Atos 17
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs ARC
1 Lagu lagagwarik, o Ambipolis nunggugwi, Apoloniya nunggugwi, ogarit o Setalonika nonggagagwa. Nunggugu lagagwarik, it Yakuri samban ogasagwima andoma werekma,
1 E, passando por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 at Paulus itok it Yakuri samban ogasagwi vaga inim samban ogasigama, nonggagagi. Ndugwis henggam it samban ogasagwi vaga aren Ala wene dirup warek vaga at inim it inim wene amburup mbalogo yugu lagagwa.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles e, por três sábados, disputou com eles sobre as Escrituras,
3 Yugirigya dugwit, “At Ala en Nenowa Inis Ombok denogo bagagi Keretus ako, edup yagan wakbaluk, hambuluk lendagwima en iluk akluk mondok yup mirik welagagirikmu, mondok yagagi o,” yiluk, yedok hapwak yiluk des erogo yugirigya lagagirik, “An Paulus en Yesus avok yukheraliga yi, Nenowa Inis Ombok Ala en denogo bagagi Mesias ako, araro,” yiluk, mbilinogo yugeragagi.
3 expondo e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e ressuscitasse dos mortos. E este Jesus, que vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 Yugeragagi ako, wene andi avyarat enendawima ndun yi nunggwigya lagagirik, it Yakuri menda nin inim, it Yunani menda Ala enalon umbutu lagagwa nin wisane inim, akwa ininis werek eneyave wisane inim, Paulus Silas inim hondo yi lagagwa.
4 E alguns deles creram e ajuntaram-se com Paulo e Silas; e também uma grande multidão de gregos religiosos e não poucas mulheres distintas.
5 Hondo yi lagu lagagwama, it ap Yakuri en, “Nit hekbininiluk it inim hondo yi lagao andi, nit nenanggon!” yiluk, enendawi weyak yugu dugwit, ap enendawi weyak vasat dagalek agarwik menda homakbisiluk, it avakwa o kota andoma nadok-kadok okbisapwak yiluk, enendawima manggugwa. Manggu lagagwama, iren avakwa andoma agarwik ako enendawima malit lagu lagagwama, avakwa wisane nadok-hadok yagan, at Paulus Silas it mberen ombokma enawene mbaluguluk, ap Yason awi enda mbanggugwa menda,
5 Mas os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens perversos dentre os vadios, e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e, assaltando a casa de Jasom, procuravam tirá-los para junto do povo.
6 it mberen eneyave dek iniselok, at Yason inim, nenaswei nin inim, ligenombolok enasini ap ombok-ombok o kota vagogo agarwik menda enadema bisa lagagwa. Bisa lagu lagagwarik, it yugurugu dugwit, “O yi awi ndi awi ovok erogo weyak ogarit lendagwi menda ako, eneyave yoma wagaoma,
6 Porém, não os achando, trouxeram Jasom e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm alvoroçado o mundo chegaram também aqui,
7 at Yason en wogonipas. It ap andi, at Kaisar en wene yugup ako weyak erogo bagu dugwit, Nenasin inis ombok adik ambi Kaisar hak agarik ako andi, inis Yesus aro, yiluk, yagalagwi o,” yugeragagwa.
7 os quais Jasom recolheu. Todos estes procedem contra os decretos de César, dizendo que há outro rei, Jesus.
8 Yugeragagwa ako it enasini ap ombok-ombok o kota vagogo agarwik menda inim, avakwa homagagwa ako inim, enaruk hunggu lagagwarik, nane-hane yagagwa.
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Eke, at Yason aswei inim en heda marek onggo bagu lagagwama, visilogo hekbogogwa.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jasom e dos demais, os soltaram.
10 O hup agya lagagimu, it nenaswei Ala aburi andoma en Paulus Silas it mberen o Mbereya lakbogogwa. Lakbugu lagagwama, o hup lagu lagagwarik, it Yakuri samban ogasagwima nonggagagwa.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Bereia; e eles, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
11 It avakwa Setalonika menda andi, enendawi mbuk ovara, it Mbereya menda andi, enendawi mondok sekma, Ala wene yugeragagwa ako, enendawi adenggen vaga wugu lagagwarik, “At Paulus en wene yukneraliga yi, avyarat a, dek a,” yiluk, hutun-howam Ala wene dirup warek bikugu lagagwa.
11 Ora, estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas Escrituras se estas coisas eram assim.
12 Bikugu dugwit, it Yakuri menda wisane avyarat umbutugwa. It Yunani menda akwa ininis werek inim, ap inim, it ogo, wisane at avyarat umbutugwa.
12 De sorte que creram muitos deles, e também mulheres gregas da classe nobre, e não poucos varões.
13 Avyarat umbutu lagagwama, it Yakuri menda o Setalonika ako en at Paulus o Mbereya Ala wene yugeraliga yugwi ako enaruk hunggu lagagwarik, ap akwa o Mbereya menda enendawi burup yupwak yiluk wene enendawima mali wagu lagagwama,
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Bereia, foram lá e excitaram as multidões.
14 it nenaswei Ala aburi o Mbereya menda ako en Silas Timotius it mberen andoma inigik, Paulus inamut ombok yanggadek embet vaga wolok balagagwa.
14 No mesmo instante, os irmãos mandaram a Paulo que fosse até ao mar, mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 It ap Paulus wolok balagagwa ako en o Atena balagu lagagwama, Paulus en, “Timotius Silas it mberen hodo erogo warupwak yiluk, lakbisa omano,” yiluk, wene sadi erogo lakbogogi.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas e, recebendo ordem para que Silas e Timóteo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 At Paulus ako it Timotius Silas it mberen wagusawen, o Atena enabyam dugwit, o kota andoma huvuwak moga-moga ap ininggi-vaga ogarek wisane umwa-wasim werek higya lagagirik, endawima en mondok anggon imbitigi.
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão entregue à idolatria.
17 Anggon imbitya lagagirik, it Yakuri menda inim, it avakwa Yunani Ala enalon ombasagwi menda inim, it Yakuri samban ogasagwima andoma, “Wene yi avyarat higi,” ombarupwak yiluk, wene mbanggwis, hutun-howam erom hunisagwima andoma inim avuk agya lagagirik, wene yugirigya, ogagya lagagi.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos e, todos os dias, na praça, com os que se apresentavam.
18 Ogagyama, o akoma it ap yi wene ndi wene adem hivilisagwi menda Epikuros wene vagago welagagwa inim, Setoa wene vagago welagagwa inim, yagan nagu lagagwa ako, werekma, iren, Paulus inim wene onggo-onggo yugu dugwit, “Wene yugwi ako eke hambok yagan landiga menda yi, nggarogonggan wokbaluk yagan landiga embetep?” yugwi, eke, at Paulus en At Yesus avok sek wene ako inim, at iluk akluk mondok yagagi wene inim, yugirigya halok, it nin en, “Dek o. Avakwa adik enomadis awene wolok wagya lagarik, iri higyo o,” yiluk, yugwi, ogagu lagagwa.
18 E alguns dos filósofos epicureus e estoicos contendiam com ele. Uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos. Porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
19 Yugu lagagwarik, Paulus wolok, o Areyopagus wene amburup mbalisagwi menda enadema ba wagu lagagwarik, yugu dugwit, “Hat wene adik swi menda mamuleraliga andi, nit ninelup aruguluk yukneran.
19 E, tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 Hat wene adik hak yagan lagya hunggurikmu, 'Wene eyave adem yi at yagaliga,' ombaruguluk, iru o,” yugogogwa.
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos; queremos, pois, saber o que vem a ser isso.
21 (Andi, yugogogwa ako, enawerek Atena menda inim, huru inisa wagagwa welagagwa inim, it ako en wene adik swi menda adigat hunggwis, yugwi, ogagu dugwit, yi ogagek ndi ogagek ogagatek at welagagwa.)
21 (Pois todos os atenienses e estrangeiros residentes de nenhuma outra coisa se ocupavam senão de dizer e ouvir alguma novidade.)
22 “Iru o,” yugu lagagwama, Paulus ako en o Areyopagus it wene amburup mbalisagwi menda enanggelekma mendek yiluk, yugirigya dugwit, “Hit naswei o Atena menda yi wai. Hit huvuwak amuli hubaluk, henendawi andi vaga adigat vanggabaluk musek lagu hinigis o.
22 E, estando Paulo no meio do Areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos;
23 O kota yoma hit huvuwak awi valek nil hegek lagya dugwit, huvuwak awi valek ambi, inis ‘Nenasin Inis Nininggut’ salek dirup warek nil higi. Hit hininggut dugwit, inis siyabelagwi ako andi anen yukheraliga o.”
23 porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: Ao Deus Desconhecido . Esse, pois, que vós honrais não o conhecendo é o que eu vos anuncio.
24 Yugirigya lagagirik, “At wen inim, yi menda ndi menda wen vaga menda ovok inim, ogagagi Ala ako andi, wen-mbogot vagogo aratma, at huvuwak awi ap en vanggugwarikmu akoma agarikbuk o.
24 O Deus que fez o mundo e tudo que nele há, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens.
25 At adigat en yi ap akwa ndi ap akwa iniluk oginipu, enelagap agavuk wogirigya, yi menda ndi menda wogirigya, ogasigama, At angge ambi dek halok, avakwa enangge ambi At wogorup andi mondok dek o.
25 Nem tampouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas;
26 Ala en adem ap ambiat vaga yi ap akwa ndi ap akwa ininis unggul adik-adik dombok yi awi ndi awi wigalarupwak yiluk ogagya, o ndugerek-ndagarek ogarit nagu dogopwak yiluk, hologo bagya, eke o yi awi ndi awi dogop hudi ogorogo bugu, ogagagi.
26 e de um só fez toda a geração dos homens para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já dantes ordenados e os limites da sua habitação,
27 At ogagagi ako andi, At Ala adumu dek horok-korok ninim at agarik hegek, belalit lagu dogomundik, 'Avyarat ai,' yiluk enendawima yedok hapwak yiluk ogagagi o.
27 para que buscassem ao Senhor, se, porventura, tateando, o pudessem achar, ainda que não está longe de cada um de nós;
28 Eke, ap hit menda ambi ndawi bagya dugwit,
28 porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos, como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois somos também sua geração.
29 Andi halok, nit Ala vaga wigalek agurik atma, at eyave adem andi, avakwa enendawi hologo baluk mbusi emas vaga, mbusi perak vaga, helep vaga, huvuwak ogovak higirik andi hak, ombarubuk o.
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens.
30 O muk en nininggut dugwit ogagu ninigik, Ala en ugun welagagi ovara, yogak andi, nit yi ap akwa ndi ap akwa ovok erogo nenomaluk mondok mbo baluk Yesus ambetaga lagu dogop yiluk yukneraliga.
30 Mas Deus, não tendo em conta os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, em todo lugar, que se arrependam,
31 Ap ambi denogo mondok okbagagi en avakwa ovok ogasagwi wane-wane enowak dilinivup ndugwis ambi hologo bagagi o. Eke, nenowak dilninivisogon ako, nit avakwa ovok nenelup dogoguluk, At ako andi, hambuluk lendagwima en iluk erogo mendok okbagagi o, yiluk, yukheraliga o,” yiluk, yugeragagi.
31 porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do varão que destinou; e disso deu certeza a todos, ressuscitando-o dos mortos.
32 At Paulus en hambuluk iniluk arup wene ako iri hugu lagagwarik, it nin ako en Paulus wiyiknom-weyaknom erogo agonda yagagwa ovara, it nin en andi, “Wene andi, vivis ambi inim yukneranok,” yiluk, yugu lagagwama,
32 E, como ouviram falar da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
33 at Paulus ako it wene amburup mbalisagwi menda enanggelekma en winggigi.
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
34 Wunggu lagagimu, ap ambetap andoma Paulus inim dambunggu lagagwarik, avyarat umbutugwa. Ambi andi ap wene amburup mbalisiga menda inis Dionisius. Ambi andi hwa ambi inis Damaris, eke it nin inim, avyarat umbutugwa.
34 Todavia, chegando alguns varões a ele, creram: entre os quais estava Dionísio, o areopagita, e uma mulher por nome Dâmaris, e, com eles, outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.