Lucas 22

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Akabhalilo aka Bhayuuta aka kusekelela ichaaka icha Mikati iMishita Kulula chiicho bhakatingi Pasaka, kakabha kaapalamila.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Abhosongo abha bhapuuti pamupeene na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose, bhakalondagha isila iya kumughogha uYeesu ku bhushiifu ku nongwa iya kuti bhakabhooghopagha abhandu.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Po uSeetano akamwingila umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yuuta yuuyo bhakatingi Isikaliyooti. Umundu uyo akabha ghwe yumo mu bhamanyili abha Yeesu kalongo na bhabhili (12).
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 UYuuta akabhuuka ku bhosongo abha bhapuuti na ku bhosongo abha bhashikali bhaabho bhakalindililagha iNyumba iya Chaala. Akayughisania nabho muumwo abhaghiile ukumubhiika uYeesu mu tukono twabho.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Abhosongo abho bhakasekela leka nu kwitikana ukumuhomba uYuuta Isikaliyooti indalama.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 UYuuta Isikaliyooti akiitika, po akaanda ukulonda akabhalilo akiisa aka kumubhiika uYeesu mu tukono utwa bhalughu bhwo ichilundilo icha bhandu chitaliipo.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Ishiku ilya chaaka icha Mikati iMishita Kulula likafika. Ishiku ilyo lyo liilyo abhandu bhakughoghagha abhonangʼooshi bhaabho ku nongwa iya kusekelela ichaaka icha Pasaka.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Po uYeesu akabhatuma uPeeteli nu Yoohani, akabhabhuula akati, “Bhuuka mututendekeshekeshe ifindu ifya Pasaka.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Abheene bhakamubhuusha bhakati, “Ghwe Malafyale, kali, kulonda tubhuuke tutendekeshe kuughu?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Umwene akabhabhuula akati, “Pulikisha, bhuuka nu kwingila mu kaaya aka Yelusaleemu. Linga mwingila, indimukomaane nu muliisha yumo yuuyo apimbite ingumbe iya miishi. Po mumukongaghe ukufika inyumba yiiyo indiingilaghe.
10 Jesus respondeu:
11 Nuumwe mwise mumubhuushe umwene nyumba iyo muti, ‘UMumanyishi akubhuusha akuti, “Kali, chili kuughu ichipindwa icha bhaheesha muumwo indiindye ifindu ifya Pasaka pamupeene na bhamanyili bhangu?” ’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Umundu uyo indiabhalangishe ichipindwa ichikulu chiicho chili mu nyumba ingelesanie, chiicho chitendekeshiighwe akiisa. Umwo mwo muumwo mukatutendekeshekeshe ifindu.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Po abhamanyili bhala bhakabhuuka nu kufika mu kaaya aka Yelusaleemu. Bhwo bhaafika, shikabhombighwa isa muumwo uYeesu akabhabhuulila. Po bhakatendekesha ifindu ifya Pasaka.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Bhwo akabhalilo aka kulya kaafika, uYeesu akiikala pakulya ifindu pamupeene na bhatumighwa bhaake.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Po akabhabhuula akati, “Naanyonywa leka ukulya ifindu ifya Pasaka pamupeene nuumwe bhwo indamyo shikaali ukuunyaagha.
15 e lhes disse:
16 Paapo ingubhabhuula, indaaingalye soona ifindu ifya Pasaka ukufika paapo ichitangalala icha Chaala indichikiise.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Po uYeesu akeegha ichikombe chiicho chikabha ni ndifaayi, akapaalisha kwa Chaala, akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Koogho, ngʼwanga mweshi.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Nalooli ingubhabhuula, ukufuma umuusughu indaaingangʼwe soona indifaayi ukufika paapo ichitangalala icha Chaala indichikiise.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Po akeegha umukati, akapaalisha kwa Chaala, akaghubheghulania, akabhapa, akabhabhuula akati, [“Ughu ghwo ghuughwo mubhili ghwangu ghuughwo ingughutiisha ku nongwa yiinyu. Endelelagha ukulya umukati ughu isa bhuno bhuno ukuti muungumbukaghe.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Bhubhuubhwo bhwo bhaalya, uYeesu akeegha ichikombe chiicho chikabha ni ndifaayi, akapaalisha kwa Chaala, akabhapa, akabhabhuula akati, “Ichikombe ichi chikulangisha ulwitikano ulupya luulwo uChaala indiitikane na bhandu bhaake ku sila iya libhanda lyangu liilyo likuya pakukupuka.]
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 “Loole mumanye ukuti umundu yuuyo akulonda ukuumbiika mu tukono utwa bhalughu ali pakulya pamupeene nuune.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Paapo uMwana ughwa Mundu akuya pakughoghighwa isa muumwo uChaala abhaatikiile. Loole lwake umundu uyo yuuyo akuya pakumubhiika mu tukono utwa bhalughu!”
22 Pois o
23 Po abhamanyili bhaake bhakaanda ukubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, ghwini pakati papiitu yuuyo abhaghiile ukubhomba isho?”
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Akabhalilo kamu abhamanyili abha Yeesu bhakaanda ukukaanikana bheene-bheene ukuti pakati papaabho ghwini akubhoneka ukubha ghwi songo ukukinda abhanine bhooshi.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Po uYeesu akabhabhuula akati, “Abhomalafyale abha pa chiisu panu bhakubhalongosha abhandu bhaabho ku maka, soona bhala bhaabho bhali na maka kukwabho, bhakwiyugha ukuti, ‘Bhatuuli abha bhandu.’
25 Então Jesus disse:
26 “Loole manye shibhange ulwo kukwinyu. Umundu ghweshi yuuyo ghwi songo pakati papiinyu, uyo akulondighwa iibhiikaghe ukubha mukeke. Ghwepe yuuyo akulongosha abhandu, abhange mubhombi ghwa bhooshi.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Kali, ghwini ghwi songo? Kali, ghwe yula akwikala nu kulya ifindu pa meesa pamu ghwe yula akubhabhombela abhanine? Kali, ataa ghwe yula akwikala nu kulya ifindu pa meesa? Loole une indi pakati papiinyu isa umundu yuuyo akubhabhombela abhandu abhanine.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 “Umwe mwemwe mwali pamupeene nuune akabhalilo kooshi bhwo ingughelighwa.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Nuune ingubhapa amaka agha kulongosha abhandu pamupeene nuune mu chitangalala icha Chaala isa muumwo uTaata aambiile amaka agha kulongosha.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Indiimbombe ulwo ukuti mukiikalaghe nu kulya pamupeene nuune ku chitangalala changu. Soona indimukiikalaghe pa fitengu ifya bhomalafyale bhwo mukufilonga ifikolo kalongo na fibhili (12) ifya Isilaeli.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Po uYeesu akamubhuula uPeeteli akati, “Ghwe Siimoni, ghwe Siimoni! Pulikisha, uSeetano asuumite kwa Chaala amwitikishe ukuti abhapeete umwe mweshi isa muumwo umulimi akupeetela ingano.
31 Jesus continuou:
32 Loole une ingwipuutiile kwa Chaala ughwe Siimoni ukuti ghwendelelaghe ukuunyiitika. Po linga ghwilaata imbiibhi shaako nu kuungalukila une, ukabhakashange abhiitiki abhanyiinyu.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 USiimoni akamwamula uYeesu akati, “Ghwe Malafyale, une niifumyishe ukubhuuka pamupeene nuughwe pakupinyighwa mu nyumba iya bhapinyighwa, soona niifumyishe ukufwa pamupeene nuughwe.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 UYeesu akamwamula akati, “Ghwe Peeteli, ingukubhuula, ubhushiku ubhwa muusughu bhwo ubhiisa akaali ukubhika, indiubhe ghwangaana katatu ukuti utaameenye.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Bhwo akabhalilo kaakindaapo uYeesu akabhabhuusha abhamanyili bhaake akati, “Bhwo naabhatuma pakulumbilila iNongwa iNyiisa chishita nyambi iya ndalama, pamu chishita choola, pamu ifilato, kali, mwasobheliighwe kamu?” Bhakamwamula bhakati, “Nashiku Malafyale, tutaasobheliighwe naakamu.”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Po uYeesu akabhabhuula akati, “Loole ulu umundu ghweshi yuuyo ali ni nyambi iya ndalama pamu ichoola, akulondighwa eeghe. Soona, ghwepe yuuyo atali nu mumaaghi umutali ughwa bhwite, akulondighwa aghulishe umwenda ghumo ukuti aghule umumaaghi ughwo.
36 Então Jesus disse:
37 Paapo isho shiisho shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukuti, ‘Akabhelengelighwa pamupeene na bhatulanongwa.’ Isho shikasimbighwa ukuunjugha une. Shoope indishibhombighwe kukwangu, soona shili papiipi ukubhombighwa.”
37 Pois as
38 Abhamanyili bhaake bhakamubhuula bhakati, “Ghwe Malafyale! Tesha, panu tuli nayo imimaaghi imitali iya bhwite mibhili.” UYeesu akabhaamula akati, “Shaaya, manye mwendelelaghe soona ukuyugha inongwa isha mimaaghi.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Po uYeesu akatiila mu kaaya aka Yelusaleemu, akabhuuka ku kaghamba aka Mishunguti isa muumwo akayiilo kaake kakabha. Bhoope abhamanyili bhaake bhakamukonga.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Bhwo bhaafika ku kaghamba kala, uYeesu akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Ipuutagha kwa Chaala ukuti abhape amaka agha kushipoota ingelo.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Po akabhaleka pala pala, akabhiyila pandaashi panandi, ubhutali isa ubhwa mundu ukulasa iyondo. Akafughamila, akiipuuta kwa Chaala akati,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 “Ghwe Taata, linga bhwighane bhwako, ingukusuuma manye ushiitikishe kukwangu indamyo ingulu ishi! Manye ubhombe isa muumwo ingulondela, loole ubhombe isa muumwo kulondela.” [
42 dizendo:
43 Po ughwandumi ukufuma kumwanya akamwisila uYeesu, akaanda ukumukasha.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Bhwo ali mu bhuswimaane ubhukulu, uYeesu akeendelela ukwipuuta ngaani. Bhwo akwipuuta, amaafuku ghaake ghakaghwanga paase ungati matoonyeshi agha libhanda.]
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Bhwo iipuuta, akaghaluka ukubhuuka paapo akabhaleka abhamanyili bhaake, akabhaagha bhapitiile ku nongwa iya kuti bhakabha nu bhuswimaane.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Po akabhabhuusha akati, “Kali, kooni mupitiile? Lamusha! Ipuutagha kwa Chaala ukuti abhape amaka agha kushipoota ingelo.”
46 E disse:
47 Bhwo uYeesu akaali akuyugha na bhamanyili bhaake, ichilundilo ichikulu icha bhandu bhaabho bhakalongoshighwanga nu Yuuta chikiisa. UYuuta uyo akabha ghwe yumo mu bhamanyili kalongo na bhabhili (12) abha Yeesu. Po akapalamila kwa Yeesu ukuti amulamuke ku sila iya kumwofwa.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 UYeesu akamubhuusha akati, “Ghwe Yuuta! Kali, kumubhiika uMwana ughwa Mundu mu tukono utwa bhalughu ku sila iya kumwofwa?”
48 Mas Jesus disse:
49 Bhwo abhamanyili abha Yeesu bhaashibhona shiisho shikuya pakubhombighwa, bhakamubhuusha uYeesu bhakati, “Ghwe Malafyale, kali, tubhapuupanie abhandu abha ni mimaaghi yiitu?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Po umumanyili yumo akafyutula lubhilo umumaaghi umutali ughwa bhwite, akapuupa ichuufwo icha kumwisa icha mutumwa ughwa mupuuti usongo.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Loole uYeesu akayugha akati, “Leka! Manye ghwendelelaghe ukubhomba isho.” Po uYeesu akapalamaasha ichuufwo icha mutumwa yula, akamuposha.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Po uYeesu akabhabhuusha abhosongo abha bhapuuti, abhosongo abha bhalindilili abha Nyumba iya Chaala pamupeene na bhosongo abha Bhayuuta akati, “Kali, kooni mukwisa kukwangu ni mipanga ni nduughu ungati mukwisa pakumukola umundu yuuyo akuyikaanika isilikali?
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Amashiku ghooshi ghaagho naabhanga pamupeene nuumwe mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, mutaangolagha! Loole aka kabhalilo kiinyu aka kuungola bhwo amaka agha Seetano ghali pa mbombo.”
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Po bhakamukola uYeesu, bhakabhuuka naghwe ku nyumba iya mupuuti usongo. Loole uPeeteli akabhakongagha kunyuma pabhutali.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Bhwo bhaafika nu Yeesu ku nyumba iya mupuuti usongo, bhakapemba umulilo pakati pa lupaso, bhakiikala nu kwanda ukwota. UPeeteli ghwepe akabhuuka, akiikala pamupeene nabho.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Umubhombi yumo umulindu akamubhona uPeeteli bhwo iikiile ali pakwota umulilo. Po akamushoolola uPeeteli, akayugha akati, “Umundu uyu aali pamupeene nu Yeesu.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Loole uPeeteli akakaana akati, “Ghwe mulindu ughwe! Une indamumeenye umundu uyo!”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Bhwo akabhalilo akapimba kaakinda, umundu umunine akamubhona uPeeteli, ghwepe akayugha akati, “Nuughwe ghwe yumo mu bhamanyili bhaake.” Loole uPeeteli akamwamula akati, “Ghwe mundu ughwe, une indaa neene!”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Bhwo iisala yimo yaakinda, umundu umunine soona akashimikisha ukuyugha akati, “Nalooli, umundu uyu aali pamupeene nu Yeesu paapo ghwepe akufuma mu chiisu icha Ghalilaayi!”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Loole uPeeteli akamwamula akati, “Ghwe mundu ughwe! Une indashimeenye isho kuyugha!” Mu kabhalilo kala kala bhwo uPeeteli ali pakuyugha, ubhiisa akabhika.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 UMalafyale uYeesu akasanusha kunyuma, akamutesha uPeeteli. Po uPeeteli akakumbuka amashu ghala ghaagho uMalafyale akamubhuula akati, “Umuusughu bhwo ubhiisa akaali ukubhika, indiubhe ghwangaana katatu.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Po akafuma kuuse, akaanda ukulila ngaani ku bhuswimaane.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Abhandu bhaabho bhakamulindililagha uYeesu bhakaanda ukumwangalila nu kumukoma.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Bhakamwifunika ni chenda ku maaso, bhakamubhuusha bhakati, “Solola! Kali, ghwini yuuyo aakukoma?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Po bhakeendelela ukumutuka amaheelu amingi.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Bhwo bhwacha pangeelo, abhosongo abha Bhayuuta, abhosongo abha bhapuuti na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose, bhakabhungaana pamupeene mu Ibhalaasa. Po abhashikali bhakabhuuka nu Yeesu pandaashi papaabho.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Bhwo uYeesu iimite pandaashi papaabho, bhakamubhuusha bhakati, “Tubhuule! Kali, ughwe ghwe Mesiiya?” Loole uYeesu akabhaamula akati, “Nalinga naabhabhuula, poope mutabhaghiile ukuunyiitika.
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 Soona linga naabhabhuusha, mutabhaghiile ukuunyaamula.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Loole ukwandila mu kabhalilo akapimba kaako kakwisa, uMwana ughwa Mundu indiikalaghe ku kakono aka kumwisa aka Chaala ughwa Maka Ghooshi.”
69 Mas de agora em diante o
70 Abhandu bhooshi bhakamubhuusha bhakati, “Kali, ughwe ghwe Mwana ghwa Chaala?” UYeesu akabhaamula akati, “Mwemwe mwayugha ukuti une neene.”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Po abhalongoshi bhala bhakayugha bhakati, “Kali, tukulonda ubhukeeti bhuki soona? Paapo yutwetwe twapulika shiisho aayugha.”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.