposto a César e se declara ele próprio o Cristo, um rei".
3 UPilaati akamubhuusha uYeesu akati, “Kali, ughwe ghwe Malafyale ughwa Bhayuuta?” UYeesu akamwamula akati, “Ghweghwe ghwayugha.”
3 Pilatos perguntou a Jesus: "Você é o rei dos judeus? " "Tu o dizes", respondeu Jesus.
4 Po uPilaati akabhabhuula abhosongo abha bhapuuti pamupeene ni chilundilo icha bhandu akati, “Indakuyaagha inongwa yiiyo mukumusitaaka umundu uyu.”
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: "Não encontro motivo para acusar este homem".
5 Abhandu bhala bhakeendelela ukuyugha bhakati, “Umundu uyu akubhasongelesha abhandu ku sila iya fimanyisho fyake mu chiisu chooshi icha Yuteeya. Akaanda ukumanyisha mu chiisu icha Ghalilaayi, po ulu ali ku Yelusaleemu kuno.”
5 Mas eles insistiam: "Ele está subvertendo o povo em toda a Judéia com os seus ensinamentos. Começou na Galiléia e chegou até aqui".
6 Bhwo uPilaati aapulika isho, akabhabhuusha akati, “Kali, umundu uyu afumite ku chiisu icha Ghalilaayi?”
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou se Jesus era galileu.
7 Po bhakamwamula bhakati, “Mwo muumwo, umundu uyu afumite ku chiisu icha Ghalilaayi.” Bhwo uPilaati aamanya ukuti uYeesu afumite ku chiisu icha Ghalilaayi chiicho umalafyale uHelooti akalongoshanga, akalaghila ukuti bhabhuuke naghwe kwa Helooti yuuyo mu kabhalilo ako ghwepe akabha mu kaaya aka Yelusaleemu.
7 Quando ficou sabendo que ele era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, que também estava em Jerusalém naqueles dias.
8 Bhwo uHelooti aamubhona uYeesu, akasekela leka paapo ku mashiku amingi akabha apulikite inongwa shaake. Soona akanyonywanga ukuti iibhonele yuuyo bhwo uYeesu akubhomba ifyika.
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito alegre, porque havia muito tempo queria vê-lo. Pelo que ouvira falar dele, esperava vê-lo realizar algum milagre.
9 Po uHelooti akamubhuusha uYeesu amabhuusho amingi, loole umwene atakaamula naalimo.
9 Interrogou-o com muitas perguntas, mas Jesus não lhe deu resposta.
10 Abhosongo abha bhapuuti na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakiima nu kumusitaaka uYeesu ku maka ngaani.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam ali, acusando-o com veemência.
11 Po uHelooti na bhashikali bhaake bhakaanda ukumusuusha nu kumwangalila uYeesu. Bhakamufwasha umwenda ghuughwo ghukangʼangʼagha ukuti abhonekaghe ungati ghwi malafyale, bhakabhuuka naghwe soona kwa Pilaati.
11 Então Herodes e os seus soldados ridicularizaram-no e zombaram dele. Vestindo-o com um manto esplêndido, mandaram-no de volta a Pilatos.
12 UHelooti nu Pilaati bhaabho bhakabha bhalughu ukufuma kunyuma, bhakamanyana ishiku ilyo.
12 Herodes e Pilatos, que até ali eram inimigos, naquele dia tornaram-se amigos.
13 Bhwo bhaafika nu Yeesu soona kwa Pilaati, uPilaati akabhabhungaania abhosongo abha bhapuuti, abhalongoshi abha Bhayuuta pamupeene na bhandu abhanine.
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, as autoridades e o povo,
14 Akabhabhuula akati, “Mwisa nu mundu uyu kukwangu paapo mukuti akubhamanyisha abhandu ukuti bhayikaanikaghe isilikali iya Looma. Bhwo naamubhuusha mundaashi mumwinyu, une indaayaagha inongwa naayimo kukwake.
14 dizendo-lhes: "Vocês me trouxeram este homem como alguém que estava incitando o povo à rebelião. Eu o examinei na presença de vocês e não achei nenhuma base para as acusações que fazem contra ele.
15 Ghwepe uHelooti ataayaagha inongwa naayimo ku mundu uyu, yo yiiyo nongwa aamughalusha kukwangu. Isa muumwo mukushibhonela, umundu uyu atabhombite naashimo shiisho shikumupelela ukuti aghoghighwe.
15 Nem Herodes, pois ele o mandou de volta para nós. Como podem ver, ele nada fez que mereça a morte.
16 Po indiindaghile ukuti akomighwe ni fikoti nu kumwabhula ukuti abhuukaghe.”
16 Portanto, eu o castigarei e depois o soltarei.
17 UPilaati akayugha ulwo ku nongwa iya kuti lukabha lwiho lwake ukubhaabhulila abhandu umupinyighwa yumo pa kabhalilo aka chaaka icha Pasaka.]
17 Ele era obrigado a soltar-lhes um preso durante a festa".
18 Loole abhandu bhooshi bhala bhakaywegha bhakati, “Mughoghe umundu uyo! Twabhulile uBhalabha!”
18 A uma só voz eles gritaram: "Acaba com ele! Solta-nos Barrabás! "
19 UBhalabha akapinyighwa mu nyumba iya bhapinyighwa ku nongwa iya kuyikaanika isilikali iya Looma nu kughogha abhandu.
19 ( Barrabás havia sido lançado na prisão por causa de uma insurreição na cidade e por assassinato. )
20 Ku nongwa iya kuti uPilaati akalondagha ukumwabhula uYeesu, po akayugha soona na bhandu bhala.
20 Desejando soltar a Jesus, Pilatos dirigiu-se a eles novamente.
21 Loole abheene bhakoongela ukuywegha bhakati, “Mukomeele pa chikobhekano! Mukomeele pa chikobhekano!”
21 Mas eles continuaram gritando: "Crucifica-o! Crucifica-o! "
22 UPilaati akayugha nabho soona ulwa bhutatu akati, “Kali, umundu uyu atulite nongwa yiki? Une indakuyaagha inongwa naayimo kukwake yiiyo yibhaghiile ukumupelela ukuti aghoghighwe. Ku kabhalilo aka indiindaghile ukuti akomighwe ni fikoti nu kumwabhula.”
22 Pela terceira vez ele lhes falou: "Por quê? Que crime este homem cometeu? Não encontrei nele nada digno de morte. Vou mandar castigá-lo e depois o soltarei".
23 Loole abhandu bhala bhakeendelela ukuywegha ngaani ukuti uYeesu akomeelighwe pa chikobhekano. Pabhumalilo umuywegho ghwabho ghukapoota.
23 Eles, porém, pediam insistentemente, com fortes gritos, que ele fosse crucificado; e a gritaria prevaleceu.
24 Po uPilaati akatumula ukumulonga uYeesu ukuti aghoghighwe isa muumwo bhakalondelagha.
24 Então Pilatos decidiu fazer a vontade deles.
25 Akabhaabhulila uBhalabha yuuyo akapinyighwa ku nongwa iya kuyikaanika isilikali nu kughogha abhandu. Po akamubhiika uYeesu mu tukono twabho ukuti bhamubhombele isa muumwo bhakalondelagha.
25 Libertou o homem que havia sido lançado na prisão por insurreição e assassinato, aquele que eles haviam pedido, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Bhwo abhashikali bhakubhuuka pakumukomeela uYeesu pa chikobhekano, bhakakomaana nu mundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Siimoni ukufuma mu kaaya aka Kileene. Akafuma ku mighunda, akabhuukagha mu kaaya aka Yelusaleemu. Po abhashikali bhakamukola uSiimoni, bhakamupimbisha ichikobhekano icha Yeesu. Bhakamufimbilisha ukuti akongaghe nacho kunyuma kwa Yeesu.
26 Enquanto o levavam, agarraram Simão de Cirene, que estava chegando do campo, e lhe colocaram a cruz às costas, fazendo-o carregá-la atrás de Jesus.
27 Ichilundilo ichikulu icha bhandu chikamukongagha uYeesu. Mu chilundilo icho, bhakabhaamwo abhakolo bhaabho bhakamulililagha.
27 Um grande número de pessoas o seguia, inclusive mulheres que lamentavam e choravam por ele.
28 UYeesu akasanusha kunyuma, akabhabhuula akati, “Mwe bhakolo abha mu Yelusaleemu, manye mundililaghe une, loole lilagha ku nongwa yiinyu na bhaana bhiinyu!
28 Jesus voltou-se e disse-lhes: "Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por vocês mesmas e por seus filhos!
29 Paapo akabhalilo kakwisa kaako abhandu indibhakayughaghe bhakatingi, ‘Bhasayighwa abhakolo bhaabho bhatapaapiteemwo naalumo soona bhatoongeshisheemwo naalumo!’
29 Pois chegará a hora em que vocês dirão: ‘Felizes as estéreis, os ventres que nunca geraram e os seios que nunca amamentaram! ’
30 Mu kabhalilo ako,
30 "Então dirão às montanhas: ‘Caiam sobre nós! ’ e às colinas: ‘Cubram-nos! ’
31 “Kali, linga bhakubhomba ishi ku ikokwe ibhisi, po indishikabhe bhuleele ku ikokwe liilyo lyumite?”
31 Pois, se fazem isto com a árvore verde, o que acontecerá quando ela estiver seca? "
32 Mu chilundilo chila bhakabhaamwo abhandu abhanine bhabhili bhaabho bhakabha ni nongwa. Abhashikali bhakabheegha abhandu abho pamupeene nu Yeesu ukuti bhaye bhabhakomeele bhoope pa chikobhekano.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, também foram levados com ele, para serem executados.
33 Bhwo bhaafika pabhuyo bhuubhwo bhakatingi Mungʼooso ughwa Mutu, abhashikali bhakamukomeela uYeesu pa chikobhekano. Bhakamukomeela pamupeene na bhapoka ifya bhandu bhabhili bhala pa fikobhekano, yumo kulubhafu ulwa kumwisa kwa Yeesu nu munine kulubhafu ulwa kushoomi.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, ali o crucificaram com os criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 UYeesu akiipuuta akati, “Ghwe Taata, ingukusuuma ubhahobhokele, paapo bhatashimeenye shiisho bhakubhomba.” Po abhashikali bhakeegha imyenda yaake, bhakayabhana ku sila iya kuyikomela ikuula ukuti yibhe yaani.
34 Jesus disse: "Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que estão fazendo". Então eles dividiram as roupas dele, tirando sortes.
35 Abhandu bhaabho bhakiima papiipi nu bhuyo bhula, bhakateshanga shiisho bhakamubhombelagha uYeesu. Abhalongoshi abha Bhayuuta bhakamwobhelagha uYeesu bhakatingi, “Akabha mwengo ukubhapoka abhandu abhanine, po iipoke mwene linga umwene ghwi Mesiiya yuuyo uChaala amusalite!”
35 O povo ficou observando, e as autoridades o ridicularizavam. "Salvou os outros", diziam; "salve-se a si mesmo, se é o Cristo de Deus, o Escolhido".
36 Abhashikali bhoope bhakamwangalila uYeesu, bhakabhuuka kukwake, bhakamupa indifaayi ingali ukuti angʼwe.
36 Os soldados, aproximando-se, também zombavam dele. Oferecendo-lhe vinagre,
37 Bhakamubhuula bhakati, “Linga nalooli ghwe Malafyale ughwa Bhayuuta, ipoka ghwimwene!”
37 diziam: "Se você é o rei dos judeus, salve-se a si mesmo".
38 Pamwanya pa chikobhekano icha Yeesu pakasimbighwa amasimbo agha,
38 Havia uma inscrição acima dele, que dizia: ESTE É O REI DOS JUDEUS.
39 Po yumo mu bhapoka ifya bhandu bhabhili bhala bhaabho bhakakomeelighwa pa chikobhekano pamupeene nu Yeesu, akamutuka uYeesu akati, “Kali, ughwe utaa ghwe Mesiiya? Ipoka yughweghwe, tupoke nuutwe!”
39 Um dos criminosos que ali estavam dependurados lançava-lhe insultos: "Você não é o Cristo? Salve-se a si mesmo e a nós! "
40 Loole umunine akamukemela akati, “Kali, ughwe utakumwoghopa uChaala? Tesha, une nuughwe twalongighwa isa umwene!
40 Mas o outro criminoso o repreendeu, dizendo: "Você não teme a Deus, nem estando sob a mesma sentença?
41 Utwe twalongighwa mu bhwanalooli ukukongana na shiisho tushibhombite. Loole umundu uyu atatulite inongwa naayimo.”
41 Nós estamos sendo punidos com justiça, porque estamos recebendo o que os nossos atos merecem. Mas este homem não cometeu nenhum mal".
42 Po akamusuuma uYeesu akati, “Ghwe Yeesu, ingukusuuma, ukaangumbuke nu kuumbelela ichisa linga ghwaya ghwabha ghwe Malafyale.”
42 Então ele disse: "Jesus, lembra-te de mim quando entrares no teu Reino".
43 UYeesu akamwamula akati, “Nalooli ingukubhuula, umuusughu indiubhe pamupeene nuune mu Palandiiso.”
43 Jesus lhe respondeu: "Eu lhe garanto: Hoje você estará comigo no paraíso".
44 Ukwandila bhwo isubha lyafika pamutu (6:00) ukufika mu sala iya bhuhaano na inna (9:00), ichiisi chikaghwa ichiisu chooshi
44 Já era quase meio dia, e trevas cobriram toda a terra até às três horas da tarde;
45 ku nongwa iya kuti isubha likaleka ukubhalisha. Ipasiya liilyo likabha mu Nyumba iya Chaala, likanyaapuka imbafu shibhili. Ipasiya ilya Nyumba iya Chaala linyaapukite|src="CN01843C.TIF" size="col" ref="23:45"
45 o sol deixara de brilhar. E o véu do santuário rasgou-se ao meio.
46 Po uYeesu akakuuta ku ishu ilya pamwanya akati, “Ghwe Taata! Ingubhubhiika ubhwumi bhwangu mu tukono twako.” Bhwo aayugha amashu agho, akafwa.
46 Jesus bradou em alta voz: "Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito". Tendo dito isso, expirou.
47 Bhwo usongo ughwa bhashikali yula aashibhona shiisho shikabhoneka, akamupaalisha uChaala akati, “Nalooli, umundu uyu ataali ni nongwa naayimo!”
47 O centurião, vendo o que havia acontecido, louvou a Deus, dizendo: "Certamente este homem era justo".
48 Bhwo abhandu bhooshi bhaabho bhakabha bhabhungaanite pala bhaashibhona shiisho shikabhoneka, bhakaanda ukwikungʼunda ukulangisha ubhuswimaane nu kughaluka mu twaya twabho.
48 E todo o povo que se havia juntado para presenciar o que estava acontecendo, ao ver isso, começou a bater no peito e a afastar-se.
49 Loole abhandu bhooshi bhaabho bhakamumanya uYeesu pamupeene na bhakolo bhaabho bhakamukongagha ukufuma ku Ghalilaayi bhakiima pabhutali panandi, bhakateshanga shiisho shikabhombighwanga.
49 Mas todos os que o conheciam, inclusive as mulheres que o haviam seguido desde a Galiléia, ficaram de longe, observando essas coisas.
50 Akabhaapo umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yoosefu. Umundu uyo akabha ghwe yumo mu bhandu abha Libhalaasa ilya Bhayuuta. Akabha mundu mwisa soona ghwanalooli.
50 Havia um homem chamado José, membro do Conselho, homem bom e justo,
51 Umundu uyo, akafumagha mu kaaya aka Alimataayi mu chiisu icha Bhayuuta. Akasubhaalilagha ngaani ukwisa ukwa chitangalala icha Chaala (umwene atakiitikana na bhanine ku shiisho bhakatumula ukuti uYeesu aghoghighwe).
51 que não tinha consentido na decisão e no procedimento dos outros. Ele era da cidade de Arimatéia, na Judéia, e esperava o Reino de Deus.
52 Po uYoosefu akabhuuka kwa Pilaati, akamusuuma ukuti amwitikishe aghweghe umufimba ughwa Yeesu nu kughushiila.
52 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus.
53 Bhwo uPilaati aamwitikisha, uYoosefu akabhuuka, akaghwegha umufimba ughwa Yeesu pa chikobhekano, akaghuniembetelela nu mwenda umwelu. Po akaghubhiika mu ipumba liilyo likabha likumbile ngaanila pa lyalabhwe. Ipumba ilyo likabha lipya liilyo bhatakamushiilaamwo umundu naayumo.
53 Então, desceu-o, envolveu-o num lençol de linho e o colocou num sepulcro cavado na rocha, no qual ninguém ainda fora colocado.
54 Shooshi isho shikabhombighwa pi ishiku ilya Pabhuhaano, liilyo likabha lya kwitendekesha ku sha Sabhati yiiyo yikabha papiipi ukwanda.
54 Era o Dia da Preparação, e estava para começar o sábado.
55 Abhakolo bhaabho bhakiisa pamupeene nu Yeesu ukufuma ku Ghalilaayi, bhakamukonga uYoosefu, bhakalibhona ipumba, soona bhakatesha na muumwo bhakaghubhiikila umufimba ughwa Yeesu.
55 As mulheres que haviam acompanhado Jesus desde a Galiléia, seguiram José e viram o sepulcro, e como o corpo de Jesus fora colocado nele.
56 Po bhakaghaluka mu kaaya aka Yelusaleemu, bhakatendekesha inyemba isha lunuushi ulwisa nu mukota ughwa kughupaka umufimba ughwa Yeesu ukuti manye ghukomanikaghe. Loole bhakatuusha pi ishiku ilya Sabhati isa muumwo indaghilo isha Moose shikabhalaghilagha.
56 Então, foram para casa e prepararam perfumes e especiarias aromáticas. E descansaram no sábado, em obediência ao mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.