Romanos 8

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋunde ŋuroko, itaka unipare soso Kristo Yesuquroyómo yoteŋgo qu topé piyimi ka kama rewaŋgo.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Dokoro, Yuqa koro hutuŋo mande ŋundo yoto-yoto ke kunoro Kristo Yesuwore quhurí tewero murímboro hutuŋo mande ŋundo kuroní khumaró ŋu noŋgo oroso kiriní kina yote.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Hamó, komo quno hutuŋo mandeŋundo nore quhurí moŋgo oroso yerewero mepémo kini, dokoro noreŋo kowenani saŋaní muko quhurí tewero murí ŋu takawero mepémo kini. Asa ko Anutuko eneŋo naŋuní asáŋoní kowe ka quhurímbo sopoyote ŋunde qembe tero quhurínani rotowero quro eneŋo rero o qa-qa taró. Ŋunde tero enendo kowenani saŋanímboro quhurí ŋu topé piyimi inaró.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Ŋuro tero hutuŋo mande ŋuro murí riní nore quroko hamó tunoqete, dokoro norendo kowenani saŋaní watí kama howeyoteto, Yuqa naŋge howeyoteto.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Qeni, unipare koweye saŋaní howeyoteŋgo qundo koweye saŋanímboro nuŋgurí howeyoteŋgo, quko unipare Yuqa howeyoteŋgo qundo Yuqa koro nuŋgurí howeyoteŋgo.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Dokoro kowenani saŋanímboro nuŋgurí ŋundoko kindo khumowero ŋu riní otoqoyote, quko Yuqa koro nuŋgurí ŋundoko yoto-yoto metémboya newonde imemboya riní tunoqeyote.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Ŋunde ŋuroko kowenani saŋanímboro nuŋgurí ŋuko Anutu koro saŋgiríŋo, dokoro nuŋgurí ŋuko Anutu koro hutuŋo mande ŋuro kusuŋoyómo yowero piyimiŋoyote, ko yowero mepémo kini.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Unipare koweye saŋaní howeyoteŋgo qundo Anutu niŋgu-niŋgu inowero mepémo kini.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Ŋu hamó, quko yendo koweye saŋaní kama howeyoteŋgo. Kini, Yuqa howeyoteŋgo, dokoro Anutu koro Yuqayó ye quroyemo kunditeyote. Asa uni ka Kristo koro Yuqayó eneno kama yote tiníqo, uni ŋuko Kristo koro qu kini.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Quko Kristoko quroyemo yote tiníqo, quhurí tewero murímbo koweye riní khumowí tete, peka, quko yuqaye muko yoto-yotoyó moré, dokoro ye roneneŋowí yoteŋgo.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Anutuko Kristo okokowoní uni tapu koŋgo pitu ko otoqaró. Asa ko Anutuko Yesu otoqaró ŋuro Yuqayó ye quroyemo yote tiníqo, enendo Yuqayó ŋuwore koweye khumowí ŋu riní pitu ko keta teyoweya.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Ŋunde ŋuroko, uni topo, norendo kowenani saŋanímboro kusuŋoyómo kama yoteto, asa ko nuŋguríŋo ma howewero.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Dokoro nuŋgurí ŋu howeroqo, khumowaŋgo. Quko Yuqa koro wimbí rero koweyemboro otete ŋu uroyi khumoweya tiníqo, ye yoto-yoto rewaŋgo.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Dokoro unipare soso Anutu koro Yuqa qundo khe u-uye sopoyote ŋuko Anutu koro simó.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 Hamó, norendo Yuqa ŋu rero sasaro koro kho simókaŋuya kama tunoqatowó. Kini, Yuqa rato Anutuko aratu te nunoní nore eneŋo ŋande kiweyoteto, “Awanani horé.”
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Yuqa eneŋomboya noreŋo yuqananimboya mande kanata ŋande yetiri, asa Anutu koro simó yoteto.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Ko eneŋo simó yoteto tiníqo, imemoŋgo Kristo o meté mu raró ŋunde qembe nore ŋuya Anutu koro o meté qu rewato. Dokoro, norendo Kristo quhurí korowaró ŋunde qembe korowowato tiníqo, owí parámi raró ŋuya rewato.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Qeni, imemoŋgo ta nore owé parámi horé tunomo rewato. Asa ko kowe surumí itaka korowoyoteto ŋuko o kina ŋunde qembe naŋge.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Dokoro o soso Anutuko towaró ŋuko Anutu koro simó tunomo tunoqewaŋgo ŋuro niŋgu-niŋgu te sopoyoteŋgo.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Hamó, Anutuko o soso towaró ŋu re kusi yereyoní quhurímboro kusuŋoyómo yotoro wimbo-wimbo yoteŋgo. Ŋuro niŋgu-niŋgu kama taŋgurí, quko Anutu koro nuŋgurí howeroqota o meté karo sopoyoteŋgo.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 O meté ŋuko ŋandiro, itaka o soso ŋuko kinaŋge puqero piyo teyoteŋgo, quko imemoŋgo Anutuko o piyimimbo kusi yereyote ŋu orosoyiní kina yotoro Anutu koro simómboro sine parámimo yowaŋgo.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Hamó, ŋande iŋoteto, naru rokóŋoyate itaka ŋano, o soso Anutuko towaró ŋundoko pareto simó pisiyowero kowe surumí teteŋgo ŋunde tero kinaŋge kiweyoteŋgo.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 O soso towaró ŋuko ŋunde teyoteŋgo, kini. Norendo Yuqa Surumí ŋu, kho koro eŋgé korete qu qembe, komo ratowó. Asa nore ŋuya newondenanimo kinaŋge kiwero Anutuko aratu te nunoro kowenani kimoníketa yowato ŋuro niŋgu-niŋgu te sopoyoteto.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Dokoro Anutuko nore rambaruru koŋgo noriní o meté mu imemoŋgo nunoweya ŋuro sopoyoteto. Quko uni kato oka towoyote ŋuko ene ŋuro kama sopoyote. Kini, oka towoyote tiníqo, do karo sopoyoweya?
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 Quko nore onani moré kini ŋuro sopoyoteto tiníqo, mondó ta niŋgu-niŋgu te sopoyowato.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Ŋundiro naŋge noreko wimbunani moré kini teteto, quko Yuqako samaka nereyote. Nore do o karo hariri tewato ŋu kama iŋoyoteto. Wimbunani moré kini yoteto, quko Yuqako ŋuro iŋoní tondaŋiní iŋo-iŋonanimboro surumí iŋoro hariri tero samaka nereyote.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Anutuko unindoro newondeye qene iŋoyote, ko enendo Yuqa koro iŋo-iŋo qu qene iŋoyote. Dokoro Yuqapo Anutu koro iŋo-iŋo qu naŋge howero unipare meté horéŋu samaka yerewero hariri teyote.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Ŋande iŋoteto, ko o soso nokono tunoqeyote ŋundoko kho kopo tero unipare Anutu newonde meté inoyoteŋgo qu o meté te yunoyote. Unipare ŋu, Anutuko iŋo-iŋoyó howero neko yereró.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Dokoro komo suki unipare ŋu iŋo yunoro naŋunímboro rokóŋo tunoqewero quro rokó yereró. Ŋunde tero Yesuko kone-topé qambu koro paye korete qu yoweya.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Anutuko dani ka rokó yereró qu neko yereró. Ko enendo dani ka neko yereró qu yoriní roneneŋowí taŋgurí.Ko enendo dani ka yoriní roneneŋowí mu taŋgurí qu owéye parámi yunaró.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Ŋunde ŋuroko ŋuro date yewato? Qeni, Anutuko nore samaka yereyote tiníqo, danimbo rambaruru yereweya?
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Hamó, enendo nore soso samaka nerewero quro naŋuní rotoní uroyi khumaró. Ŋunde tero naŋuníwore o soso nore tuwó yunoweya, hamómbe?
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Danimbo meté Anutuko unipare rokó yereró qu yorero mande khono yorotoweya? Kato mepémo kini, dokoro Anutu eneŋombo yoriní roneneŋowí mu teteto.
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 Danimbo meté ronda yerero topé piyimi nunoweya? Kato mepémo kini, dokoro Kristo Yesu,uni khumoro pitu ko otoqaró ŋundo Anutu koro kandí kondésinakunditero noreŋo iwí kirayoyote.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kristoko newonde meté nunoyote. Ŋunde tiní do kato eneŋo newonde meté qu wisumuŋoweya? Oka kato mepémo kini. Quhurí ka noreno tunoqete, kowe surumí teteto, unindo o piyimi te nunoteŋgo, te-qonanimboro khumoteto, kowe punu-pununani moré kini teteto, o piyimi mundo nore rambaruru nerete, kuma ka noreno tunoqete, asa o ŋundoko Kristo koro newonde meté qu wisumuŋowero mepémo kini.
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Hamó, Anutu koro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Quko Kristoko newonde meté nunoyote. Asa ko o ŋunde qu noreno tunoqete tiníqo, naru rokóŋo hamó takayoteto.
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Ŋunde yeteno, dokoro no iŋondutu hamó ŋandiro teteno. Oka kato Anutu koro newonde meté qu wisumuŋowero mepémo kini. Iyo, kindo khumowero ŋu, yoto-yoto ŋu, sambo simóka, yuqa kondé ka, oka itaka yote qu, oka ime tunoqeweya qu, o enesó-enesó wimbí kondé qu,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 oka samboko yote qu, oka nokono yote qu, o soso meyowo mu, o ŋundoko Anutuko newonde meté Uni Paráminani Kristo Yesuwore nunoyote ŋu wisumuŋowero mepémo kini.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.