1 Coríntios 9

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ye date iŋoteŋgo? Nombe meté iŋo-iŋone howewano, hamómbe? Noko asáŋowí unika, hamómbe? Asa ko nondo Uni Paráminani Yesu ŋu qenenowó, hamómbe? Yeko Uni Parámi quroko ŋuno khonemboro eŋgé, hamómbe?
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Uni kumimbo niyoro, ene asáŋowí uni hamó kini, yero iŋoteŋgo, peka. Quko yendo ŋundiro kama yero iŋoyoteŋgo ŋu. Dokoro Uni Parámi quroko ŋuno yeko ene kho nunoní asá nereró ŋuro rokó ŋu.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Uni kumimbo otetene qene rondaŋeyoteŋgo. Asa ko nondo mandeye topé ŋande yimitoyoteno.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Norendo o qonanimboro rewero owé moré, hamómbe?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Asá yerewí uni meyowo ŋuya Uni Parámimboro kone-topémboya Sipas,ŋu soso pareye yorero kheko yateyoteŋgo. Nore ŋuya ŋunde tewero owé moré, hamómbe?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Ŋu date? Noya Barnabas koya naŋgeko o qonarimboro kinaŋge siyowero owé moré kini, kho tetero quro kimoyómbo naŋge kimowaro, peka?
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Do uni ka kuma unindoro kho qu teyote ŋuko eneŋombo o qímboro ŋu kimoyote? Do uni ka khoyómo o rimiyote ŋuko eŋgé kama neyote? Do uni ka sipsip sopo yereyote ŋuko sipsip ŋuro susuye ŋu kama neyote?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Ye date iŋoteŋgo, nondo unindoro iŋo-iŋo qu naŋge howeyoteno, peka? Kini, hutuŋo mandekoŋundiro yete.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Qeni, Mosesko mande ka ŋandiro nakayáŋaró, “Ye makaoko rais kowí khete umuniŋoní maŋgó ma wisumuŋowero.”Date iŋoteŋgo, Anutuko makao koro iŋoro mande ŋu yaró, peka? Kini.
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Nore soso koro iŋaró, hamómbe? Iyo, mande ŋuko noreŋo mu. Dokoro uni kato khono yuwoyó rimiwero quro noko seyote, imemoŋgo o ŋu wotiní uni kato wit eŋgé ŋuro kowí pesoyote, irisa ŋundo eŋgé rewero quro kho ŋu teyotiri.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Norendo yuqa koro yuwoyó ye keweroyemo rimirowó. Asa eŋgé qu ka noko koro onoŋo ka ye noŋgo rewaro tiníqo, ŋuko o tomó naŋge, hamómbe?
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Asá yerewí uni kumimbo o qoyemboro ye noŋgo rewero owé moré tiníqo, nore ŋuya rewero owé parámi moré, hamómbe? Quko ŋunde kama teyotero. Kini, nore quhurí kumi korowoyotero, Kristo ŋuro miti mande ŋu kusiyowero koro.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Unindo ya surumí kano kho teyoteŋgo ŋundo unipareto o te inoyaŋgo ŋu neyoteŋgo. Hamó, uni wondo yakutímo o qa-qa teyoteŋgo ŋuko suŋgí qayoteŋgo ŋu neyoteŋgo. Yembe ŋumbe kama iŋoyoteŋgo?
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Ŋundiro naŋge Uni Parámimbo mande kondé ka ŋande nore nimiraró, uni miti mande yeyoteŋgo ŋu khoye ŋuwore o qoyemboro rewaŋgo.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Quko nondo otete ŋu kama howeyano. Ko nondo ye noŋgo oka rewero quro mande ŋa kama nakayáŋoteno. Kini horé. Koretero khumowano, ye iŋoteno. Uni kato otetenemboro seréŋo ŋu riní kini teweya koro.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Qeni, no miti mande yesowoyoteno ŋuko owéne kama riní oyote. Kini, kho tewero quhuríŋo ŋuko kondé woso nereyote, dokoro kama yewano tiníqo, no piyo tewano.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Hamó, nondo nuŋguríne howero kho teyoteno tiníqo, kimo ka rewano. Quko nuŋguríne kama howero kho ŋu teyoteno tiníqo, kho nunaró ŋu naŋge teyoteno.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ŋunde tero do kimo ka rewano? Kimone muko ŋandiro: nondo miti mande yeyoteno quwore o qonemboro rewero quro owé moré. Quko owé ŋu rotoro unipare tuwó yimitoyoteno.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 No uni karo kho simókini, quko nondo norero unipare soso koro kho simó tunoqeyoteno. Ŋuro tero unipare qambu horé yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 No Juda unindoya kunditero eneŋo oteteye ŋu howeyano. Ŋuro tero Juda uni kumi yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. Hamó, no hutuŋo mandekusuŋoyómo kama yoteno, quko uni kusuŋoyómo yoteŋgo quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 No uni hutuŋo mande kama howeyoteŋgo quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. (No Anutu koro hutuŋo mande ŋu kama rotanowó. Kini, Kristokoro hutuŋo kusuŋoyómo yoteno.) Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 No uni iŋondutuye kama hiyóqeyote quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. Nondo unindoro oteteye ŋu soso reyoteno. Ŋuro tero uni kumi yorewe iŋondutu tero rambaruru takawaŋgo, peka.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Nondo miti mande ŋu kondérewero quro ŋu soso teyoteno. Ŋunde tero no ŋuya miti mande koro eŋgé meté mu rewano.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Uni kumimbo kimo meté mu rewero quro kheŋgeŋoro kusumboto teyoteŋgo, quko uni kanata naŋgeko taka yerero kimo meté ŋu reyote. Yembe ŋuro kama iŋoyoteŋgo, peka? Ŋunde ŋuroko ye ŋuya kimo meté mu rewero quro kheŋgeŋoyi qembe.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Uni soso kundotero taka yerewero quro iŋoyoteŋgo ŋuko koweye soporo koweyumu tero wimbu reyoteŋgo. Dokoro kimo meté mu rewero quro kondé iŋoyoteŋgo. Ko kimo meté ŋu o noko qu ka; imemoŋgo piyo teweya. Quko norendo kimo meté mu suki-suki yoweya ŋuro kho teyoteto.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Ŋunde ŋuro no kundotero wimbo-wimbo kama kheŋgeŋoyoteno. Ko kuma tero no kandene rero kinaŋge kama ukaraŋoyoteno.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Kini. Neneŋo kowene soporo roŋgaruwoyoteno. Nondo uni kumi miti mande yesowowano, quko neneŋombo kimo meté ŋu kama rewano koro.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.