Lucas 11

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ishiku limo uYeesu akabha pabhuyo bhumo akiipuutagha kwa Chaala. Bhwo aamala ukwipuuta, umumanyili ghwake yumo mu bhamanyili bhaake akamusuuma akati, “Ghwe Malafyale, tukukusuuma utumanyishe ukwipuuta kwa Chaala isa muumwo uYoohani akabhamanyisha abhamanyili bhaake.”
1 Certo dia Jesus estava orando em determinado lugar. Tendo terminado, um dos seus discípulos lhe disse: "Senhor, ensina-nos a orar, como João ensinou aos discípulos dele".
2 UYeesu akabhabhuula akati, “Linga mukwipuuta kwa Chaala mutingi,
2 Ele lhes disse: "Quando vocês orarem, digam: ‘Pai! Santificado seja o teu nome. Venha o teu Reino.
3 Utupe ifindu ifya kutuyiilana umuusughu.
3 Dá-nos cada dia o nosso pão cotidiano.
4 Utuhobhokele ubhutulanongwa bhwitu,
4 Perdoa-nos os nossos pecados, pois também perdoamos a todos os que nos devem. E não nos deixes cair em tentação’ ".
5 “Kali, ghwini pakati papiinyu yuuyo ali nu mumanyani ghwake, yuuyo akubhuuka kukwake pabhushiku pakati pakumusuuma ukuti amwafwe ifindu?
5 Então lhes disse: "Suponham que um de vocês tenha um amigo e que recorra a ele à meia-noite e diga: ‘Amigo, empreste-me três pães,
6 Bhwo aafika, akumubhuula akuti, ‘Umumanyani ghwangu yuuyo akuchuula, iisa kukwangu pakuundamuka, loole indali ni findu ifya kumupa.’
6 porque um amigo meu chegou de viagem, e não tenho nada para lhe oferecer’.
7 Po umumanyani uyo akumwamula akuti, ‘Manye ghuundamyange! Ulu twapinga ichiighi! Soona, une na bha mu nyumba yangu tughonite. Indabhaghiile ukunyatuka ukuti ingwafwe fiifyo kulonda.’
7 "E o que estiver dentro responda: ‘Não me incomode. A porta já está fechada, e meus filhos estão deitados comigo. Não posso me levantar e lhe dar o que me pede’.
8 Nalooli ingubhabhuula, umundu uyo atabhaghiile ukulamusha nu kukupa ifindu ifyo ku nongwa iya kuti ughwe ghwe mumanyani ghwake, loole indialamushe nu kukupa ifindu ifyo ku nongwa iya kuti kwendelela ukumusuuma.
8 Eu lhes digo: embora ele não se levante para dar-lhe o pão por ser seu amigo, por causa da importunação se levantará e lhe dará tudo o que precisar.
9 “Po ingubhabhuula ukuti, suumagha kwa Chaala, ghwepe indiabhapange. Londagha ukufuma kwa Chaala, ghwepe indiabhaafwange ukufyagha. Ighushanga, ghwepe uChaala indiabhiighulilaghe ichiighi.
9 "Por isso lhes digo: Peçam, e lhes será dado; busquem, e encontrarão; batam, e a porta lhes será aberta.
10 Paapo umundu ghweshi yuuyo akusuuma, uChaala akumupa, ghweshi yuuyo akulonda, uChaala akumwafwa ukufyagha. Soona, ghweshi yuuyo akwighusha, uChaala akumwighulila ichiighi.
10 Pois todo o que pede, recebe; o que busca, encontra; e àquele que bate, a porta será aberta.
11 Kali, ghwini pakati papiinyu yuuyo linga umwana ghwake aamusuuma iswi, akumupa injoka?
11 "Qual pai, entre vocês, se o filho lhe pedir um peixe, em lugar disso lhe dará uma cobra?
12 Pamu kali, ghwini pakati papiinyu linga umwana aamusuuma iighe, akumupa ungoonya?
12 Ou se pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Po linga umwe mwe muli bhabhiibhi mumeenye ukubhapa abhaana bhiinyu utundu utwisa, kali, uGhuuso yuuyo ali kumwanya ataaakoongeleepo ukubhapa uMbepo uMwelu abhandu bhaabho bhakumusuuma?”
13 Se vocês, apesar de serem maus, sabem dar boas coisas aos seus filhos, quanto mais o Pai que está no céu dará o Espírito Santo a quem o pedir! "
14 Ishiku limo uYeesu akayikiishanga imbepo imbiibhi yiiyo yikamupelela umundu yumo ubhwochinuunu. Bhwo imbepo imbiibhi yila yaafuma, po umundu yula akaanda ukuyugha. Ichilundilo icha bhandu bhaabho bhakabhaapo pala bhakaswigha leka.
14 Jesus estava expulsando um demônio que era mudo. Quando o demônio saiu, o mudo falou, e a multidão ficou admirada.
15 Loole bhamu pakati papaabho bhakayugha bhakati, “Umundu uyu akushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Bhelisebhuli, usongo ughwa mbepo imbiibhi!”
15 Mas alguns deles disseram: "É por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa demônios".
16 Abhanine bhakamughelagha uYeesu ukuti abhombe ichiika ukulangisha ukuti afumite kwa Chaala.
16 Outros o punham à prova, pedindo-lhe um sinal do céu.
17 Loole bhwo uYeesu aashimanya inyinongʼono shaabho, akabhabhuula akati, “Linga abhandu abha bhunyafyale bhumobhwene bhaayabhanika, po ubhunyafyale ubhwo bhutabhaghiile ukwendelela. Bhubhuubhwo, linga abhandu abha mu nyumba yimoyeene bhaakindana, inyumba iyo yikukomanika.
17 Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: "Todo reino dividido contra si mesmo será arruinado, e uma casa dividida contra si mesma cairá.
18 Linga uSeetano akulwa nu bhunyafyale bhwake, kali, ubhunyafyale ubhwo bhubhaghiile bhwendelele bhuleele? Ingubhabhuusha isho paapo mukuti une ingushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Bhelisebhuli.
18 Se Satanás está dividido contra si mesmo, como o seu reino pode subsistir? Digo isso porque vocês estão dizendo que expulso demônios por Belzebu.
19 Linga mukuti une ingushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Bhelisebhuli, po kali, abhakongi bhiinyu bhakushikiisha ku maka agha ghwini? Ku nongwa iyo, abho bho bhaabho indibhakabhalongaghe umwe.
19 Se eu expulso demônios por Belzebu, por quem os expulsam os filhos de vocês? Por isso, eles mesmos estarão como juízes sobre vocês.
20 Loole linga ingushikiisha imbepo imbiibhi ku maka agha Chaala, po mumanye ukuti ichitangalala icha Chaala chibhiisiile umwe!
20 Mas se é pelo dedo de Deus que eu expulso demônios, então chegou a vocês o Reino de Deus.
21 “Linga umundu ughwa maka akuyilindilila inyumba yaake ni filwilo ifya maka, ataliipo umundu naayumo yuuyo abhaghiile ukwegha utundu twake.
21 "Quando um homem forte, bem armado, guarda sua casa, seus bens estão seguros.
22 Loole linga iisa yuuyo ali na maka ukumukinda umwene, aamwingilila nu kumupoota, po akupoka ifilwilo fyake fyoshi fiifyo aasubhaalilagha, akwegha utundu twoshi tuutwo aali natwo nu kubhayabhila abhamanyani bhaake.
22 Mas quando alguém mais forte o ataca e vence, tira-lhe a armadura em que confiava e divide os despojos.
23 Umundu ghweshi yuuyo atali pamupeene nuune, akuungaanika une. Soona, ghweshi yuuyo atakubhungaania abhandu pamupeene nuune nu kubhabhiika kwa Chaala, akunyambaania.”
23 "Aquele que não está comigo é contra mim, e aquele que comigo não ajunta, espalha.
24 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Linga imbepo imbiibhi yaafuma mu mundu, yikushunguulila-shunguulila pabhuyo paapo patali na miishi bhwo yikulonda ubhuyo ubhwa kutuusha. Loole linga yitabhwagha, yikuti, ‘Indiingaluke mu nyumba yangu muumwo ingafuma.’
24 "Quando um espírito imundo sai de um homem, passa por lugares áridos procurando descanso, e não o encontrando, diz: ‘Voltarei para a casa de onde saí’.
25 Linga yaafika mula, yikwagha inyumba mbyaghile soona yitendekeshiighwe akiisa.
25 Quando chega, encontra a casa varrida e em ordem.
26 Po yikubhuuka pakusheegha imbepo imbiibhi inine ihaano na shibhili (7) shiisho mbiibhi ukukinda iyeene. Imbepo shooshi isho shikwingila mu mundu uyo, shikushaala mula mula. Po ubhughone ubhwa mundu uyo ubhwa bhumalilo bhukubha bhubhiibhi ukukinda ubhwa bhwandilo.”
26 Então vai e traz outros sete espíritos piores do que ele, e entrando passam a viver ali. E o estado final daquele homem torna-se pior do que o primeiro".
27 Bhwo uYeesu ali pakuyugha isho, umukolo yumo ukufuma mu chilundilo icha bhandu chila, akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “UChaala amusayite umukolo yuuyo akakupaapa nu kukwongesha!”
27 Quando Jesus dizia estas coisas, uma mulher da multidão exclamou: "Feliz é a mulher que te deu à luz e te amamentou".
28 UYeesu akaamula akati, “Mwo muumwo, loole uChaala abhasayite ukwongelaapo abhandu bhaabho bhakulipulika ishu lyake nu kulibhombela imbombo.”
28 Ele respondeu: "Antes, felizes são aqueles que ouvem a palavra de Deus e lhe obedecem".
29 Bhwo abhandu bhakwongela ukubhungaana, uYeesu akayugha akati, “Abhandu abha kabhalilo aka, bhandu bhabhiibhi. Bhandu bhaabho bhakulonda indangishe ichiika. Une indaaingabhalangishe ichiika naachimo, loole chila cheene chiicho uChaala akachibhomba ku musololi uYoona.
29 Aumentando a multidão, Jesus começou a dizer: "Esta é uma geração perversa. Ela pede um sinal miraculoso, mas nenhum sinal lhe será dado, exceto o sinal de Jonas.
30 Isa muumwo uYoona akabha chilangisho ku bhandu abha kaaya aka Ninaabhi, bhubhuubhwo, uMwana ughwa Mundu indiakabhe chilangisho ku bhandu abha mbaapo iyi.
30 Pois assim como Jonas foi um sinal para os ninivitas, o Filho do homem também o será para esta geração.
31 “Pi ishiku ilya bhulongi, umalafyale umukolo ughwa chiisu icha Sheebha indiakiime nu kubhalonga abhandu abha mbaapo iyi ukuti bhatulanongwa. Paapo umwene akafuma ku chiisu icha kubhutali ukuti iise apulikishe ifimanyisho ifya mahala ifya malafyale uSolomooni. Loole ingubhabhuula umwe ukuti aliipo yumo panu yuuyo mughindikighwa ukukinda uSolomooni.
31 A rainha do Sul se levantará no juízo com os homens desta geração e os condenará, pois ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão, e agora está aqui o que é maior do que Salomão.
32 Pi ishiku ilya bhulongi, abhandu abha mu kaaya aka Ninaabhi indibhakiime pamupeene na bhandu abha mbaapo iyi nu kubhalonga ukubha bhatulanongwa. Paapo abheene bhakapinduka nu kwilaata imbiibhi shaabho bhwo bhaapulika uYoona akulumbilila ishu ilya Chaala. Loole ingubhabhuula umwe ukuti aliipo yumo panu yuuyo mughindikighwa ukukinda uYoona.”
32 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração e a condenarão; pois eles se arrependeram com a pregação de Jonas, e agora está aqui o que é maior do que Jonas".
33 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Ataliipo umundu yuuyo linga aakosha inyaale, akuyibhiika paapo pashiifu pamu akuyiifunikila ni chipombo. Loole akuyibhiika pa chitalati ukuti linga abhandu bhakwingila, bhabhubhonaghe ubhwelu bhwake.
33 "Ninguém acende uma candeia e a coloca em lugar onde fique escondida ou debaixo de uma vasilha. Pelo contrário, coloca-a no lugar apropriado, para que os que entram possam ver a luz.
34 Amaaso ghaako ghali ungati nyaale iya mubhili. Linga amaaso ghaako ghali akiisa, ubhaghiile ukutesha akiisa kooshi akandu. Loole linga amaaso ghaako ghafwile, utabhaghiile ukutesha akandu naakamu paapo kubha ungati uli mu chiisi.
34 Os olhos são a candeia do corpo. Quando os seus olhos forem bons, igualmente todo o seu corpo estará cheio de luz. Mas quando forem maus, igualmente o seu corpo estará cheio de trevas.
35 Po ubhange maaso ukuti ubhwelu bhuubhwo bhuliimwo mukati mumwako manye bhubhange chiisi!
35 Portanto, cuidado para que a luz que está em seu interior não sejam trevas.
36 Linga umubhili ghwako ghwoshi ghuli mu bhwelu nu kuti naakamu kaako kali mu chiisi, po umubhili ghwoshi ghukubha nu bhwelu isa muumwo inyaale yikukubhalishanga nu bhwelu bhwake.”
36 Logo, se todo o seu corpo estiver cheio de luz, e nenhuma parte dele estiver em trevas, estará completamente iluminado, como quando a luz de uma candeia brilha sobre você".
37 Bhwo uYeesu aamala ukuyugha amashu agho, uMufalisaayi yumo akamupaalila ukuti abhuuke kukaaya kukwake pakulya ifindu. Po uYeesu akabhuuka, akiingila mu nyumba yaake, akiikala nu kulya ifindu.
37 Tendo terminado de falar, um fariseu o convidou para comer com ele. Então Jesus foi, e reclinou-se à mesa;
38 Bhwo uMufalisaayi yula aamubhona uYeesu akulya ifindu chishita kusukusula taashi utukono ukukongana nu lwiho lwabho, akaswigha leka.
38 mas o fariseu, notando que Jesus não se lavara cerimonialmente antes da refeição, ficou surpreso.
39 Po uMalafyale uYeesu akamubhuula akati, “Mwe Bhafalisaayi umwe, muli ungati bhandu bhaabho bhakusuka ichikombe ni saghani kuuse kwene, loole mukati mwiswile ubhunyali ubhwa luko nu luko. Bhubhuubhwo, umwe mukwilangisha ku bhandu ukubha bhiisa, loole mu ndumbula shiinyu mwiswile ubhupafu nu bhubhiibhi ubhwa luko nu luko.
39 Então o Senhor lhe disse: "Vocês, fariseus, limpam o exterior do copo e do prato, mas interiormente estão cheios de ganância e da maldade.
40 Mwe bhalema umwe! Kali, mutameenye ukuti uChaala yuuyo akabhapela imibhili yiinyu iya kuuse ghwe yuuyo akabhapela na mukati?
40 Insensatos! Quem fez o exterior não fez também o interior?
41 Loole bhaafwange abhapiina ku ndumbula shiinyu shooshi utundu tuutwo muli natwo chishita kwifuna, po indimubhange bheelu lwoshi, kuuse na mu ndumbula shiinyu.
41 Mas dêem o que está dentro do prato como esmola, e verão que tudo lhes ficará limpo.
42 “Lwinyu mwe Bhafalisaayi umwe! Paapo mukufumya ilongo kwa Chaala utundu utunandi isa inyungu, unambamba na mabhogha amanine agha mu chibheela, loole mukukaana ukushibhomba imbombo ingulu isa ukubhomba inyiisa nu kumughana uChaala. Mumanye ukuti uChaala akulonda ukuti mushibhombaghe shooshi ingulu pamupeene ni nandi.
42 "Ai de vocês, fariseus, porque dão a Deus o dízimo da hortelã, da arruda e de toda a sorte de hortaliças, mas desprezam a justiça e o amor de Deus! Vocês deviam praticar estas coisas, sem deixar de fazer aquelas.
43 Lwinyu mwe Bhafalisaayi umwe! Paapo mwighanite leka ukwikala pa fitengu ifya bhaghindikighwa ifya mundaashi mu masinaghoghi. Soona mwighanite ukuti abhandu bhabhalamukaghe ku lughindiko mu minaalo.
43 "Ai de vocês, fariseus, porque amam os lugares de honra nas sinagogas e as saudações em público!
44 Lwinyu! Paapo umwe muli isa amapumba ghaagho ghatakubhoneka akiisa, ghaagho abhandu bhakughenda pamwanya chishita kumanya ukuti pali na mapumba.”
44 "Ai de vocês, porque são como túmulos que não se vêem, por sobre os quais os homens andam sem o saber! "
45 Po umumanyishi yumo mu bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose yuuyo akabhaapo pala, akamubhuula uYeesu akati, “Ghwe Mumanyishi, amashu agho kubhayugha aBhafalisaayi, kututuka nuutwe twe bhamanyishi abha ndaghilo.”
45 Um dos peritos na lei lhe respondeu: "Mestre, quando dizes essas coisas, insultas também a nós".
46 UYeesu akamwamula akati, “Lwinyu nuumwe mwe bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose! Paapo mukubhapimbisha abhandu imishigho imingʼwamu iya ndaghilo yiiyo bhatabhaghiile ukupimba, loole umwe yumwemwe mutakughela ukugholosha nalinga kaana aka tukono twinyu ukuti mubhaafwe ukupimba!
46 "Quanto a vocês, peritos na lei", disse Jesus, "ai de vocês também! porque sobrecarregam os homens com fardos que dificilmente eles podem carregar, e vocês mesmos não levantam nem um dedo para ajudá-los.
47 Lwinyu! Paapo mukusenga amapumba agha bhasololi abha Chaala bhaabho abhosekulu bhiinyu bhakabhaghogha!
47 "Ai de vocês, porque edificam os túmulos dos profetas, sendo que foram os seus próprios antepassados que os mataram.
48 Linga mukubhomba ulwo, mukushimikisha ukuti mukwitikana na shiisho abhosekulu bhiinyu bhakashibhomba paapo abheene bhakabhaghogha abhasololi abha Chaala nuumwe mukusenga amapumba ghaabho!
48 Assim vocês dão testemunho de que aprovam o que os seus antepassados fizeram. Eles mataram os profetas, e vocês lhes edificam os túmulos.
49 Yo yiiyo nongwa iyi uChaala ughwa mahala akayugha akati, ‘Indiingabhatume kukwabho abhasololi na bhatumighwa, loole bhamu indibhakabhaghoghaghe, abhanine indibhakabhafulashange.’
49 Por isso, Deus disse em sua sabedoria: ‘Eu lhes mandarei profetas e apóstolos, dos quais eles matarão alguns, e a outros perseguirão’.
50 Po uChaala indiakabhalonge abhandu abha kabhalilo aka ku nongwa iya kubhaghogha abhasololi bhaake ukufuma muumwo akapelela ichiisu.
50 Pelo que, esta geração será considerada responsável pelo sangue de todos os profetas, derramado desde o princípio do mundo:
51 Indiakabhalonge ukufuma akabhalilo kaako bhakamughoghagha uAabheli ukufika akabhalilo kaako bhakamughoghagha uSakaliiya pakati pa Nyumba iya Chaala ni chighemo. Nalooli ingubhabhuula, uChaala indiakabhalonge abhandu abha kabhalilo aka ku nongwa iya kubhaghogha abhandu bhooshi abho.
51 desde o sangue de Abel até o sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o santuário. Sim, eu lhes digo, esta geração será considerada responsável por tudo isso.
52 “Lwinyu mwe bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose! Paapo mufifite ifungulilo iya kwighulila umulyango ukuti abhandu bhiingilaghe nu kumumanya uChaala. Soona, umwe yumwemwe mukukaana ukwingila nu kuti mukubhashighila abhandu bhooshi bhaabho bhakulonda ukwingila.”
52 "Ai de vocês, peritos na lei, porque se apoderaram da chave do conhecimento. Vocês mesmos não entraram e impediram os que estavam prestes a entrar! "
53 Bhwo uYeesu aamala ukuyugha amashu agho, akafumaamwo mu nyumba iya Mufalisaayi yula. Bhwo akutiilaapo pa kaaya kala, aBhafalisaayi na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakabha bhakali leka kwa Yeesu. Po bhakaanda ukumuyweghelela ku lyoyo nu kumubhuusha amabhuusho amingi.
53 Quando Jesus saiu dali, os fariseus e os mestres da lei começaram a opor-se fortemente a ele e a interrogá-lo com muitas perguntas,
54 Bhakabhombagha shooshi isho ku nongwa iya kumuteghela uYeesu ukuti lumo indiayughe amashu ghamu amabhiibhi ukuti bhayaaghe isila iya kumukola nu kumusitaaka.
54 esperando apanhá-lo em algo que dissesse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.