Lucas 16

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyóŋande yimiraró, “Kho uni kato onoŋo unindoro oyó sopoyara. Kowe kumi kato mahero uni onoŋoyó moré ŋu ŋande miraŋgurí, ‘Kho unikepo keŋo o qu kumi kina rotoyote.’
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Ana veya ta orot guguw wairafin ana bowayan orot ukwarin sawar kakaifen kakaf isan ana tur nowar.
2 “Ŋunde yi enendo kho uni ŋu nekoro miraró, ‘Mande ŋa iŋoteno ŋako do mande ka? Ke uya neneŋo o qu ke kandekemo yote ŋuro piŋa mandeyó nakayáŋo nuno. Dokoro keto neneŋo onoŋone kaŋuya sopoyowero mepémo kini.’
2 Basit orot ukwarin eaf na ibatiy, ‘O a bowabow isan tur anonowar i men gewasin. Ayu akokok a bowabow isan inao gewas ananowar? O a bowabowamaim i esasawar.’
3 “Asa kho uni ŋu newondí moŋgo ŋande ye iŋaró, ‘No date tewano? Uni paráminembo sopo-sopo koro khone moŋgo nohowete. No noko sewero kho ŋuro no wimbune moré kini. Unino qonemboro kira yerewero kowi piyo teteno.
3 Ana bowayan orot ukwarin ma binotanot eo, ‘Ayu au regah i au bowabowamaim ebobotaitu, ayu men fairu boro me anakwair anatar, naatu fefeyan isan boro biyau na’ohow.
4 Asa ko nondo oka ka tewekata uni paráminembo sopo-sopo khone moŋgo nohowiníqo, unindo noya topo tero nori yayemo owano.’
4 Baise aso’ob boro sawar ta anasinaf, saise au bowabow nasawar anatitit au ofonah afa boro au merar hinay hinabuwu bairi anama.’
5 “Ŋunde ye iŋoro uni kumi uni parámiyemboro utatá taŋgurí ŋu kanata-kanata neko yiriní maheŋgurí. Koretero maheró mu ŋande oseseyaró, ‘Ke uni paráminemboro utatáŋge date yote?’
5 Basit akirwairafih iyabowat orot guguw wairafin ana sawar hibow imaim hima hibowabow eaf hina, orot ta wan run ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’
6 “Yiníqo, ŋande yaró, ‘Kiruwó parámi, asa sono kusí parámi 100 ŋundiro.’ “Yiní ŋande yaró, ‘Ke sokome ŋu reya waka ta kunditeya 100 ŋu rotoya 50 naŋge nakayáŋo.’
6 Akirwairafin iya’afut eo, ‘Olive iroro’on ana momon etei 3,000 litres ana fofonin kibub wanawanan ebatabat.’ Orot ukwarin fef itin eo, ‘Kumare kibub wanawanan iroro’on 1,500 litres ana fofonin kukirum.’
7 “Ko tukú ka mahiní oseseyaró, ‘Keŋo utatáŋge date yote?’ “Yiníqo, ŋande yaró, ‘Wit parámi, asa toŋgo kome puŋge parámi 100 ŋundiro.’ “Yiní ŋande yaró, ‘Ke sokome ŋu reya 80 naŋge nakayáŋo.’
7 Orot bairou’abin ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’ Akirwairafin iya’afut eo, ‘35,000 litres ana fofonin rafiy abobotan.’ Fef itin eo, ‘Kumare 17,500 kukirum.’
8 “Ŋunde tiní imemoŋgo uni parámiyómbo kho uniyó piyimi ŋu owí hokaró. Dokoro enendo iŋo-iŋo meté rero kho taró. Hamó, noko unipareto topoyemboya kho tewero quro murí iŋomukoteŋgo. Iŋo-iŋoye ŋundo ŋundiro naŋge hiyó koro uniparetoro iŋo-iŋoye takayote.
8 Naatu orot guguw wairafin orot ana sawar kaifenayan kirum bisawar ufunamaim ana bowabow i’itin ana maramaim ana merar yi bora’ara’ah. Anayabin sabuw iyab iti tafaram nowan i hai not rerekabin nati na’atube hikirum hifufuwen o tur maiyow kurarouw, baise marakaw ana sabuw men nati na’atube tesisinaf.
9 Ko no ŋande yimiroteno, ye noko ŋaro mone ŋu reya kho tiqo, unipare yeya topo meté tewaŋgo. Imemoŋgo mone ŋu kini tiníqo, yendo ya suki-suki quno ŋuno meté owaŋgo.
9 Naatu a tur ao’owen, tafaram ana sawaramaim sabuw kwanibaisih bairi kwani’of, saise nati sawar o biyamaim nabi’en ana veya maramaim boro a merar hinay hinabuwi bairi kwanama.
10 “Kowe uni kato o tomó ta ka meté ta sopoweya quko o parámi ŋu ŋuya meté ta sopoweya. Kowe uni ka o tomó ta naŋge piyimi sopoweya quko o parámi quno ŋuya piyimi sopoweya.
10 “Orot yait sawar gidigidih hitumitum hibitin ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro hinitin nakaifen gewas, naatu orot yait sawar gidigidih hibitin men ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro men nakaifen gewas.
11 Asa ko ye noko ŋaro mone ŋu meté kama sopowaŋgo tiníqo, dando ye o hamó ŋu se yunoní sopowaŋgo?
11 Imih o iti tafaram ana sawar hitutumi hibit men kukakaifen gewas, mar ana sawar gewasih hinabit boro men inakaifen gewasomih.
12 Kowe ye meyowomboro o qu meté kama sopowaŋgo tiníqo, dando yeŋo o qu se yunoweya?
12 Sabuw afa hai sawar o hitutumi hibit men kukakaifen gewas, o a sawar hinabit boro mi’itube inakaif gewas?
13 “Kho uni kato sopo-sopo uni irisa quro kho qu tewero mepémo kini. Dokoro enendo karo newonde meté inoweya, ko karo newonde piyimi inoweya. Kaya womoweya, ko kako yesaráŋoweya. Ŋunde naŋge ye Anutu koya situwi koya irisa-irisa kasirayarimo yowero mepémo kini.”
13 Bowayan orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, baise nakok bowamih orot ta nab naatu ta nihamiy, o orot ta isan nisnubanub naatu ta isan niskwarakwarab. O men karam boro God naatu Kabay hairi isah inabow.”
14 Asa Farisi unindomandí ŋu iŋoro huwóŋaŋgurí, dokoro enendo mone ŋuro metéŋoyaŋgurí.
14 Pharisee Jesu eo hima hinonowar himisir Jesu hi’i’iyab himarib, anayabin i kabay hai momorob.
15 Enendo ŋande yimiraró, “Yeko unindoro toŋeyemo uni roneneŋowíyoteŋgo, peka. Quko Anutuko newondeye qene iŋomukote ŋu. Dokoro oka unindoro toŋeyemo o meté horé ka yote ŋuko Anutu toŋímo o piyimi horé mu naŋge teyote.”
15 Jesu misir iuwih eo, “Kwa sabuw matahimaim kwasisinaf gewas saise sabuw iti orot gewas rauwamih, baise God kwa dogor wanawanan etei i nuwatet sawar. Anayabin sawar nati na’atube sabuw hi’itah gagamih hirouw teora’ara’at, God matanamaim nati sawar i hai yabih en.
16 “Komo Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye ŋuyayora, yate-yate Jon tunoqaró. Tunoqiní, yate-yate Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyóŋuro miti mande ŋu yesowo yeyoteŋgo, ko uni qambu ŋu naruko ŋuno owero ŋuro kondé iŋoyoteŋgo.
16 Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai tur imaim hibinan hinan John Baptist ana veya’amaim tit. Baise boun i Tur Gewasin God ana aiwob isan hibusuruf tibibinan, naatu sabuw moumurih na’in hisinaftobon hibusuruf tirur.
17 Sambo ŋuya noko ŋuya meté waka ta kini tewari, quko hutuŋo mande tomó ta-ta ŋuya parámi ta-ta ŋuya waka ta kini tewero mepémo kini.
17 Mar tafaram hairi i hamehamen maiyow boro sahiniwa’an, baise ofafar Buk Atamaninamaim hikikirum ana kouk yowanen kikimin ta boro men hinakusa’ir.
18 “Ko uni kato eneŋo parí rotoro pare meyowo rete ŋuko se simbururu tete. Ko uni kato pare ka komo meyowombo rotaró ŋu reweya ŋuko se simbururu tete.
18 Orot yait aawan nakwahir, babin ta nabi’aawan i ana moser takweb, naatu orot yait nati babin hikwahir ma’am bai ebi’aawan i auman ana moser takweb.
19 “Onoŋo uni ka yora, naru rokóŋo kowe punu-punu meté-meté qu teyara. Naru rokóŋo hoho tero o parámi neyara.
19 “Marasika orot ta sawar wairafin ma’am ana veya, ana sawar etei gewasih, ana bar tot samir wanawanan ma mar etei hiyuw bow nan douduf in re’er.
20 Uni onoŋoyó moré kini ka, owí Lasarus, mama piyimi kowí wisumuŋoní, topémbo ri onoŋo unindoro hoŋgo makoyó sumeyoro eteyara.
20 Naatu ana bar ufunane fur awanamaim i orot wabin Lazarus, yababan wairafin biyan fehefeheriy, mar etei nati’imaim teyare ema efefeyan.
21 O qímboro khumoro o kumi onoŋo unindoro yakutíŋo kusuŋo quroko umbuyaró ŋu se newero ŋuro kondé iŋoyara. Quko isako mahero mamamboro kumbuyó kowíwore umbuyara ŋu mipiyembo neyapoyaŋgo.
21 Ana kok i mi’itube orot ana bay taa momor gem babanamaim hitare’er i tabow taa, bi’akir naatu haru auman tena ana feher teremarem.
22 “Asa imemoŋgo uni onoŋoyó moré kini ŋu khumoní sambo simómbore koroworo samboko Abrahamtaŋgímo rotaŋgurí. Onoŋo uni ŋu ŋuya khumoní re tapuŋaŋgurí.
22 Basit veya ta orot yababan wairafin morob tounamatar hire hinawiy hin maramaim Abraham biyasisir biyan hitit sisibinamaim mare. Naatu orot sawar wairafin morob hibai hire hiyai.
23 Khumoro uni khumowí ŋuro yendéyemoŋuno yotoro kowe surumí parámi horé teyara. Ŋunde tero toŋetero Abraham kapiyamo qeniní Lasarus taŋgímo yora.
23 Ayubin in wairaf wanatowanin wan yen biyababan gagamin maiyow bai, nuwra’at no yate ef yok na’in Abraham itin, sisibinamaim Lazarus batabat.
24 Yoní qenero ŋande kiwaró, ‘Awa Abraham, sikíne te nuno. Lasarus mitoka sono ka soŋga ta re umbuya mipinemo riníka soŋga ta imaqiní. No kewáko ŋano yotoro kowe surumí parámi horé teyoteno.’
24 Basit eaf ra’at, ‘Tamai Abraham! Ayu wairaf e’arahu biyababan gagamin na’in abaib, kukabibiru Lazarus kwiyafar uman harew yan eotore menau inub, menau tobeya!’
25 “Quko Abrahamko ŋande yaró, ‘Naŋone, iŋo. Keto toŋe keta yotoro o soso meté ŋu siyoyaró. Lasarusko o soso piyimi ŋu siyoyaró. Quko itaka ŋa ene yendémo ŋano newondí meté horé yoroní ke kowe surumí parámi reyote.
25 Baise Abraham eo, ‘Natu inanot o tafaramamaim ima’am ana veya, sawar gewasih etei o isa karam. Lazarus ana sawar i kakafih. Baise boun i Lazarus ana veya tit ebiyasisir naatu o ayababan ana veya tit kubiyababan.
26 O kaŋuya yote. Noreya, keya keweronanimo Anutuko koŋó parámi ka raró. Ŋunde ŋuro unindo koŋó ŋu karóŋoro yeno uyarewero mepémo kini. Ko uni andusinaŋgo koŋó ŋu karóŋoro noreno ŋano mahewero mepémo kini.’
26 Naatu ata founamaim i ku’itin, fan gagamin na’in inu’in, imih sabuw iyab aki biyai’ine boro men karam o isa hinarabon, na’atube o biyane aki isai men karam boro hinarabon.’
27 “Yiníqo, ŋande yaró, ‘Asa ko, awa, no kira kereteno, metémbe ke Lasarus asáŋi awanembo yano uyareweya.
27 Basit orot sawar wairafin eo, ‘Tamai Abraham abifefeyani, Lazarus iniyafar nan tamai ana bar natit.
28 No one-topone kandeka yoteŋgo. Asa Lasarusko mande kondé yiníka eneŋo oteteye roŋgaruwowaŋgo. Ŋa yendémo ŋano mahero kowe surumí parámi horé tewaŋgo koro.’
28 Anayabin nati’imaim ayu taitu nah etei five tema’am nimatnuwih, saise i auman men hinan iti biyababan ana efanamaim hinatit biyah nababanamih.’
29 “Quko Abrahamko ŋande yaró, ‘Moses koro mande koya Ye-ye Unindoro mandeyekoya yorote. Meté ene ŋuro kusumbo re iŋowaŋgo.’
29 Baise Abraham iya’afut eo, ‘Tait i Moses ema’am naatu dinab oro’orot tema’am, boro i hinimatnuwih naatu abisa hinao’o, nowar hina kok tur hinanowar.’
30 “Yiníqo, ŋande yaró, ‘Awa Abraham, kini. Ŋunde kini. Quko uni ka komo khumoro uni tapu koŋgo otoqaró qundo eneno uyareweya tiníqo, ene meté newondeye rohoréŋowaŋgo.’
30 Orot sawar wairafin iya’afut eo, ‘Tamai Abraham, nati i men karam, baise ana gewasin orot ta morobone namatabir maiye nan hai tur na’owen boro hai bowabow kakafih tisisinaf hinihamiyen hina’in tabir yawas gewasin hinab.’
31 “Yiníqo, ŋande miraró, ‘Ko enendo Moses koro mande quya Ye-ye Unindoro mande quya kama iŋowaŋgo tiníqo, enina, uni tapu koŋgo otoqaró ŋu ŋuya kama iŋowaŋgo.’”
31 Baise Abraham iya’afut maiye eo. ‘Moses naatu dinab oro’orot hinao men hinanowar hai yawas hinabobotabir na’at, orot morobone nan nao boro men hai yawas hinabotabir.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.