Lucas 18

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Po uYeesu akabhamanyisha abhamanyili bhaake ku sila iya chifwanikisho ukulangisha ukuti bhakulondighwa bhamwipuutaghe uChaala amashiku ghooshi chishita kulita.
1 Jesus contou a seus discípulos uma parábola para mostrar-lhes que deviam orar sempre e nunca desanimar.
2 Akabhabhuula akati, “Akabhaakwo umulongi yumo mu kaaya kamu. Umulongi uyo atakamughindikagha uChaala, soona atakasaaghilaghaakwo isha kubhaafwa abhanine.
2 Disse ele: “Havia numa cidade um juiz que não temia a Deus nem se importava com as pessoas.
3 Mu kaaya kala kala, akabhaamwo nu mukolo yumo umufwile. Umukolo uyo akabhuukagha ku mulongi mu tubhalilo utwingi nu kumusuuma akatingi, ‘Ingukusuuma ghuunyaafwe ukutumula mu bhwanalooli inongwa yiiyo tukulongana nu mulughu ghwangu.’
3 Uma viúva daquela cidade vinha a ele com frequência e dizia: ‘Faça-me justiça contra meu adversário’.
4 “Amashiku amingi ghakakinda bhwo umulongi yula akukaana ukumwafwa umukolo umufwile yula. Pabhumalilo, umulongi yula akiiyughaania mwene mu ndumbula yaake akati, ‘Pamupeene nu kuti une indakumughindika uChaala, soona indakusaaghilaakwo isha kubhaafwa abhandu abhanine,
4 Por algum tempo, o juiz não lhe deu atenção, mas, por fim, disse a si mesmo: ‘Não temo a Deus e não me importo com as pessoas,
5 loole ku nongwa iya kuti umukolo umufwile uyu akuundamyanga leka, indiindonge inongwa yaake ukuti manye eendelelaghe ukuundamya soona.’ ”
5 mas essa viúva está me irritando. Vou lhe fazer justiça, pois assim deixará de me importunar’”.
6 Po uMalafyale uYeesu akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Inongʼona akiisa muumwo umulongi umubhiibhi yula aayughiile!
6 Então o Senhor disse: “Aprendam uma lição com o juiz injusto.
7 Kali, uChaala atabhaghiile ukubhaafwa abhasalighwa bhaake bhaabho bhakumwipuuta pamuusi na pabhushiku? Kali, abhaghiile ukukaabha ukubhaafwa?
7 Acaso Deus não fará justiça a seus escolhidos que clamam a ele dia e noite? Continuará a adiar sua resposta?
8 Nalooli ingubhabhuula, uChaala indiakabhabhombele lubhilo abhandu bhaake mu bhwanalooli. Linga uMwana ughwa Mundu akuya kughaluka, kali, indiakabhaaghe abhandu bhaabho bhakumwitika pa chiisu ichi?”
8 Eu afirmo que ele lhes fará justiça, e rápido! Mas, quando o Filho do Homem voltar, quantas pessoas com fé ele encontrará na terra?”.
9 Po uYeesu akabhabhuula ichifwanikisho bhoope abhandu bhaabho bhakiibhonagha ukuti bhakubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi pa Chaala nu kubhafuuya abhanine akati,
9 Em seguida, Jesus contou a seguinte parábola àqueles que confiavam em sua própria justiça e desprezavam os demais:
10 “Abhandu bhamu bhabhili bhakabhuuka pakwipuuta mu Nyumba iya Chaala. Mu bhandu abho, yumo akabha Mufalisaayi, umunine akabha musongesha songo.
10 “Dois homens foram ao templo orar. Um deles era fariseu, e o outro, cobrador de impostos.
11 Bhwo uMufalisaayi yula iingila mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, akiima, akiipuuta mu ndumbula yaake akati, ‘Ghwe Chaala, ingukupaalisha ku nongwa iya kuti une indaa isa abhandu abhanine bhaabho bhakupoka ifya bhandu, abhabhomba mbiibhi, abhashipani pamu isa umusongesha songo uyu.
11 O fariseu, em pé, fazia esta oração: ‘Eu te agradeço, Deus, porque não sou como as demais pessoas: desonestas, pecadoras, adúlteras. E, com certeza, não sou como aquele cobrador de impostos.
12 Une ingwiyiimagha ukulya ifindu kabhili ku mulungu ghumo. Soona ingukufumikishanga ilongo ukufuma mu tundu twoshi tuutwo ingukabha.’
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo que ganho’.
13 Loole umusongesha songo yula akiima pabhutali chishita kutesha kumwanya, akafulamila icheeni chaake paase ukulangisha ubhuswimaane, akiipuuta kwa Chaala akati, ‘Ghwe Chaala, ingukusuuma ghuumbelele ichisa, une nee mutulanongwa.’ ”
13 “Mas o cobrador de impostos ficou a distância e não tinha coragem nem de levantar os olhos para o céu enquanto orava. Em vez disso, batia no peito e dizia: ‘Deus, tem misericórdia de mim, pois sou pecador’.
14 Po uYeesu akayugha akati, “Nalooli ingubhabhuula, umusongesha songo yula akaghaluka kukaaya kaake bhwo uChaala amuhobhokiile imbiibhi shaake shooshi ukumukinda uMufalisaayi yula. Paapo umundu ghweshi yuuyo akwikwesha mwene ukubha ghwi songo, uChaala indiakamwishe paase. Loole umundu ghweshi yuuyo akwiyiisha, uChaala indiakamukweshe ukubha ghwi songo.”
14 Eu lhes digo que foi o cobrador de impostos, e não o fariseu, quem voltou para casa justificado diante de Deus. Pois aqueles que se exaltam serão humilhados, e aqueles que se humilham serão exaltados”.
15 Ishiku limo abhandu bhamu bhakabhuuka na bhaana abhakeke kwa Yeesu ukuti abheegheleshe nu kubhasaya. Bhwo abhamanyili abha Yeesu bhaabhabhona abhandu abho, bhakabhakemela ukuti manye bhabhuukaghe na bhaana abhakeke kwa Yeesu.
15 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas. Ao ver isso, os discípulos repreenderam aqueles que as traziam.
16 Loole uYeesu akabhiitisha abhaana ukuti bhabhuuke kukwake, akati, “Bhaleke abhaana abhakeke bhiisaghe kukwangu, manye mubhakaanishange, paapo ichitangalala icha Chaala cha bhandu bhaabho bhali ungati bhaana abha.
16 Jesus, porém, chamou as crianças para junto de si e disse aos discípulos: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
17 Nalooli ingubhabhuula, umundu ghweshi yuuyo atakuchipokeela ichitangalala icha Chaala ungati mwana umukeke uyu, ataaakiingile shiku mu chitangalala icho.”
17 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
18 Umulongoshi yumo ughwa Bhayuuta akamubhuusha uYeesu akati, “Ghwe Mumanyishi umwisa, kali, imbombe kooni ukuti imbwaghe ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila?”
18 Certa vez, um homem de alta posição perguntou a Jesus: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
19 UYeesu akamwamula akati, “Kali, kooni kuunjugha une ukubha mwisa? Ataliipo umundu naayumo yuuyo mwisa, loole uChaala mwene.
19 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
20 Ughwe ushimeenye indaghilo shiisho shikuti, ‘Manye ushipanaghe, manye ughoghaghe, manye ghwibhaghe, manye ubhange mukeeti ughwa bhumyashi nu kuti umughindikaghe ughuuso nu nyoko.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: ‘Não cometa adultério. Não mate. Não roube. Não dê falso testemunho. Honre seu pai e sua mãe’.”
21 Umundu yula akamwamula uYeesu akati, “Indaghilo shooshi isho ishikongite ukufuma mu bhukeke bhwangu.”
21 O homem respondeu: “Tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
22 Bhwo uYeesu aapulika isho, akamubhuula akati, “Kashaalite akandu kamukeene kukwako. Bhuuka ughulishe utundu twoshi tuutwo uli natwo, indalama shiisho ghwashaagha, ubhayabhile abhapiina. Linga ghwabhomba ulwo, indiukabhe ghwibhiikila ichuuma kumwanya, po isagha ghuungongaghe.”
22 Quando Jesus ouviu sua resposta, disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
23 Loole bhwo umundu yula aapulika isho, akaswimaana leka paapo akabha mukabhi leka.
23 Ao ouvir essas palavras, o homem se entristeceu, pois era muito rico.
24 Bhwo uYeesu aamubhona ukuti aaswimaana ulwo, akayugha akati, “Kapala leka abhakabhi ukwingila mu chitangalala icha Chaala!
24 Ao ver a tristeza daquele homem, Jesus disse: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!
25 Kupepe ingamila ukufumisania pa kaashi aka sindaano ukukinda umukabhi ukwingila mu chitangalala icha Chaala!” Ingamila|src="hk00038c.tif" size="span" ref="18:25"
25 Na verdade, é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Bhwo abhandu bhaabho bhakabhaapo pala bhaapulika amashu agha Yeesu, bhakaswigha leka, bhakayugha bhakati, “Po linga bhwo shili, kali, ghwini yuuyo abhaghiile ukupokighwa?”
26 Aqueles que o ouviram disseram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 UYeesu akabhaamula akati, “Shiisho abhandu bhakupootwa ukushibhomba ku maka ghaabho, uChaala akushibhomba.”
27 Jesus respondeu: “O que é impossível para as pessoas é possível para Deus”.
28 Po uPeeteli akamubhuusha uYeesu akati, “Kali, ishi shili bhuleele kukwitu? Paapo utwe tufilekite fyoshi fiifyo twali nafyo nu kukukonga ughwe!”
28 Pedro disse: “Deixamos nossos lares para segui-lo”.
29 UYeesu akabhaamula akati, “Nalooli ingubhabhuula, umundu ghweshi yuuyo ayilekite inyumba yaake, umukashi, abhoghwamwabho, abhapaapi pamu abhaana ku nongwa iya chitangalala icha Chaala,
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, esposa, irmãos, pais ou filhos por causa do reino de Deus
30 indiapokeele utundu imya yimo (100) mu tundu twoshi mu kabhalilo aka, soona akabhalilo kaako kakwisa, indiakapokeele ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila.”
30 receberão neste mundo uma recompensa muitas vezes maior e, no mundo futuro, terão a vida eterna”.
31 Po uYeesu akabheegha abhamanyili bhaake kalongo na bhabhili (12) bhala, akabhuuka nabho pabhushiifu, akabhabhuula akati, “Tesha, ulu tukukwela ukubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo tuli ukwo, shooshi shiisho abhasololi abha Chaala bhakasimba ukumuyugha uMwana ughwa Mundu, shikuya pakubhombighwa.
31 Jesus chamou os Doze à parte e disse: “Estamos subindo para Jerusalém, onde tudo que foi escrito pelos profetas a respeito do Filho do Homem se cumprirá.
32 Paapo indibhakamubhiike mu tukono utwa bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta, bhoope indibhakamwangalile, indibhakamutuke nu kumufwilila amati.
32 Ele será entregue aos gentios, e zombarão dele, o insultarão e cuspirão nele.
33 Soona indibhakamukome ni fikoti nu kumughogha, loole pi ishiku ilya bhutatu, indiakashuuke.”
33 Eles o açoitarão e o matarão, mas no terceiro dia ele ressuscitará”.
34 Loole abhamanyili bhaake bhatakashaaghania shiisho akabhabhuulagha ku nongwa iya kuti shikafifighwa kukwabho. Po bhatakashaaghania shiisho uYeesu akayughagha.
34 Os discípulos, porém, não entenderam. O significado dessas palavras lhes estava oculto, e não sabiam do que ele falava.
35 Bhwo uYeesu ni chilundilo icha bhandu bhaabho bhakamukongagha bhaapalamila ukufika mu kaaya aka Yeeliko, umufwamaaso yumo akiikala kulubhafu ku sila, akasuumilishanga ku bhandu ukuti bhamwafwe.
35 Quando Jesus se aproximava de Jericó, havia um mendigo cego sentado à beira do caminho.
36 Bhwo umufwamaaso yula aapulika umuywegho ughwa chilundilo icha bhandu bhaabho bhakaghendagha kupiipi, akabhuusha akati, “Kali, kuli na kooni ukwo ingupulika umuywegho ughwa bhandu?”
36 Ao ouvir o barulho da multidão que passava, perguntou o que estava acontecendo.
37 Bhakamwamula bhakati, “Ghwi Yeesu ughwa kufuma mu kaaya aka Naasaleeti akughenda.”
37 Disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando por ali.
38 Po umufwamaaso yula akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Ghwe Yeesu, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, ingukusuuma ghuumbelele ichisa!”
38 Então começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
39 Abhandu bhaabho bhakatangila mundaashi mwa Yeesu bhakamukemela umufwamaaso yula ukuti asumbe. Loole umwene akoongela ukuyugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Ghwe Yeesu, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, ingukusuuma ghuumbelele ichisa!”
39 Os que estavam mais à frente o repreendiam e ordenavam que se calasse. Mas ele gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
40 Bhwo uYeesu aamupulika umufwamaaso yula akumwitisha, akiima, akabhalaghila abhandu bhamu ukuti bhamweghe nu kubhuuka naghwe kukwake. Bhwo bhaapalamila nu mufwamaaso yula, uYeesu akamubhuusha akati,
40 Então Jesus parou e ordenou que lhe trouxessem o homem. Quando ele se aproximou, Jesus lhe perguntou:
41 “Ghwe mundu ughwe, kali, kulonda ingubhombele kooni?” Umufwamaaso yula akamwamula uYeesu akati, “Ghwe Malafyale, ingukusuuma ghuumboshe amaaso ghangu ukuti indeshange.”
41 “O que você quer que eu lhe faça?”. “Senhor, eu quero ver!”, respondeu o homem.
42 UYeesu akamubhuula akati, “Aanda ukutesha! Ghwapola ku nongwa iya kwitika kwako.”
42 E Jesus disse: “Receba a visão! Sua fé o curou”.
43 Nakalinga, umufwamaaso yula akaanda ukutesha. Po akaanda ukumukonga uYeesu bhwo akumupaala uChaala. Bhwo abhandu bhooshi bhaashibhona isho, bhoope bhakamupaala uChaala.
43 No mesmo instante, o homem passou a enxergar, e seguia Jesus, louvando a Deus. E todos que presenciaram isso também louvavam a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.