Atos 27
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs ARC
1 O Italiya woknenombolok laup yiluk wene mbabaluk, Paulus inim, ap nin heda mago inim, at Kaisar avema menda yegen werek enowa inis Yulius en wogonombolok lapwak yiluk, yugogogwa.
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 Yugu lagagwama, mburis ombok o Adaramitiyum en wagya lagagirik, andoma werekma, o Asia inamut ombok yanggadek laut amban vaga kota andoma ya nonggegek ogagyama, nonggagagup. Ap Aritakus o Makedoniya awi Setalonika menda ninim nunggugu lagagurik, lagu dugwit,
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 hutun en nogo yiluk, o Sidon ari lagagup. Ari lagu lagagurik, at Yulius ako en Paulus abwa imbitya dugwit, “Haswei yi menda ndi menda wokhirupwak en biginigik lagya dogomindik, warup sek,” yugogogi. O Sidon|alt="Picture HK00372 Picture with boats." src="HK00372B.jpg" size="col" loc="ACT.27.3" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Lakbogogi Wene 27:3"
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 Mburi-vaga nungguluk, andoma en lagusim havut en mburis abi nomalhegek iri dugwit, nomaliluk lagya lagagimu, o Sipurus nenena malegek alilis o havut dekma, andoma lagagup.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Lagu lagagurik, o Kilikiya, Pambiliya inim, nenena malegek lagu dugwit, o Likiya kota Mira andoma ari lagagup.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Andoma ari lagagurik, werekma, ap yegen werek menda enowa ako en mburis Alekandiriya menda ambi, o Italiya lagiluk ogagya higya lagagirik, mburis andi vaga mabininggu lagagimu, lagagup.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Lagu dugwit, mburis ako havut en nomaliluk lagek ogagya dugwit, mondok meyan okninipu hegek, nogo wisane yigik, o Kinidus vanggo yi lagagup. O havut ako hunik anderogo adigat ogagya halok, dilwarit lagu dugwit, o Kereta alilis andoma o Salomone nenena malegek lagagup.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 Lagu lagagurik, mondok meyan okninipu hegek, o inis Avolok Dek Sek Agarikmu o, yagalagwima o kota Laseya horok andoma ari lagagup.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Sup vaga ya nogo yigik lagu ninigik, it Yakuri Hari Puasa adenggen ogagu lagagwarikmu o havut endengga ogasigama, mburi-vaga laup alon edok werek agya halok, Paulus en enelup arupwak yiluk yugirigya dugwit,
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 “Naswei o. Nit lasogom halok, mondok weyak okninivisogon higi. Nenangge inim, mburis inim, ako adigat dek arisogon andi dek. Ata, neneyave inim dek okninivisogon higi,” yugeragagi menda,
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 at yegen werek Yulius ako en Paulus iris ako meyan imbita lagagirik, at mburis eyave wolok naliga menda ako inim, at amburis werek inim, it yugwi adigat musek lagagi.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 Lagya lagagimu, o sogwes ogagyama, mburis andoma dogop meyan agya lagagimu, it nin wisane mbikit andoma en lakluk o Venikis dogop, umbutugwa. O is enggema Kereta o Venikis mburis nunggwisigama andi, mo huruk yagaligama amot vikit inim, hware vikit inim, ogarekma o sogwes hegek dogop sek o, umbutugwa.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Anderogo umbutugwa ovara, o selatan vikit en havut anye dek mbauk-mbauk wagya lagagimu, “Nit yerogo ogagya hegek laup imbitoma, lauk en,” yiluk, mburis is en wolok lagwi en yiluk mbusi wombalek agarik ako nggolalogo mburi-vaga baluk lagu lagagurik, o Kereta horok is amban vaga andoma nenena wombalhegek lagagup.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Lagusim, iya erogo lagatekma, ndom is enggema mo il daga wandigama amot vikit en havut endengga ombok ogakluk wagya hegek,
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 laguluk ogagagup menda, mburis ako abi nomaliluk lagek adigat ogagya lagagimu, “Woknenombolok lapwak aro,” yiluk, yugu lagagurik mburis ako lek-yamuk ogarit wolok lagya hegek, mbauk mbup yagagup.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 Woknenombolok, wen ilim is enggema maduk ambi inis Kauda alilimu andoma lagu lagagurik, havut en meyan okninipu hegek, mburis ombok ako en maduk ambi heda likelok lagyama, libilogo lagya hawen,
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 viyalogo mburis ombok vaga mabagagup. Mabagu lagagurik, mburis ombok ako eyave yanggo iri hawen, heda anye erogo makbaluk, o Siritis alilimu andoma en mburis abi yinggi-vaga denggwes yilagya hawen yiluk, enalon en yum havut wolok landiga menda sivinik ako owatu lagagumu, havut en adigat woknenombolok lagagi.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 Havut endengga en mburis ako mondok lek-yamuk okninipu lagagimu, ndugwis ambi nogo yiluk, hutun en yi menda ndi menda yidik ako hudilogo ima mbo wombabagagwa.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Andi okbaluk, ndugwis henggam vaga, mburis sek ogasagwi ako menda nin andi bagu dugwit, nin andi anggin halok ininggi-vaga wogogo ima mbo wombabagagwa.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Ndugwis wisane ninigik, mo il inim, dwadiwap inim, wulu wagetek hegek, havut adigat ogagya lagagimu, “Ai, nit is en ndokalninivisogon atma, nenagap wendak-hedaup meyan higyo o,” yiluk, umbutugup.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 It ovok erom nenggetek ndugwis wisane welagagwama, Paulus ilim mendek iri lagagirik, yugirigya dugwit, “Naswei o. O Kereta en laup dek yukheragagis ako hulilipmu en nenangge dek agya, weyak okninipu, anderogo okbininelapuk enewogo duklu ovara,
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 heneyave ambi is mondok-mondok wambusogom dek. Mburis adigat weyak asogonma, henendawi wadok dek dogovovok yiluk, yukheraliga.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 An Ala abutma, avema dugwit, at eyavup ogasiga ako en yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ambi hup ilikis nadoma lakba waga ako, yuknugu dugwit,
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 'Paulus wai. Halon habuk. Hat Kaisar adema mendek yisogonma, Ala habwa en hinim mburis vaga agipik yi, hat vaga ovok enagap wendarisogon', yiluk, yuknigasma,
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 — ausente —
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 — ausente —
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Is ombok yanggadek laut inis Adiriya o havut en lek-yamuk okninivit lagya hegek, ndugwis 14 welagagurikmu, eke, o hup ilikis agya hegek, it mburis wolok nelagwi menda ako, enendawi en, “Is amban vaga mondok vanggo yi wagyo,” yiluk, umbutu lagagwarik,
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 helep heda magogo, “Is agurukmu ngga hudi hamwi?” yiluk, wakhegek ako wombabagu lagagwarik, agurukmu 37 meter hudi agya hagagwa. Andi okbaluk, ambukum dukluk wakugu lagagwarik, agurukmu 27 meter hudi agya hagagwa.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Hugu lagagwarik, helep vaga vanggo iri dugwit, abi denggwes iri hawen, enalon en mburis mbup yupwak yiluk, mbusi anggin werek menda 4 hudi mburis elakamu heda magogo is endawima wombabagu lagagwarik, “O hodo erogo yanggo yupwak dek, ai,” umbutugwa.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 Umbutwi dugwit, it mburis wolok nelagwi menda ako enagap wendak-hedaguluk hoda wulup umbutu dugwit, huluk at mbusi anggin werek menda sivinik ako mburis abima en is endawima wombabaup yagagwa ovara, wuluguluk mburis maduk ako ima wombabaguluk ogaguselok, Paulus en yedok inugu lagagirik,
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 “It mburis wolok nelagwi menda yi, mburis elola dogop dek halok andi, nenagap wendak-hedasogom dek,” yiluk, at yegen werek arwi inim yugeragagi.
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Yugirigya lagagimu, it yegen werek ako en mburis maduk ako is wolok lapwak yiluk, heda mbalogo wombabagagwa.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 O yanggo yigiluk ogagya hegek, Paulus en it ako erom napwak yiluk ane hunik yugirigya dugwit, “Erom nenggetek henendawi virik hinigik, ndugwis 14 hudi nogo yigik wagepma, erom nanes.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 Erom nelok, henanye vaga henagap wendak-hedelok wolovovok yiluk, erom yi nanes. Hiniris ambiat ambi dek asogon dek.”
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Yugirigya lagagirik, erom ambi wogogo it inivaga, “Ala wa,” yiluk, ugurogo ninggya lagagimu,
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 it enendawi hora yiluk, ovok erogo inim erom nunggugwa.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Nit avakwa mburis vaga lendagwi ako, neneyave dambulik 276 hudi.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Eke, erom enagaum erogo nunggu lagagwarik, mburis so arupwak yiluk, erom gandum awi yidik ako hudilogo ima mbo wombabagagwa.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 O yanggo iri lagagimu, o andoma ininggut ovara, wen is yinggi leyalek inil hugu lagagwarik, “Mburis vaga andoma duk erogo lasogom,” yiluk,
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 mbusi heda mago ako mbalogo hekbagwi, mburis abi amot ogasiga menda elakas vokot sivinik ako visinggwis, ogagagwa. Okbaluk, havut en woknenombolok yinggi leyalekma lapwak yiluk, yum sivinik abima ilikbagu lagagwama, lagagup menda,
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 is anye en mburis ako yinggima aguruk dekma dililup yi lagya lagagimu, is ombak en elakamu ndino-ndano yegek ogagya dugwit, mburis elakas ako yanggalagya hegek,
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 it yegen werek menda ako en, “It ap heda mago ako sambu vaga wunggu-sawen, ovok inarusogom,” umbutugwa menda,
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 it yegen werek menda enasin ako en, “Paulus agap wendarisogon,” imbita dugwit, “Enarubuk,” yugeragagi. Yugirigya lagagirik, “Hit sambu wasagwi henelup halok, henendak is endawima andoma soklok-soklok wambuluk, sambu vaga, is amban vaga andoma wilitales.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 Eke, hit nin sambu wasagwi hininggut halok andi, mburis hobat masalek inim, yo masalek inim, andi vaga hininggis vakbaluk, enambutmu elales,” yiluk, yugirigya lagagimu, nit ovok sek is amban vaga wunggugup.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.