Atos 22
Zacatepec Mixtec NT (MZA) vs NVT
1 ―Ndyo'o tatá ta ndyo'o yani, na kuni va'a ndo ña ni ka'in nuu ndo, ikan na koto ndo ti tüvi ìyo kuati̱. ―Takan kàti Paulu chi'in na.
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Tajan ora chīni na ña kīcha'a Paulu kà'an ra tu'un hebreu, tajan tiaga kīndoo taxiin na. Ta ikan jan te'en nāka'an tuku ra:
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 ―Yu'u kùu ma ra judíu, ta kākui ñuu Tarsu ña ìyo kuenda ñu'u' Cilicia. Ta chā'nui ñuu Jerusalén i'ya ndia. Ta jākua'i chi'in matru ra nàni Gamaliel. Ta ikan kūtu'vai tandi'i naja kua kà'an ma tutu Ley tāa ndra kùu ñivio chīyo taji'na. Ta chi'in ndisaa chinituni̱, jà'i tiñu Ndioo takua jà'a ndo yi vitin.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Vati taji'na, nduva'a kuii jānde'i tundo'o tandi'i ma ñivi kuà'an iti' Jesuu vati ndava kùuni ka'ni̱ na. Yakan va kēi chākunui chata na. Ta nuu nàta'in na ta tìi̱n na, ta tì'i̱ na tichi vekaa. Yakan va, ña'a a ra'ii ña nàta'in, tīi̱n na.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Ta ma ra chà'nda tiñu nuu sutu, chi'in tandi'i ndra kuxini ña chà'nda tiñu chi'in ra, cha chìto va'a ndra tandi'i ma ña jā'i. Vati maa ndra kùu ndra ña tāa ndra ma carta, ta chā'a ndra yi nui na kundakai yi nuu ma ndian judíu ta'an yo ndian ìyo ñuu Damascu ña kà'an yi ña kùu tii̱n ma ndian chìnuni tu'un Jesuu ikan. Ta ikan jan chā'in ñuu Damascu ti kùuni̱ tii̱n na ta ndaka ndioi na kichai i'ya ña na nde'e na tundo'o.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 ’Tajan ora cha kuàkuyatin ndi ñuu Damascu, ìyo yi a kachuvi ndaa ñuka'ñu, tajan iti' andivi kīchi iin ñu'ú tacha ña chìkonuu yi yu'u.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Ta ndūvai nuu ñu'u' jā'a yi. Tajan te'en chīni̱ iin tati ña kà'an chi'i̱n: “Saulu, Saulu, ta, ¿naja ya'a jànde'un tundo'o yu'u?” kàti yi.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Ta ikan jan, te'en chīkatu'un tukui nuu ma tati ikan: “¿Nda ra kùu̱n yo'o Racha'nu?”, kati̱. Tajan te'en nāka'an ma tati ikan chi'i̱n: “Yu'u kùu Jesuu ra ñuu Nazaret, ra jànde'un tundo'o chata.” Takan kàti ra chi'i̱n.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Tajan ndisaa ma ndra kuà'an chi'i̱n, ora ndē'e ndra ma ñu'ú ikan, nduva'a kuii yū'vi ndra. Ta tüvi nī kutunini ndra ma tu'un kā'an ma tati ikan chi'i̱n.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Tajan te'en chīkatu'in nuu yi: “¿Nayi kùuniun ña ja'i, yo'o Racha'nu?”, kāti̱. Tajan te'en nāka'an ra chi'i̱n: “¡Ndeta, ta na ku'u̱n ndikoun ma iti' ñuu Damascu! Ta ikan ni katitu'un ndra nuu̱n tandi'i ma nayi ìyo yi ña ja'un.” Takan kāti ma Racha'nu chi'i̱n.
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Va tava ma ñu'ú ikan, jāndokuaa yi yu'u, yakan va ma ndra merui ndà'a ndra nda'i nda kati chāi ma ñuu Damascu.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 ’Ta ora chāi ma ñuu ikan, tajan ikan ìyo iin ra nàni Ananía. Ta rakan ti iin ra ya'a jàchi'in ma ley tāa Moisés kùu ra, ta ya'aga tìñu'u tandi'i ma ñivi judíu ìyo ñuu Damascu ra ndia.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Ta ikan jan chānde'e ndio ra tichi ve'e nuu kàndii̱. Ta ora chāa ra nuu kàndii̱, ta te'en nāka'an ra chi'i̱n: “Yo'o ra yani Saulu. ¡Na ndondichin ndiko nde'un!”, kāti ra. Tajan ma ora ikani, kūu nande'e kachin va'i, ta ndē'i ma Ananía ndia.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Takan kūu tajan te'en nāka'an ma Ananía chi'i̱n: “Ndioo ña jàka'nu ndian kūu ñivio taji'na, rakan kāchin ñu̱n, ikan na kotoun nayi kùuni ra ña ja'un. Ta ikan jan kùu nde'un ma Racha'nu Jesuu ña kùu ra iin ra ndaa, vati kāchin ra ñu̱n ña na taso'un ma tu'un kà'an ra.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Yakan va maun kùu ma ra kāchin Ndioo ña na kùu̱n ma testigu Jesuu nuu tandi'i ma ñivi ìyo ñuñivi, ta katitu'u̱n ma nuu na ndisaa ma ña ndē'un ta chīniun.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Ta vitin tüva ìyo yi ña kuatun tiá. ¡Na ndetaun, ta kundutaun chi'in ndatu Racha'nu Jesuu, ikan na janaa ra tandi'i ma kuatiun!” Takan kāti Ananía chi'i̱n.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 ’Yakan va ora kīchaa ndikoi ñuu Jerusalén i'ya, ta ikan jan chā'in veñu'u ka'nu nda i'ya. Ta ikan kīcha'i kà'in chi'in Ndioo, ta ikan ndē'e chi'in tinui ma Jesuu, takua ndè'o iin nakuyi ora chànio,
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 ña te'en nāka'an ra chi'i̱n: “Yo'o Paulu, ¡na numini keun ñuu Jerusalén, ti na jächi'in na ma tu'in ña ni katitu'u̱n nuu na!” Takan kātitu'un Jesuu nui.
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Tajan te'en nāka'in chi'in ra: “Yo'o Racha'nu, cha chìto va'a ndra ti yu'u kùu ma ra chàkunuu tìin ma ñivi chìnuni tu'u̱n ma tandi'i veñu'u ñivi judíu niku. Ta juuni chìto na ña tī'i̱ na tichi vekaa, ta kāni̱ na ndia.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Ta ora chā'ni na Esteban, ra kàtitu'un tu'u̱n, ikan ndai ndè'i nuu chà'ni na ra chi'in yuu, vati induku chānini̱ chi'in ma ndra chà'ni ra. Ta juuni kūmi̱ ja'ma isukun ma ndra chà'ni ra chi'in yuu ndia.”
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Takan kūu ta te'en nāka'an ma Racha'nu nui: “Na ku'u̱n kukatitu'u̱n tu'in nuu ñivi yüvi judíu ndian ìyo nuu chika.” Takan kàti ma Racha'nu Jesuu chi'i̱n ―kàti Paulu chi'in ñivi ikan.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Yakan va nda ma tu'un i'yani, kùu ña taso'o na ña kà'an Paulu ti kàyuni na jà'a ma tu'un kà'an ra. Tajan te'en kīcha'a na kànachaa na chata Paulu:
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Ta ndiakan ti endee kanachaaga na tiá, ta tàva na ja'ma na, ta jàkana na yi nuu sukun. Ta chòso na yuti nuu sukun ndia. Yakan va ndisaa ña jā'a na i'ya jàna'a yi ti nduva'a kuii kàyuni na ndè'e na nuu Paulu.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Ta ma ora ikani, chāa ma ra comandante, ta tāchi ra jandaru ra na tiin ndra Paulu. Tajan tī'i ndio ndra ra tichi ve'e nuu kìxi ndra. Ta juuni kā'an ra chi'in ma ndra jandaru ra ña na kani ndra ra nda kati kati ra nda cha'a' kùu yi ña kùxaan ma ñivi chi'in ra.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Takan kūu ta ora chani kani ndra ra, tajan te'en kīcha'a chìkatu'un Paulu nuu ma ra capitán ndaa chi'in ma ndra jandaru:
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Yakan va ora chīni ma ra capitán ña te'en kā'an Paulu, tajan kēe ndio ra kuà'an ra kuàkatitu'un ra nuu ma ra comandante. Ta te'en nāka'an ra chi'in ra:
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Ta ikan jan chājayatin ndio ma ra comandante ra nuu ndaa Paulu, ta te'en chīkatu'un ra nuu ra:
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Tajan te'en nāka'an ndiko ma ra comandante chi'in Paulu:
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Yakan va ora chīto ndra ña ndicha kùi ña ra kùu kuenda ñuu ka'nu Roma kùu ra, tajan ndisaa ndio ma ndra jandaru ni kani ra niku, chūndachiyo ndra xiin ra, ta nda ma ra comandante ndia. Ta juuni yū'vi ra ña chū'ni ra ra chi'in karena niku.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Takan kūu ta ora tuvi inga kivi, tajan tāchi ndio ma ra comandante ma ndra jandaru ña na ndachi ndra nda'a' ma Paulu. Vati kùuni ra koto kachin ra nda cha'a' kùu yi ña tìsokuati ma ñivi judíu ra. Ta ikan jan tāchi ndio ra tiñu nuu ma ndra chà'nda tiñu nuu sutu, chi'in tandi'i ma ndra kuxini nuu ma ndian judíu, ikan na kuti'vi ta'an ndra. Yakan va ma ra kùu comandante ikan tāva ndio ra ma Paulu, ta chākutaa ra ra nuu ka'ìin ti'vi tandi'i ndrakan.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.