1 Coríntios 12

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Asa uni topo, o soso yuqa koro puriŋo quro kape-kape ma tewero.
1 Boun i kwa Anun Kakafiyin ana usar isan kwabibat i anao kwananowar. Taitu ayu men akokok kwa aur kasiy na’atube nama’amih.
2 Ye ŋande iŋoteŋgo, ko ye kape unitaŋgurí quno, okato iŋondutuye kondé wosoní anutu kota-kota maŋgoye moré kini ŋuro potoruku re yunaŋgurí.
2 Kwanaso’ob kwa baikirisiyana’e, Eteni kwama’am ana veya, wagabur hibonawiy a ef kwawasa’ir kwatit sawar inu’inuwih kwakwafirih.
3 Ŋunde ŋuroko nondo ye wisiyo yimiroteno, uni kato Anutu koro Yuqawore, “Yesu meté piyo teweya,” yewero mepémo kini. Ko uni kato, “Yesu ŋuko Uni Parámi ŋu,” yeweya tiníqo, Yuqa Surumí ŋuwore naŋge yete.
3 Isan imih a tur ao’owen, orot yait God Anunin tatargabuw men karam boro Jesu nao raraf, naatu orot yait wanawananamaim Anun Kakafiyin men ema’am boro men karam naorereb, “Jesu i Regah.”
4 Yuqako puriŋo enesó-enesó nore nunoyote, quko Yuqa kanata naŋge yote.
4 Usar i yumatan yumatan, baise Anunin i ta’imon efafaram.
5 Uni Parámimboro kho enesó-enesó teyoteto, quko Uni Parámi kanata naŋge yote.
5 Bowabow i yumatan ta ta tabowabow, baise Regah i ta’imon isan tabowabow.
6 Kho ŋuro eŋgé enesó-enesó tunoqeyote, quko Anutu kanata naŋge unipare soso quroyemo eŋgé enesó-enesó ŋu riní tunoqeyote.
6 Bowabow hai fair i yumatah ta ta tabowabow, baise God ta’imon bowabow ana fair orot ta’ita’imon wanawanahimaim faram tebowabow.
7 Asa Yuqako unipare kanata-kanata puriŋoyó yunoní uni topoye samaka yereyoteŋgo.
7 Orot ta’ita’imon biyahimaim Anun Kakafiyin ana taragub ef tata’ane ebirerereb saise sabuw etei hina’itin ana baigegewasin hinab.
8 Yuqawore uni kato iŋo-iŋo meté koro mande ka iŋoro mande ŋu unipare yimitoyote. Asa Yuqa ŋuwore naŋge uni kato iŋo-iŋo ka rero iŋo-iŋo ŋu unipare yunoyote.
8 Anunin orot ta isan boro ukwar rerekab ana usar nitin, naatu orot ta boro not so’ob ana usar nitin.
9 Yuqa ŋuwore naŋge uni kato Anutu kondé hamó iŋondutuwoyote. Ko Yuqa kanata ŋuwore naŋge uni kato wimbu rero se khumo uni yoriní meté teyoteŋgo.
9 Anun ta’imonaban orot ta isan boro baitumatum ana usar nitin, naatu orot ta boro sabuw baiyawasih isan ana usar nitin.
10 Ko uni kato o kumi wimbí moré teyote, kato ye-ye mandeyeyote, kato kapo enesó-enesó qenero ŋu iŋo rondaŋeyote, kato mande enesó ene kama iŋoní tondaŋete ŋu yeyote, kato mande enesó-enesó ŋuro muríyó iŋoní tondaŋeyote.
10 Orot ta ina’inan fokarih sinaf isan ana fair boro nitin, orot ta boro dinabatur orereb isan ana usar nitin, naatu orot ta boro turobe baifuwen hairi orereb yamutufurin isan ana usar nitin. Orot ta menan botabirin tur ta o isan ana usar boro nitin, orot ta tur koubuna isan usar boro nitin.
11 Yuqa kanata ŋundo naŋge o ŋu soso siyoní tunoqeyote. Eneŋo iŋo-iŋoyó howero kano-kano yunoyote.
11 Baise iti bowabow etei i God Anunin ta’imon akisinamo sawar etei esisinaf, naatu i ana kokomaim usar orot babin ta ta rubinih ebitih.
12 Qeni, uni karo kowí muko o kanata naŋge, quko kowímboro sombé muko qambu. Asa kowímboro sombé muko qambu quko kowí muko o kanata naŋge. Kristoŋuko ŋundiro naŋge.
12 Biyat ana itinin i men ta’imonamaim wowab yenamih, baise yow kusisib an moumurih na’in, naatu kukusisib i moumurih, baise biyat i ta’imon maiyow. Keriso ana’itinaban nati na’atube.
13 Hamó, nore kumimbo Juda koro unipare qu, kumimbo uni wini meyowo-meyowo quro qu. Asa kumimbo kho simó, kho pareyoteŋgo, kumimbo meyowomboro kho simó kini. Quko Yuqa kanata kato nore soso noriní sono rero kowe kanata ŋunde qembe tunoqatowó. Ko nore soso Yuqa kanata ŋu sono qembe natowó.
13 Ana itinin i ta’imon. O Jew orot, o Greek orot, akir orot, roufamen orot, it etei i Anunin ta’imonamaim bapataito tabai biyat ta’imon matar, naatu God Anunin ta’imon ayubit ana harew dogorotamaim isuwaire.
14 Qeni, uni karo kowí muko sombé kanata naŋge kini, sombé qambu.
14 Biyat i men ta’imon wowab yen biyat tutufin mataramih, baise famen moumurin na’in na ikokofan biyat matar.
15 Ko kheŋgepo ŋande yeweya, “No kandeke kini. Ŋunde koro no koweke koro qu kini,” ŋunde yiníqo, enina, ŋuko kowekeporo sombé qu watí yoweya.
15 Naatu at iti na’atube nao, “Ayu i men o uma, imih ayu men o biya turin.” Nati na’atube nao men karam boro akisin nabin nabat.
16 Ko kusumbokepo ŋande yeweya, “No toŋeŋge kini. Ŋunde koro no koweke koro qu kini,” ŋunde yiníqo, enina, ŋuko kowekeporo sombé qu watí yoweya.
16 Naatu tainit nao, “Ayu i men o mata, imih men o biya turin.” Nati na’at nao i men karam boro akisin nabin nabat.
17 Asa kowenani soso muko toŋenani naŋge tiníqo, ŋu date tero mande iŋowato? Ko kowenani soso muko kusumbonani naŋge tiníqo, ŋu date tero o mondisaŋoyowato?
17 Naatu biyat tutufin etei i matatawat tama’am na’at, tur boro mi’itube tatanowar? Naatu biyat tutufin etei tainitawat tama’am na’at, sawar yamurih boro mi’itube tatayon?
18 Quko itaka Anutu eneŋombo sombé-sombé soso ŋu yorero sowe-sowe tiní kowe kanata tunoqaró.
18 Baise boun tama’am kwana’itin, God biyat etei yakitifuw gewas, ta’ita’imon hai efanamaim ya, ikokofan wowab yen biyat matar.
19 Ko sombé-sombé soso ŋuko kiraró kanata naŋge tiníqo, kowe ŋu date teweya?
19 Biyat wowowab ana itinin ta’imon tama’am na’at, biyat ana itinin boro ai’ab.
20 Asa itaka sombé-sombé qambu yote, quko soso ŋu kowe kanata quroko yote.
20 Imih biyat i yow kukusisib ana itinin moumurih na’in, baise an i ta’imon.
21 Ko toŋeŋgepo kandeke ŋande kama miroweya, “Keko khoke moré kini, toŋe.” Ko kembakepo kheŋge ŋande kama miroweya, “Keko khoke moré kini, toŋe.”
21 Isan imih matat men karam umat isan nao, “Ayu o a baibais men akokok,” na’atube ukwarit men karam at isan nao, “Ayu o a baibais men akokok.”
22 Kini, kowe koro sombé-sombé kumiko wimbí moré kini, quko khoyó moré, kowe soso ŋu samakaŋoyoteŋgo.
22 En baise, biyat turin ririmin tarouw tao’o men karam boro tanakusair, nati i biyat ana fair turin.
23 Ko norendo sombé-sombé ŋuro, o soŋga piyimi, yero iŋoyoteto, ŋu owé parámi yunoyoteto, ko sombé-sombé ŋuro kowi piyo teyoteto, ŋu okeyá ta wisumuŋoyoteto.
23 Naatu biyat turin isan tanotanot i men hai yabin auman, biyat nati i tabi’abur gewas, naatu biyat turin wabih su’ubin isan awat ihihiririy, ana kaifin i wa’iwa’irin.
24 Ko sombé-sombé ŋuro kowi piyo kama teyoteto ŋu tunomo yoteŋgo. Quko Anutuko o sombé-sombé soso ŋu koporo o kumi kowe piyo teyoteŋgo ŋu owé parámi yunaró.
24 Biyat turin men bai’usin gewas isan tanotanotamih, baise biyat tutufin etei God ita’imon wowab ikawarafut, saise biyat turin ta’itin yabin en tao’o i auman tanabora’ah.
25 Ŋunde tero kowe kanata ŋuko kama usowoweya, ko sombé-sombé soso meyowo ŋu iŋo yunowaŋgo.
25 Saise biyat men nagam nakuseb, baise famefamen etei taiyuwih hinibit aba’abar yabowamaim hinibaibaisbonen hinama.
26 Kowe koro sombé ka surumí tiníqo, kowe soso surumíŋoyote. Ko sombé ka owé parámi tiníqo, soso niŋgu-niŋgu teyoteŋgo.
26 Biyat turin ebi’akir biyat tutufin etei ni’akir, biyat turin ebiyasisir biyat tutufin etei ana yasisir hinafaram.
27 Yeko Kristo koro kowí, ko ye kanata-kanata eneŋo kowí sombé ŋunde yoroteŋgo.
27 Naatu boun kwa etei i Keriso biyan, naatu kwa ta’ita’imon i biyan turin kwamatar.
28 Ko Anutuko huru-hurukoŋuno koretero asá yerewí uniyoraró; irisayómo ye-ye uniyoraró; kapusayómo mande rondaqe yunoyoteŋgo qu yoraró. Huwómo o wimbí moréŋuno raró, huwómo se khumo uni yori meté tewero wimbu, unipare samaka yereyowero wimbu, kho enesó-enesó sopoyowero wimbu, mandeye enesó-enesó yewero wimbu ŋuno raró.
28 God ana Ekaleisia wanawanan sabuw hai efan ya, wantoro’ot, tur abarayah, bairou’abin dinab oro’orot, baitounin bai’obaiyenayah, imaibo ina’inan sinafuyah, sawusawuwih baiyawasihiyah, sabuw afa baibaisihiyah, bowabow hai yamutufurenayah, naatu menah botabirin tur ta ta oyah, etei hai usar faramih hai efan ya.
29 Do ka? Uni soso asá yerewí uni yoroteŋgo, peka? Uni soso ye-ye uni yoroteŋgo, peka? Uni soso mande rondaqe yunoyoteŋgo, peka? Uni soso o wimbí moré teyoteŋgo, peka?
29 Orot etei boro men hinan tur abarayah hinamatar, o dinab orot hinamatar, o bai’obaiyenayah hinamatar, o fair hinab ina’inan sinafuyah hinamatar,
30 Uni soso se khumo unipare yori meté tewero wimbu moré peka? Uni soso mandeye enesó-enesó yewero wimbu moré peka? Uni soso mandeye enesó-enesó ŋu iŋoro murí iŋowero wimbu moré peka? Ŋunde kini.
30 o sawow yumatah ta ta baiyawasihiyah, o menah botabirin tur ta ta oyah, o tur botabirin koubuna’ayah. En baise etei ata usar ta ta tabai.
31 Quko ye soso Yuqa koro puriŋoyó parámi horé ŋu towowero ŋuro kondé iŋoyi qembe.
31 Imih dogor wanawanan o a kok gagamin a usar menatan inab inabowabow i akisin kunuwih kubai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.