Atos 16
Ëhwati Gali (NCE) vs AAI
1 Polna Sailasna Derbe lifatewa fwa mutulo, na tokwafe Listra lifatewa mëtëyeu. Kë lifate mëta, Kristen ho li tëtabe. Bubë weniji Timoti. Timoti bota bu Israelbë afenëbonibë mago mëse na bu mata Kristen mëse. Kwe bolijaya bu Israelbë afenëboni nane, bu Grik life mago ho.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Na Kristen oneho, Listra na Aikoniam lifate mago, Timotime melowene lamëtletla, “Bu lale homu.”
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Pol bu metole latle, Timotime weife lëgleluleme. Kwe bu walowene tle, Israelbë afenëboni, li life li life mëta kë tafa mokoujabë melowene wamëtletla, “Timoti bolijaya bu Israelbë afenëbo mago nane, bu Grik life mago ho. Na Timoti tokwëfome nëgena kwe bolijaya bubë ato jibo tlë hana tëtatle.” Këme nëgeme, Pol Timotibë ato jibo këme tlë tëtatle, Israelbë afenëboni bume fleflesu namëgletlame.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Pol, Sailas, Timotina bu Listra lifate kile mëtla na li life li life elëme mutuja. Na bu kleli kolei hi jwa gali, na fli gali, Aposelna lotu letitabo enënena ëtani Jerusalem lifate mëta kë sle mototlabë, Kristen onehome okokwe mëtlaguma. Na bume megali motloma, “Sobo ebë gali saesogo sle elelëkefëlo.”
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Bu kë gali aholokwane mëtla na këme nëgeme iniwa Kristen bu Jisasme kë lowene sle mëtletlabë lowene feilawa kalëlego tletëme. Na Jisasme lowene sle mëgletlabë oneho bu feilawa fata mëtla.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Tokwafe Polna, buna kë mutujabë ho, Esia provinswa Gotobë gali tëme mugujame tole mëtla. Kwe Gotobë Amtëtomba bume lëkle totome. Na bu kë belë muguja jwa namëglame. Këme nëgeme bu Frigia provins na Galesia provins ku kuwa mutuja.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Na bu Misia provins li elë fwa mutula. Na bu Bitinia provinswa muguja namëglame fene kwe Gotobë Amtëtomba bume ita lëkle totome kë belë muguja jwa namëglame.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Këme nëgeme bu Misia provins kukuwa mutuja na Troas lifatewa fata mutula.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Na kë klabëna, Pol, Masedonia provins mago ho lime, nimitelëha wesibina hwi tlole. Kë ho tlibe na anisasana gali tlole, “Ju nutu su elëme na Masedonia provins elë esime na seme aitaname.”
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Pol bu nimitelëha wesibi wahwi tle. Na sebo hokweinawa wesibi sle totoma, Masedonia provinswa nuguja nanëglame. Sebo walowene tla, Goto seme walebotane lëtatëna, Jisasbë lale gali Masedonia provins mago onehome të nanugutatëmame.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Këme nëgeme sebo Troas lifate mëta sibu lowa fëfe tla. Na Samotres afayo mago lifatewa su tëkaka. Sebo këme jowafewa nitebëya. Na li olëna sibu lo seme Neapolis lifatewa sei tujuwelëna, Masedonia provins mëta. Sebo kë sibu lo mago kë lifate mëta fëfe tla.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Sebo Neapolis lifate kile tla. Na Filipai lifatewa life nagi tuja. Rom lifate mago enëne bu ëtani kë life bu le mëtlëkakila na këme mana tafa mëtla. Na ebë Masedonia provinsbë lale na tako lifatemu. Na sebo kë lifate mëta, habenuju afe olë tafa tla.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Na Israelbë afenëbonibë lotu olëna, sebo kë lifatebë lëglesi ino elë totoho tëkaka. Na sebo lolime kë tëgëbebë tu helefo elë tuja. Sebo meweniji latla, Israelbë afenëboni fli bu Gotome gëgali mëglelëkeflabëme këme loko mëlelëkefëyawa. Na sebo kë tu helefo mëta, one flime hwi tloma, bu këme loko mëtlelëya. Na sebo tuja, na buna tafa tula na gëgali tla.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Na mëse li këme tafa tle bubë weniji Lidia. Bu Taiataira lifate mago mëse. Na bu lale winowa ëho balitina hihijika tlekëfe na feilawa baliti këna glo tlekëfe. Bu Israelbë afenëboni magobë mëse nane kwe bu Gotome lowene sle latletle. Bu Polbë gali aholokwane tlole. Na Tako Ho bubë lowene sle tëtatë na bu Polbë gali lowene sle tletle.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Na sebo buname, na bubë ilawa lo mago enënename baptais totoma. Bume wabaptais totoma na bu seme gali tlona, “Sobo bome melowene sle egletënana, ‘Bu Jisasme walowene sle eletlefe,’ kwe sobo lalewa egisijome na bobë lo mëta bona tafa nëlame.” Na bu seme itaita gali wafi tlona. Na sebo buna nugujabëme halawa tletëya na bubë lowa nagi telëkakëya.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Olë lina, sebo Israelbë afenëbonibë, Gotome kë gëgali mëtlelëkeflabë life elë tuja. Na sebo manawa kë wege eglekëfebë layo mëseme esune tlëya. Ahwane kë mëse mëta tëtabetë. Na kë ahwane kë mëseme, wesibi tokwafe fata mëglebë gali tëme taitakefë. Na bume kë tafa mëtëglelëyabë eso ho, lebutako baliti kë mësebë gali të wegena glo mëtlekefëya. Oneho bume baliti mëtlëkefëma na kë mëse bume tokwafe kë fata mëgle wesibi gali të tëtakefëtëme.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Na kwe kë mëse Polna seme nagi esogo tlagina na itaita mewe tokwei, “Kë enëne kë nëgebë, tako afutukuna Gotobë wege enëne. Goto some kë lëgaitobë na kë nëno lëglebë lowenebëme të mëtakefëtëyo.”
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Kë mëse bu lebutako olë memelëwa latlekëfe. Na Pol bu we toglokwefëmebëme kokwasamu latletë. Na bu swaya tëkaketë na kë ahwaneme gali telëkakle, “Bo jume Jisasbë wenijina gali nolë, ju kë mëseme kile etamë.” Na hokweinawa kë ahwane bume lakilewa tëtamë. Na këme nëgeme, bu wesibi tokwafe fata mëglebë gali ita hana të totle.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Bume kë tafa mëtëglelëyabë eso ho, yafe hwi motlëya na melowene lamëtla, “Sebo baliti hana glo nëglamefe, fëyeme tëbo nenenë?” Na bu Polname Sailasname këme fafa mëtla na këme kë loko mëlelëkefëyabë life elëme, bubë eso enëne belë ki motokouja.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Na bu tlemalë, onehobë gali aholokwane moglomabë ho belëme mëtleluma na bume gali motloma, “Kë tlemalë ho, bu Israelbë afenëbonibë ho. Na bu ebë life mago onehobë tëbo lowene tufiji mëtëtatemo.
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Kë tlemalë ho, bu onehome memelë lowenebëme okokwe motlomo, kë lowene esogo namëglelëmame. Sebo kwe Rom provins mago enëne. Sebobë lowene këha nane. Weye. Na sebo bu kë gëgali mëgelobë lowene hana esogo nëglelëtëmame.”
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Na kë mëta kë loko mëtlelëyabë oneho, kë tlemalë home mata tëbo gali motloma. Na kwe, onehobë gali aholokwane moglomabë ho, tlemalë hobë gelowa ëho titika mëtletëma na wame home boblo mogotomabë enëneme gali motloma, “Sobo bume atobeilana lëlafa etomo.”
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Këme nëgeme, bume unalëme atobeilana lëlafa lëlafa sle memototoma. Na onehobë gali aholokwane moglomabë ho bume kalabusu lowa mëtleluma. Na kalabusu lo mago home hwi loglokwefëmebë home anisasana gali motlola, “Ju kë tlemalë home hwi sle sa elome, mëglëboukakujolime.”
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Kalabusu lo mago home hwi toglomebë ho, kë gali aholokwane tlome. Na bu tlemalë home, kalabusu lo ku mëta kë lëgelubebë tlëtabo elëme tlelëkakume. Na bubë kiju ti tële afloko elë sike telukwaketëme, mëglëboujolime.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Klabë kunamu, Polna Sailasna bu Gotome gëgali mëtlelëkeflobëë na sawa mata fëfë mëtëtakefëyo. Na fli enëne, kë kalabusu lo mëta kë tafa mëtlabë, bu Polna Sailasname mana aholokwane motlokwefëma.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Na hokweinawa nano tako latlamëwa. Na bu kë kalabusu lo anisasana so tëbelëkakle bu ëjeha fli etleme. Na kë kalabusu lo ino iniwa latitikawa mëtëkou. Na senë taba iniwa kalabusu enënebë mago lalokluwa mëtletëme.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Na kalabusu lo mago home hwi toglomebë ho, huju tle na këme mehwi tle, iniwa kalabusu lo ino watitika mokoufe na melowene tle, “Kalabusu kë mëglabë ho iniwa wamelëboujafe. Bobë eso ho bome gali loglonëmefe.” Këme nëgeme bubë kosi ki tokoke na bubë ato, këna mogo nalë tlu nalogotleme fene.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 Kwe Pol bume anisasana këkale telokwakle, “Jubë ato asa tëbo etle, sebo iniwa mana ekë nëtabëya.”
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Na kalabusu lo mago, home hwi toglomebë ho, ho lime we telokwakle, “Esi hokweinawa ehwei.” Na bu esi tehwei tle na bume tlële. Na bu kalabusu lowa hokweinawa tëkaklu. Na bu Polna Sailasna belë fëka tokou. Bu ulina lilina sago metle na bubë li mëta, sëkefo miti tafa tle.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Na kwe bu tlemalëme kalabusu lo mago toho tlelëkakëme. Na bume takune tlome, “O letitabo, bo habelë nëgelëmene na Goto bome tëbo lowene mago no nalëglënëme?” Polna Sailasna bu Gotome gëgali mëtlelëkeflobëë na sawa mata fëfë mëtëtakefëyo. (16.25)|alt="Paul & Silas in jail" src="IB04207_gr.tif" size="col" loc="16.25" copy="Farid Faadil © Biblica, Inc. Used with permission. All rights reserved worldwide." ref="16.25"
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Na tlemalë këme gali motlolo, “Ju, Tako Ho Jisasme fwa salowene sle eletle na Goto, juna, jubë mësena, nëbalena, na jubë lo mëta kë tafa eglelëmebë enënename tëbo lowene mago nëno nalëgleme.”
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Na këme tlemalë, kë honame bubë lo mëta kë tafa tëglelëmebë enënename, Jisasbë gali të mëtëtatemo.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Na këme klabë kuna mu, kalabusu lo mago home hwi toglomebë ho, tlemalëme nëno tle. Na bume atobeilana kë lëlafa mototomabë lunuju swa totometëme. Na tlemalë, kë ho na bubë lo mëta kë tafa lëglelëmebë enënename baptais mototomo.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Na kalabusu lo mago home hwi toglomebë ho, tlemalëme bubë lowa tlelume na bume hi wesibi tlëme. Na buna bubë lo mëta kë tafa tëglelëmebë enënena fleflesumu memëtla, bu Gotome lowene sle mëtletlame nëgeme.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Olobalë, onehobë gali aholokwane moglomabë ho, plismanë kalabusu lowa jine mëtlëma. Na bu kalabusu lo mago home hwi toglomebë home gali motlola, “Onehobë gali aholokwane moglomabë ho megali lamla, ‘Ju kë tlemalëme kalabusu lo mago jine elëkakëme.’ ”
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Këme nëgeme, kalabusu lo mago home hwi toglomebë ho, bu Polme gali tlole, “Onehobë gali aholokwane mëglabë ho bu megali lalëkeke, ‘Polna Sailasname kalabusu lo mago sajine elëkakëmo.’ Këme nëgeme sobo lalowa eyeu. Sobo tutune lowenena asa eyeu.”
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Kwe Pol plismanëme megali tlome, “Onehobë gali aholokwane moglomabë ho, sebobë gali aholokwane sle jwa fëyeme mëtlane? Bu sebobë li fëye wesibiha hwi hana motlotëna. Kwe bu seme hobë naba li mëta blawa lëlafa mëtëtana na kalabusu lowa blawa sike mëtla. Kë enëne melowene hana mëtlane, ‘Sebo Rom provins mago enënefe?’ Na ëje bu seme hwelutuwa nëgëyeubëme fëyeme gali molonane? Matëbefe, hanane mu. Kë onehobë gali aholokwane moglomabë letitabo ho, buwa samisiya, na seme kalabusu lo mago nëno mlame.”
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Na kwe plismanë ita mutuja, na bu Polbë gali, onehobë gali aholokwane moglomabë home gali motloma. Bu megali motloma, “Polna Sailasna bu Rom provins mago ho.” Onehobë gali aholokwane moglomabë ho, kë gali aholokwane mëtla na bu tako uli memëtla.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Këme nëgeme, bu kalabusu lowa mutuja na Polname Sailasname gali motloma, “Masiwafe, sebo tëbo enëne, sebo some tëbo latëto. Sebo melowene hana tletëyo, ‘Sobo Rom provins mago ho. Masiwafe.’ ” Na bu tlemalëme kalabusu lo mago nëno mëtla na bume gali motloma, “Sobo ebë lifate lalowa kile egotlomene?”
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Na kwe tlemalë kalabusu lo kile mototlo na Lidiabë lowa mëtëyeu. Na bu Kristen oneho flina loko mëtlelëya. Na bume lale gali të mëtëtatemo, bume lëgaitame nalëgleme. Na tokwafe bu Filipai lifate kile mëtelo na mëtëyeu.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.