João 9
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Po ishiku limo bhwo uYeesu akughenda pamupeene na bhamanyili bhaake, akamubhona umundu yumo yuuyo akabha mufwamaaso ukufuma muumwo akapaapighwa.
1 Jesus ia caminhando quando viu um homem que tinha nascido cego.
2 Abhamanyili bhaake bhakamubhuusha bhakati, “Ghwe Mumanyishi, kali, kooni umundu uyu akapaapighwa mufwamaaso? Kali, nongwa ya kuti akatula inongwa pamu bhapaapi bhaake bhakatula inongwa?”
2 Os seus discípulos perguntaram: — Mestre, por que este homem nasceu cego? Foi por causa dos pecados dele ou por causa dos pecados dos pais dele?
3 UYeesu akabhaamula akati, “Ubhufwamaaso bhwake bhutakiisa ku nongwa iya kuti akatula inongwa pamu abhapaapi bhaake bhakatula inongwa. Loole akapaapighwa mufwamaaso ukuti amaka agha Chaala ghabhoneke ku bhandu mu bhwumi bhwake.
3 Jesus respondeu:
4 Tukulondighwa ukubhomba imbombo isha Chaala yuuyo aandumite bhwo pakaali po pamuusi. Ubhushiku bhukwisa bhuubhwo naayumo umundu yuuyo abhaghiile ukubhomba imbombo.
4 Precisamos trabalhar enquanto é dia, para fazer as obras daquele que me enviou. Pois está chegando a noite, quando ninguém pode trabalhar.
5 Bhwo ingaali indi pa chiisu ichi, une indi ungati bhwelu ku bhandu bhaabho bhali mu chiisu ichi.”
5 Enquanto estou no mundo, eu sou a luz do mundo.
6 Bhwo uYeesu aayugha isho, akafwila amati pi ilongwi, akoongaania ilongwi na mati, akamusheema mu maaso umufwamaaso yula.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu no chão, fez um pouco de lama com a saliva, passou a lama nos olhos do cego
7 Po akamubhuula umufwamaaso yula akati, “Bhuuka usukusule ku maaso mu chishibha icha Siloghwamu.” Isanusho ilya Siloghwamu kwo kuti, “Yuuyo atumiighwe.” Po umufwamaaso akabhuuka, akasukusula ku maaso, akaghaluka kukaaya kaake bhwo akutesha.
7 e disse: O cego foi, lavou o rosto e voltou vendo.
8 Po abhapalamani bhaake na bhanine bhaabho bhakamubhonagha kubhwandilo bhwo akusuumilisha, bhakabhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, umundu uyu ataa ghwe yula akiikalagha nu kusuumilisha?”
8 Os seus vizinhos e as pessoas que costumavam vê-lo pedindo esmola perguntavam: — Não é este o homem que ficava sentado pedindo esmola?
9 Bhamu bhakati, “Umundu uyu ghwe yuuyo.” Abhanine bhakati, “Umundu uyu ataa ghwe yuuyo, loole akoliine naghwe leka.” Loole umwene akabhabhuula akati, “Mwo muumwo, une neene ingabha mufwamaaso kubhwandilo.”
9 — É! — diziam alguns. — Não, não é. Mas é parecido com ele! — afirmavam outros. Porém ele dizia: — Sou eu mesmo.
10 Po bhakamubhuusha bhakati, “Linga ghweghwe nalooli, po kali, amaaso ghaako ghaandite ukutesha bhuleele?”
10 — Como é que agora você pode ver? — perguntaram.
11 Umwene akabhaamula akati, “Umundu yumo yuuyo ingamu yaake ghwi Yeesu, aafwilite amati ghaake pi ilongwi, oongaaniishe ni ilongwi, aasheemite mu maaso ghangu. Po aambuulite aatiile, ‘Bhuuka usukusule ku maaso mu chishibha icha Siloghwamu.’ Po naabhuukite, naasukuswile, naandite ukutesha.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez um pouco de lama, passou a lama nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave o rosto.” Então eu fui, lavei o rosto e fiquei vendo.
12 Po bhakamubhuusha bhakati, “Kali, umundu uyo ali kuughu?” Ghwepe akabhaamula akati, “Une indameenye kuukwo ali.”
12 — Onde está esse homem? — perguntaram. — Não sei! — respondeu ele.
13 Po abhandu bhala bhakamwegha umundu yula yuuyo akabha mufwamaaso kubhwandilo nu kubhuuka naghwe ku Bhafalisaayi.
13 Então levaram aos fariseus o homem que havia sido cego.
14 Ishiku liilyo uYeesu akatendekesha imbonda nu kumuposha umufwamaaso yula likabha lya Sabhati.
14 O dia em que Jesus havia feito lama e curado o homem da cegueira era um sábado.
15 Po aBhafalisaayi bhoope bhakamubhuusha umundu yula bhakati, “Kali, amaaso ghaako ghaandite ukutesha bhuleele?” Akabhaamula akati, “Umundu yumo aasheemite imbonda mu maaso, naasukuswile, naandite ukutesha.”
15 Aí os fariseus também perguntaram como ele tinha sido curado. — Ele pôs lama nos meus olhos, eu lavei o rosto e agora estou vendo — respondeu o homem.
16 Po aBhafalisaayi bhamu bhakati, “Umundu uyo atafumite kwa Chaala paapo atakukonga indaghilo isha Sabhati liilyo lishiku lya kutuusha.” Loole abhanine bhakati, “Kali, shibhaghiile bhuleele ku mundu yuuyo mutulanongwa ukubhomba ifyika ifyo?” Po bhakayabhanika bheene-bheene.
16 Alguns fariseus disseram: — O homem que fez isso não é de Deus porque não respeita a E outros perguntaram: — Como pode um pecador fazer milagres tão grandes? E por causa disso houve divisão entre eles.
17 Po aBhafalisaayi bhakamubhuusha soona bhakati, “Kali, kumubhona bhuleele umundu uyo yuuyo aakuposhiishe amaaso ghaako?” Umwene akabhaamula akati, “Une ingumubhona umundu uyo ukubha musololi ghwa Chaala.”
17 Então os fariseus tornaram a perguntar ao homem: — Você diz que ele curou você da cegueira. E o que é que você diz dele? — Ele é um
18 Abhalongoshi abha Bhayuuta poope bhatakiitikagha ukuti umundu uyo akapaapighwa mufwamaaso kubhwandilo nu kuti ulu akutesha ukufika paapo bhakabhiitisha abhapaapi bhaake.
18 Os líderes judeus não acreditavam que ele tinha sido cego e que agora podia ver. Por isso chamaram os pais dele
19 Bhwo abhapaapi bhaake bhaafika, abhalongoshi bhala bhakabhabhuusha bhakati, “Kali, umundu uyu mwana ghwinyu? Linga bhwo shili, kali, mukushimikisha ukuti akapaapighwa mufwamaaso? Linga bhwo shili, po kali, amaaso ghaake ghaandite ukutesha bhuleele?”
19 e perguntaram: — Esse homem é filho de vocês? Vocês dizem que ele nasceu cego. E como é que agora ele está vendo?
20 Po abhapaapi bhaake bhakabhaamula bhakati, “Utwe tumeenye ukuti uyu mwana ghwitu nalooli, soona tukushimikisha ukuti akapaapighwa mufwamaaso.
20 Os pais responderam: — Sabemos que ele é nosso filho e que nasceu cego.
21 Loole tutameenye muumwo aandiile pakutesha, soona tutamumeenye nu mundu yuuyo aamuposhiishe amaaso ghaake. Mubhuushe yuuyo, paapo mundu ghwi songo, abhaghiile ukuyugha yuuyo mwene.”
21 Mas não sabemos como é que ele agora pode ver e não sabemos também quem foi que o curou. Ele é maior de idade; perguntem, e ele mesmo poderá explicar.
22 Abhapaapi bhaake bhakayugha ulwo ku nongwa iya kuti bhakabhooghopagha abhalongoshi abha Bhayuuta, paapo aBhayuuta bhakiitikana ukuti umundu ghweshi yuuyo akwitika ukuti uYeesu ghwi Mesiiya, bhakumukiisha mu sinaghoghi.
22 Os pais disseram isso porque estavam com medo, pois os líderes judeus tinham combinado expulsar da sinagoga quem afirmasse que Jesus era o Messias .
23 Yo yiiyo nongwa iyi abhapaapi bhaake bhakati, “Mubhuushe yuuyo, paapo mundu ghwi songo, abhaghiile ukuyugha yuuyo mwene.”
23 Foi por isso que os pais disseram: “Ele é maior de idade; perguntem a ele.”
24 Po abhalongoshi abha Bhayuuta bhakamwitisha ulwa bhubhili umundu yuuyo akabha mufwamaaso kubhwandilo, bhakamubhuula bhakati, “Loolika kwa Chaala ukuti indiuyughe ubhwanalooli! Utwe tumeenye ukuti umundu uyo yuuyo aakuposhiishe mutulanongwa.”
24 Então os líderes judeus chamaram pela segunda vez o homem que tinha sido cego e disseram: — Jure por Deus que você vai dizer a verdade. Nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Po umundu yula akabhaamula akati, “Une indameenye ukuti umundu uyo mutulanongwa, loole imeenye limolyeneeshe ukuti naali mufwamaaso, loole ulu ingutesha.”
25 Ele respondeu: — Se ele é pecador, eu não sei. De uma coisa eu sei: eu era cego e agora vejo!
26 Po bhakamubhuusha bhakati, “Kali, umundu uyo aabhombite bhuleele pakukuposha amaaso ghaako?”
26 — O que foi que ele fez a você? Como curou você da cegueira? — tornaram a perguntar.
27 Umwene akabhaamula akati, “Une naabhabhuulite muumwo aambombiile, loole mutaalondagha ukwitika shiisho naayughite. Po kali, kooni mukulonda imbabhuule soona? Kali, nuumwe mukulonda ukubha bhamanyili bhaake?”
27 O homem respondeu: — Eu já disse, e vocês não acreditaram. Por que querem ouvir isso outra vez? Por acaso vocês também querem ser seguidores dele?
28 Po abheene bhakamutuka bhakati, “Yughweghwe ghwe mumanyili ghwake, loole utwe twe bhamanyili bha Moose.
28 Então eles o xingaram e disseram: — Você é que é seguidor dele! Nós somos seguidores de Moisés.
29 Tumeenye ukuti uChaala akayugha nu Moose, loole umundu uyo tutameenye na kuukwo afumite.”
29 Sabemos que Deus falou com Moisés; mas este homem, nós nem mesmo sabemos de onde ele é.
30 Akabhaamula akati, “Une inguswigha leka! Umwe mutameenye kuukwo afumite, loole umwene aamboshiishe amaaso ghangu!
30 Ele respondeu: — Que coisa esquisita! Vocês não sabem de onde ele é, mas ele me curou.
31 Tumeenye ukuti uChaala atakushipulika inyipuuto isha bhatulanongwa, loole akumupulika umundu ghweshi yuuyo akumughindika nu kubhomba ukukongana nu bhwighane bhwake.
31 Sabemos que Deus não atende pecadores, mas ele atende os que o respeitam e fazem a sua vontade.
32 Ukwandila muumwo uChaala akapelela ichiisu, tutapulikiteemwo naalumo ukuti umundu akumuposha amaaso umundu yuuyo apaapiighwe mufwamaaso.
32 Desde que o mundo existe, nunca se ouviu dizer que alguém tivesse curado um cego de nascença.
33 Linga umundu uyo atakafumagha kwa Chaala, po ngali atabhombite isho.”
33 Se esse homem não fosse enviado por Deus, não teria podido fazer nada.
34 Abheene bhakamwamula bhakati, “Ughwe ukapaapighwa nu kusungighwa ungati mutulanongwa. Kali, ubhaghiile ukutumanyisha bhuleele utwe?” Po bhakamukiisha ukufuma mu sinaghoghi.
34 Eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e é você que quer nos ensinar? E o expulsaram da sinagoga.
35 Bhwo uYeesu aapulika ukuti abhalongoshi abha Bhayuuta bhaamukiisha umundu yula ukufuma mu sinaghoghi, akabhuuka pakumulonda. Bhwo aamwagha, akamubhuusha akati, “Kali, kumwitika uMwana ughwa Mundu?”
35 Jesus ficou sabendo que tinham expulsado o homem da sinagoga . Foi procurá-lo e, quando o encontrou, perguntou:
36 Umundu yula akamwamula akati, “Ghwe Malafyale, kali, uMwana ughwa Mundu ghwe ghwini ukuti imwitikaghe?”
36 Ele respondeu: — Senhor, quem é o Filho do Homem para que eu creia nele?
37 UYeesu akamwamula akati, “Ughwe umubhweni, soona uyu ghwe yuuyo akuyugha nuughwe.”
37 Jesus disse:
38 Umundu yula akayugha akati, “Ingukwitika, Malafyale.” Po akafughamila pandaashi pa Yeesu nu kumwipuuta.
38 — Eu creio, Senhor! — disse o homem. E se ajoelhou diante dele.
39 Po uYeesu akayugha akati, “Une ingiisa pa chiisu ichi pakubhalonga abhandu ukuti bhaabho bhafwamaaso bhateshange, loole bhala bhaabho bhakwibhona ukuti bhakutesha, bhabhange bhafwamaaso.”
39 Então Jesus afirmou:
40 Po bhwo aBhafalisaayi bhamu bhaabho bhakabhaapo pala bhaamupulika uYeesu akuyugha isho, bhakamubhuusha bhakati, “Kali, nuutwe twe bhafwamaaso?”
40 Alguns fariseus que estavam com ele ouviram isso e perguntaram: — Será que isso quer dizer que nós também somos cegos?
41 UYeesu akabhaamula akati, “Linga mwali bhafwamaaso ngali mutali ni mbiibhi, loole ulu mukuti, ‘Tukutesha,’ bhwo mutakutesha, uChaala ataaakabhahobhokele imbiibhi shiinyu.”
41 — Se vocês fossem cegos, não teriam culpa! — respondeu Jesus. — Mas, como dizem que podem ver, então continuam tendo culpa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.