João 12
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Bhwo amashiku mahaano na limo (6) ghaashaala ukufika pa chaaka icha Pasaka, uYeesu akabhuuka soona mu Bheetaniya, akaaya kaako akamushuusha uLaasalo.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Po abhamanyani bhamu abha Yeesu bhakamutendekeshekesha ifindu ifya namasubha, uMaalita ghwe yuuyo akabhabhombelagha. ULaasalo akabha ghwe yumo mu bhaabho bhakalyanga ifindu pa meesa pamupeene nu Yeesu.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Po uMaliiya akeegha isupa iya nyemba isha kunuukila isha mutengo umukulu ngaani, akamusululila uYeesu pa tulundi twake nu kutupuupula ni chingʼwili chaake. Inyumba yooshi yikiisula ulunuushi ulwa nyemba shila.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Loole yumo mu bhamanyili bhaake, uYuuta Isikaliyooti, yuuyo akayanga pakumubhiika uYeesu mu tukono utwa bhalughu, akayugha akati,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 “Kaali kiisa ukughulisha inyemba isho ku ndinaali imya shitatu (300) nu kubhapa abhapiina.”
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 UYuuta atakayugha ulwo ku nongwa iya kubhasaaghila abhapiina, loole akayugha ulwo ku nongwa iya kuti akabha mwifi. Umwene ghwe yuuyo akasengulagha inyambi iya ndalama nu kuti akabhalilo akingi akeeghagha indalama mwene nu kushibhombela.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Po uYeesu akamwamula uYuuta akati, “Muleke! Manye mumutamyange umukolo uyu. Umwene akaghula inyemba isho ukuti ashisengule ukufika pi ishiku liilyo indiingashiilighwe.
7 Então Jesus respondeu:
8 Abhapiina bhali pamupeene nuumwe amashiku ghooshi, loole une indaaimbe pamupeene nuumwe amashiku ghooshi.”
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Po bhwo abhandu abhingi bhaapulika ukuti uYeesu ali mu kaaya aka Bheetaniya, bhakabhuuka pakumutesha uYeesu pamupeene nu Laasalo yuuyo uYeesu akamushuusha.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 Po abhosongo abha bhapuuti bhakalonda isila iya kumughogha nu Laasalo.
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 Paapo ukukongana ni nongwa isha kushuuka ukwa Laasalo, aBhayuuta abhingi bhakabhalekagha abhalongoshi bhaabho, bhakabhuukagha kwa Yeesu nu kumwitika.
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Ishiku liilyo likakongagha, ichilundilo ichikulu icha bhandu chiicho chikiisagha pakusekelela ichaaka icha Pasaka chikapulika ukuti uYeesu akabha mu sila ukwisa mu Yelusaleemu.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Po bhakeegha utusamba utwa mitende, bhakafuma ukubhuuka pakumupokeela uYeesu. Bhakaanda ukukoolela bhakati,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Po uYeesu akayaagha inyaana iya mbunda, akiitogha pamwanya isa muumwo shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukumuyugha umwene ukuti,
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 “Mwe bhandu abha kaaya aka Siyooni, manye mwoghopaghe! Tesha, uMalafyale ghwinyu akwisa, iitoghite pamwanya pa nyaana iya mbunda!”
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Ku kabhalilo ako, abhamanyili abha Yeesu bhatakashaaghania isho. Loole bhwo uChaala aamushuusha uYeesu ku sila iya kuswighisha, po bhakakumbuka ukuti isho shikabha shisimbiighwe ku nongwa yaake nu kuti abhandu bhakabha bhamubhombiile ulwo.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Po abhandu abhingi bhaabho bhakabha pamupeene nu Yeesu bhwo akumwitisha uLaasalo ukufuma mu ipumba nu kumushuusha, bhakabhalingaanianga abhandu shiisho bhakashibhona nu kupulika.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Abhandu abho ukufuma mu Yelusaleemu bhakabhuuka pakumupokeela uYeesu ku nongwa iya kuti bhakapulika isha chiika chiicho akachibhomba.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Bhwo aBhafalisaayi bhaatesha muumwo abhandu abhingi bhakamupokeelela uYeesu, bhakabhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, mwatesha? Tutali ni mbombo naayimo! Tesha! Abhandu bhooshi bhakumukonga yuuyo.”
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Mu bhandu bhaabho bhakabhuuka ku Yelusaleemu pakumwipuuta uChaala akabhalilo aka chaaka icha Pasaka, bhakabhaapo na bhamu bhaabho bhataa Bhayuuta.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Abhandu abho bhakabhuuka kwa Filipu yuuyo akafumagha mu kaaya aka Bheetisayita mu chiisu icha Ghalilaayi, bhakamusuuma bhakati, “Ghwe songo, tukusuuma tuyughe nu Yeesu.”
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 UFilipu akabhuuka pakumubhuula uNdeleeya shiisho abhandu bhala bhakasuuma. Po uFilipu nu Ndeleeya bhakabhuuka kwa Yeesu nu kumupangila shooshi.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 UYeesu akabhaamula akati, “Akabhalilo kaafika aka Chaala ukulangisha ubhukulumba ubhwa nalooli ubhwa Mwana ughwa Mundu.
23 Então ele respondeu:
24 Nalooli ingubhabhuula, linga akaseke aka ngano kataashiilighwa pi ilongwi, katabhaghiile ukumela, loole linga kaashiilighwa, kakumela nu kwela iseke inyingi.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubhupoka ubhwumi bhwake, indiakabhupyute. Loole umundu ghweshi yuuyo akubhusofya ubhwumi bhwake pa chiisu ichi ku nongwa yangu, indiakabhwaghe ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Umundu ghweshi yuuyo akuumbombela une, akulondighwa aangongaghe. Ku sila iyo umundu uyo yuuyo mubhombi ghwangu indiakabhange pamupeene nuune kuukwo indiingabhange. UTaata indiakamughindike umundu ghweshi yuuyo akuumbombela une.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 “Ulu naanda ukulabha leka mu ndumbula yangu. Indakumanya isha kuyugha, ‘Kali, indi ghwe Taata, ingukusuuma ghuumboke mu kabhalilo aka ndamyo aka?’ Nashiku, indabhaghiile ukusuuma ulwo paapo niisile pa chiisu ichi pakutaamighwa nu kufwa.
27 Jesus continuou:
28 Ghwe Taata Chaala, ingukusuuma ulangishe amaka ghaako ku bhandu.”
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Po bhwo ichilundilo icha bhandu bhaabho bhakabhaapo pala bhaapulika ishu ukufuma kumwanya, bhamu bhakati, “Ifula yaapaya,” abhanine bhakati, “Ughwandumi ughwa Chaala aayughagha nu Yeesu.”
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Loole uYeesu akabhabhuula abhandu bhala akati, “Ishu liilyo mwalipulikagha ukufuma kumwanya litaali lya kuunyaafwa une, loole lyali lya kubhaafwa umwe.
30 Mas ele disse:
31 Ulu kaafika akabhalilo aka Chaala ukubhalonga abhandu abha mu chiisu ichi. Ulu kaafika akabhalilo aka Chaala ukumukiisha uSeetano yuuyo mulongoshi ghwa chiisu ichi.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Bhwo bhaangwesha pa chikobhekano ukufuma pa chiisu, indiingabhakuuse abhandu bhooshi ukwisa kukwangu nu kuunyiitika.”
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 UYeesu akayugha ulwo ukulangisha muumwo indiakafwile pa chikobhekano.
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Po ichilundilo icha bhandu chikamwamula uYeesu chikati, “Tubhelengite mu Masimbo aMeelu ukuti uMesiiya indiakabhange mwumi bhwila na bhwila. Po kali, kuyugha bhuleele ukuti abhandu indibhakamukweshe uMwana ughwa Mundu pa chikobhekano? Kali, uMwana ughwa Mundu uyo ghwe ghwini?”
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 UYeesu akabhabhuula akati, “Ubhwelu indibhubhe pamupeene nuumwe ku kabhalilo akapimbaashe. Endelelagha ukughenda mu bhwelu ubhwo bhwo bhukaali bhuliipo ukuti ichiisi manye chibhapoote, paapo umundu yuuyo akughenda mu chiisi, atakumanya kuukwo akubhuuka.
35 Jesus respondeu:
36 Po mwitikaghe yuuyo bhwelu bhwo akaali ali pamupeene nuumwe ukuti mubhange bhandu bhaabho bhakwikala mu bhwelu.” Bhwo uYeesu aayugha amashu agho, akachileka ichilundilo chila, akabhuuka nu kwimama.
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Pamupeene nu kuti uYeesu akabhomba ifyika ifyingi pandaashi papaabho, poope abhandu abhingi bhatakamwitika ukuti ghwi Kilisiti.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Bhatakamwitika ukuti amashu ghaagho umusololi uYesaaya akayugha, ghabhe gha nalooli. Umwene akati, “Ghwe Malafyale Chaala, kali, ghwini yuuyo akayiitika indumi yiitu? Soona, kali, uMalafyale amulangishiishe ghwini amaka ghaake?”
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Bhatakamwitika ku nongwa iya kuti uChaala akayugha ukughendela ku musololi uYesaaya akati,
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 “Aghoghite amaaso ghaabho
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 UYesaaya akamuyughagha ghwi Yeesu panu ku nongwa iya kuti akabhubhona ubhukulumba bhwake.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Pamupeene nu kuti abhalongoshi abhingi abha Bhayuuta bhakamwitika uYeesu, poope bhatakayughagha pabhwelu ukuti bhamwitikite ku nongwa iya kubhooghopa aBhafalisaayi ukubhakiisha mu sinaghoghi.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Abhalongoshi abho bhakiighanagha leka ukuti abhandu bhabhapaalaghe ukukinda ukuti uChaala abhapaalaghe.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Po uYeesu akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Umundu yuuyo akuunyiitika une, atakuunyiitika neneeshe, loole akumwitika na yula yuuyo aandumite.
44 Jesus disse bem alto:
45 Umundu ghweshi yuuyo akuumbona une, akumubhona na yuuyo aandumite.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Une niisile mu chiisu ichi ungati bhwelu ukuti abhandu bhateshange. Po abhandu bhooshi bhaabho bhakuunyiitika, manye bheendelelaghe ukwikala mu chiisi.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Umundu yuuyo akughapulika amashu ghangu loole atakughabhombela imbombo, indaaingamulonge paapo indakiisa pa chiisu ichi pakubhalonga abhandu, loole ingiisa pakubhapoka.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Bhubhuubhwo, umundu ghweshi yuuyo akuungaana une pamupeene na mashu ghangu indiakalongighwe. UChaala ghwe yuuyo indiakamulonge pi ishiku ilya bhumalilo ubhwa chiisu ukukongana na mashu ghaagho injughite.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Paapo indayughite ku maka ghangu yuneene, loole uTaata yuuyo aandumite ghwe yuuyo aandaghiile ukuyugha sheene shiisho ingulondighwa ukuyugha.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Soona ishimeenye ukuti indaghilo shiisho alaghiile shikubhapa abhandu ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila. Po nuune inguyugha sheene shiisho uTaata aandaghiile ukushiyugha.”
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.