Atos 17

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Asa Pol koya Sailas koya kheyarimbo yate Ambipolis yendé ko Apolonia yendéwore uyareyate Tesalonaika yendémo oriyó. Yendémo ŋuno Juda koro huru-huru ya qu ka ŋuno yora.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Asa Sapat narukapusa ŋunoko Polko eneŋo murí howero huru-huru yano oro Anutu koro sokome ŋurondaqe yunoro
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 ŋande witú yereró, ko mande ŋuko ŋande yete, Kristo ŋuko hamó kowe surumí rero khumoro pitu ko otoqoweya. Ko ŋande yaró, “Kristo ŋukoYesu na, nondo eneŋo yesowoyoteno ŋa.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ŋunde yiní Juda unipare kumimboya Grik unipare Anutu potoruku te inoyaŋgo qambu ŋuya yendé ŋuro pare pará-pará kumimboya iŋondutu tero Pol koya Sailas koya kopaŋgurí.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Quko Juda uni kumimbo ŋuro newonde tutu tero uni piyimi kina yendémo wimbo-wimbo kunditeyaŋgo ŋuya unipare qambu ŋuya yorero kuma tunoqewero newondeye kasiyaŋgurí. Asa enendo Pol, Sailas yowosoro mande khono yorotowero quro Jesonko ya qu wisumuŋoro seqa yereŋgurí.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Irisa ŋu kama yiyoro Jeson koya uni topo kumimboya yowosoro yendé ŋuro tapá uni toŋeyemo yorotoro kondé ŋande yaŋgurí, “Uni ŋu mira soso ŋuno unipare newondeye roworemoyotiri ŋundo yendé ŋano mahetiri ŋa.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Ko Jesonko uni ŋu yore ene yano oró. Uni ŋako Sisakoro hutuŋo mande soso ŋu wendaqero ŋande yeyoteŋgo, wiri yerete uni parámi kaŋuya yote, owí muko Yesu.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ŋunde yiqo, unipare qambu ŋuya tapá unindoya iŋondata parámi taŋgurí.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Ŋunde ŋuro tapá unindo yimiri Jeson koya uni meyowo ŋuya mone yuni towi roto toŋeŋgurí.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Asa suwo tiníqo, uni topo ŋundo Pol koya Sailas koya asá yiri Beria yendémo ŋuno uyaririyó. Ŋuno Juda koro huru-huru yaquroko oriyó.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Beria unindoro muríye muko meté horé, ko ŋundo Tesalonaika yendé unindoro muríye takaró. Irisa ŋundo mande yariyó ŋu iŋoro metéŋoyaŋgurí. Kowe naru rokóŋoro mandeyari ŋu hamómbe ma kini iŋowero quro murí Anutu koro sokome quweyo seqayaŋgurí.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Ŋunde ŋuro Juda uni qambu iŋondutu taŋgurí. Grik pare kumi owéye moré ko Grik uni qambu ŋuya iŋondutu taŋgurí.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Asa Juda unindo Tesalonaika ŋuno ŋande iŋaŋgurí, ko Polko Beria ŋuno Anutu koro mande yesowoyaró. Ŋunde ŋuro ŋuno mahero unipare qambu wimbo-wimbo yoraŋgo ŋu newondeye kasiyoyi saŋgirí taŋgurí.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Waka ta uni topo ŋundo Pol asáŋoyi windi tapémo uró, quko Sailas koya Timoti koyako Beria ŋuno yariyó.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Asa unindo Pol re kheko umbuŋgurí, reyate Atens yendé parámimo rotaŋgurí. Rotoro pitu ko oro Polko Sailas, Timoti koro mande kondé ka yaró ŋu re oŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro, “Yari waka ta nono mahiri qembe,” yaró.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Asa Pol Atens yendé parámimo ŋuno sopo yereyate yendémo ŋuno anutu kota-kota koro kapí-kapí qambu towoyuri qeneró. Ŋuro newondí piyo taró.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ŋunde tero ene huru-huru yanooro Juda unindoya uni wini meyowo Anutu potoruku te inoyaŋgo quya mande taró. Ko naru rokóŋoro kopo-kopo yendémo oro unipare ŋuno kopoyaŋgo ŋuya mande taró.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Kopo-kopo yendémo ŋuno iŋo-iŋo uni kumimbo mahero eneya mande taŋgurí. Uni kumi ŋuko, “Epikurian,” ye nekoyaŋgurí, ko kumi, “Stoik,” ye nekoyaŋgurí.Kumi ŋande yaŋgurí, “Uni ŋako wuruwara mande yeyote. Do ka yewero yete?” Quko kumi, “Mira meyowomboro anutuye ŋuro yesowoyote, peka,” yaŋgurí. Ŋunde yaŋgurí, dokoro Polko Yesu uni tapu koŋgo pitu ko otoqaró ŋuro miti mande yesowaró.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Asa ko Pol rero tapá unindoro huru-huru ŋu, owé muko Areopakus, ŋuno oŋgurí. Oro ŋande yaŋgurí, “Ketope meté mande keta rondaqe yunoyote ŋu nore nimiri iŋowato?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Hamó, mande amana yi iŋoteto, ko murí ŋuro iŋowero ye iŋoteto.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 (Atens yendémo ŋuno naru rokóŋoro uni soso, asa mira simburí ŋuya mira meyowo quya, kina kaŋero mande amana ŋu iŋoro mande ŋuro epe mito-mito teyaŋgo.)
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Asa Polko Areopakus huru-huru keweroyemo kaŋero ŋande yimiraró, “Ye Atens uni, nondo yeŋo muríye qeneyoteno, yendo naru rokóŋo anutu enesó-enesó potoruku te yunoyoteŋgo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Hamó, nondo yendéyewore uyareyate o ŋuro potoruku te yunoyoteŋgo qu qeneyoteno. Qenero wondo yakutí kaqeneteno, ko ŋuno ŋande nakayáŋgurí, ‘Ŋako anutu ka nore kama iŋo inoteto quro wondo yakutí.’ Asa itaka nondo Anutu ye kama iŋo inoyoteŋo, quko potoruku te inoyoteŋgo ŋuro yesowowe teteno.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 “Anutu ŋuko noko koya o soso ŋuno yorote ŋuya yondowaró, Anutu ŋuko noko sambo koro uni parámi ŋu. Ŋunde ŋuro eneko unindo ya kandeyembo towaŋgurí quno ŋuno kama kunditeyote.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Kowe o karo tukuni tiní unindo kandeyembo kama samakaŋoyoteŋgo. Kini, eneŋombo uni soso yoto-yotoye ŋuya yuqaye ŋuya soso yunoyote.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Enendo puko kanata naŋge qu noŋgo uni wini soso yondowoní tunoqi mirane-mirane yorotaró. Ŋunde tero eneŋombo naruye yunoro miraye rokóŋaró.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Ŋunde tero, unindo no seqa nerewero wimbo-wimbo toŋeteroqo niyowaŋgo, peka, ye iŋaró. Ko enendo nore soso taŋgenanimo yote.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Hamó, yeŋo iŋo-iŋo uniye kato ŋande yaró, ‘Ene quroyómo naŋge norendo kunditero otoqo uya mahe tero yoteto,’ yaró, ko kako ŋande yaró, ‘Noreko eneŋo simó,’ yaró.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 “Asa, nore Anutu koro simó yoteto, ŋunde ŋuro oka unindo yero iŋoro towaró qu, asa gol kape ma silwape ma wondo ŋuko Anutu qembe yero ma iŋowero.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Ŋunde ŋuroko komoko Anutuko yeŋo oteteye kape-kape ŋuro kama iŋaró, quko itakako ŋande yete, ye uni noko soso ŋuno yoteŋgo qu, ye newonde rohoré ti.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Dokoro enendo otete roneneŋowí howero uni soso ronda yerewero quro naru ka rokóŋaró. Ko ronda-ronda uni ka rokóŋaró. Nore meté uni ŋu iŋondutuwowato, dokoro uni ŋu khumoní Anutuko uni tapu koŋgo riní otoqaró.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Ŋunde yiní uni ka uni khumaró qundo pitu ko otoqaró ŋuro mandí iŋaŋgurí quno ŋuno kumimbo huwó mande yaŋgurí. Ko kumimbo ŋande yaŋgurí, “Norendo pitu ko o ŋaro iŋowato.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Yiqo, Pol yorotoro toŋeró.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Toŋiní uni kumi iŋondutu tero eneya womaŋgurí. Ŋuko Daionisias, Areopakus huru-huru ŋu noŋgo qu ka, ko pare ka, owí Damarisi, ko kumi meyowo ŋuya.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.