Lucas 15
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs NVT
1 It ap pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, weyak ogasagwi menda inim, ovok erogo Yesus ane hulusogom yiluk, at adema lagu lagagwa.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Adema lagu lagagwama, it Parisi menda inim, it Musa wene mamulerelagwi menda inim, iren Yesus it ap weyak ogasagwi menda andi inim inigu lagagwarik, enanggin-enanggon yugu dugwit, “Ap yi, avakwa weyak ogasagwi menda woginipu lagarik, inim erom naliga hinil yokhanes!” yagagwa.
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Yugu lagagwama, At Yesus wene wakhegek it yugirigya dugwit,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Hit ambi henandomba eneyave 100 werekma, ambiat bolagya halok, 99 adigat iringga nenggek nelagwima nenggek nagu-sigik, ambiat bolagagi ako hekbagetek ilik lagek-wombalagek belalit nagu lagipik, havethedelagwi ako dek?
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Eke, havethedugu lagipik, henomado vaga sambiniluk henendawi adenggen vaga, hai warit
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 henamwa wolok lagu lagipik, henaswi, henowa-henaot inim, homakbisiluk, ‘Nandomba bolagagi ako belalhidigya lagirik havethidigirikmu, hit ninim adenggen ogarusogom,’ yiluk, yugerelagwi ako dek?
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Andi wane-wane ap 99 umbutu dugwit nenendawi mondok sek adigat halok nenomaduk mbo baup dek ombasagwi halok, it mbogot vaga agarwik enendawi adenggen horogat ombarusogom ovara, it ap weyak ogasagwi ambi en weyak ogagya lagagi ako, asam helok, mbo bagya halok andi, it mbogot vaga agarwik ako enendawi adenggen ombok erogo umbutu dogosogom o, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. Ap andomba yelemele yagagi ako sup enggek wambegek belalit nagu lagagi|alt="Shepherd & lost sheep" src="BK00005B.jpg" size="col" loc="LUK.15.7" copy="Horace Knowles" ref="Lukas 15:7"
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 Andi yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hwa ambi yoparip 10 vagogo werekma, ambiat bolagya halok, unda yevetbaluk, mupwak horogo lakbagek ogagya dugwit, mbup yegetek belalit-belalit ogagya lagarik, havethedaliga ako dek?
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Eke, havethedelok, aswei inim, at inim agarwik inim, homakbisiluk, ‘Nayoparip bolagagi ako havethidigirikmu, ninim adenggen ogarusogom,’ yugeraliga ako dek?
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Ako andi ndatak ap weyak ogasiga ambiat en weyak ogagya lagagi ako asam helok, mbo bagya halok, it Ala yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ako en enendawi adenggen umbutu dogosogom, yiluk, yukheraliga o,” yugeragagi.
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Yugirigya lagagirik, wene ambi iri dugwit, “Ap ambi aburi mberen welagagi.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Ambetaga menda ako en asin yugugu dugwit, ‘Nasin. Heyase an woknirup embeten ako hodo erogo wokniru,’ yugugu lagagimu, asin en angge eyase ako mogologo iperen wogoragagi.”
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 “Wogirigya lagagimu, ndugwis ambukum dukluk, abut elavo ako en asin angge wogogogi ako ovok erogo wonggalogo onggo hundutu lagagirik, ayoparip hedelok o adumu andoma winggigi. Wunggu lagagirik andoma dugwit, endawi dibagetek ugun ogarit lagya dugwit, ayoparip ako dek okhedagagi.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Ayoparip ako dek okhidigya lagagirik, werekma, avakwa andoma ovok erom uvup wisane agagirikmu, at ogo erom uvup wisane ogagagi.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Erom uvup ogagya lagagimu, ap awerek ambi awi andoma menda eyavup ogagya dogogiluk, adema lagagi. Adema lagya lagagimu, at ap andi en anggomi o weram andoma eyaga dogopwak yiluk, lakbagagi.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Lakbagagi lagya lagagirik, eyaga dugwit, ‘Nagaum arupwak yiluk, erom agamut wamnau yi, an ninggya dogosogon,’ imbitigi ovara, dek, it nin en ambiat ogo mondok wogigitek at welagagwa.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 Andi en, ndugwis ambi vaga endawi wenggelagya lagagirik, ‘A! An nasin ayelomani en yavup ogasagwi onggo hedelagwi ako, eneyave wisane dugwit, erom higirogo bagek nelagwi ovara, an andi, erom uvup en hambup atma,
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 an yoma en nasin adema lagya dogomindik, “Nasin. At mbogot vaga menda inim, hat inim, weyak okbugugu lagi o.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Weyak okbugugu lagima, Yi an nabur, yuknirup andi dek. Ata, hayeloman en yavup ogasagwi onggo hedelagwi ako ovagak okbanin,” yuguri laik,’ imbitigi.
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Imbitya lagagirik, o andoma hekbaluk, asin adema wagagi.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 Ayup yagya hegek, abut en asin yugugu dugwit, ‘Nasin. At mbogot vaga menda inim, hat inim, weyak okbugugu lagi. Weyak okbugugu lagima, “Yi an nabut,” yuknirup andi dek,’ yugogogi.
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 Yugogogi ovara, asin en ayelomani yugirigya dugwit, ‘Yum mondok segedok adigat wogogo yikbagwi, sanggan at inggis vaga yikbagwi, arepatu yikbagwi, hodo erogo ogares.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Okbaluk, sapi eyak amok werek ambi wa lagu dogomundik, warogo isogo isagu dugwit, adenggen ogarusogom.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 An nabut yi, hombagagi ovagak ovara, iluk aga. Eke, bolagagi ovara, havethidigi o,’ yiluk, adenggen ogagagwa.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 Adenggen ogagu-sigik, owa ako yavumu welagagirik, amwa ari nunggu wagya dugwit, ndawi nggidis watwis aruk hunggigi.
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 Hunggu lagagirik, ayeloman ambi yanggup yugogogi wagya lagagimu, yugugu dugwit, ‘Yi nano ogasagwi?’ yiluk,
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 hemethigya lagagimu, ayeloman ako en, ‘Dek. Haot ako vage nunggu waga. Eke, eyave sek nunggu wagarikmu, hasin ako en sapi eyak amok werek ambi warogo isagu dugwit, adenggen ogasagwi.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 Yugugu lagagimu, owa ako aninis agya lagagirik, amwa nunggup anggon akluk, werekma, asin wunggu lagagirik, ane sagain erogo, ‘Nungguma,’ yugogogi ovara,
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 owa ako en asin yugugu dugwit, ‘Haruk dogwen. An yi tahun ndi tahun heyavup ogasiga. Eke, ogagya dugwit, “Yerogo ogarup, nderogo ogarup,” yuknugu ako nanggon mondok yagaligadek ogarit adigat landiga ovara, kambin eyak ambiat an naswei ninim nenendawi adenggen dugwit, isarogo naguluk, mondok woknigitek agindik ovara,
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 habut yi andi, akwa ugun wurinivit nagu dugwit, hayoparip wogogogin ako dek ogarit nagu laga ako wagyama, sapi eyak amok werek menda warogo isagigin.’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 Yugugu lagagimu, asin en, ‘Nabut o. Hat mondok-mondok ninim agindikma, nangge-nangge ovok erogo andi, hat hangge aro.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Eke, hat haot yi andi, hombagagi ovagak ovara, iluk aga o. Eke, bolagagi ovara, havethidigima, nenendawi adenggen dugwit, isogo yi sek isagyo,’ yugogogi,” yiluk, Yesus en it avakwa yugeragagi.
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.