Tiago 1

KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nɛ Yakuba wemu wu ɲɛ Kilɛ ni Kafɔɔ Yesu Kirisa wo bulo ge, nɛ wʼa we sɛmɛ we ka, na wu tun Yawutuu gbaweye kɛ ni shuun wu mu, pee piimu pʼa foro pu wo fiige ki ni, na jaaga koŋɔ ke kabaya ye bɛɛri na ge. Na fò wa pu mu.
1 Eu, Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio saudações a todo o povo de Deus espalhado pelo mundo inteiro.
2 Ayiwa na cebooloo, kanhama tuugo bɛɛri ba nɔni yi na, yi pee bɛɛri yaha ba fundanga kajii ɲɛ wɛ.
2 Meus irmãos, sintam-se felizes quando passarem por todo tipo de aflições.
3 Bani yʼa li cɛ na yi nʼa daa wu ba yeree na nɔwuuro sigee, lee funŋɔ ni yʼa loxulo taa.
3 Pois vocês sabem que, quando a sua fé vence essas provações, ela produz perseverança.
4 Ga yʼi loxulo li yaha li ɲɔ di fa xuuni, kɔnhɔ yʼi gɔgɔ nʼa daa wu ni, yi ɲɔ di fa, yaaga ka shishiin ganha bu yi kuuŋɔ wɛ.
4 Que essa perseverança seja perfeita a fim de que vocês sejam maduros e corretos, não falhando em nada!
5 Fungɔngɔ fɛɛrɛ bu sipya wa kuuŋɔ, wufɔɔ wu ti ɲɛɛri Kilɛ mu, Kilɛ na ti kan wufɔɔ mu. Bani Kilɛ ya sipyii bɛɛri kaan, kahari wa wu ni. Wu ya wa kapyegee taga na wu kɔri wɛ.
5 Mas, se alguém tem falta de sabedoria, peça a Deus, e ele a dará porque é generoso e dá com bondade a todos.
6 Ga wufɔɔ wu ti ɲɛɛri ni nʼa daa ni, wu ganha bu da nakaara le li ni wɛ. Sipya wemu wʼa nakaara yaha wu zɔ na ge, weefɔɔ ya ɲɛri ba suumɔ lokuruyo ɲɛ wɛ, kafɛɛgɛ na yi luu na se kabaya bɛɛri na.
6 Porém peçam com fé e não duvidem de modo nenhum, pois quem duvida é como as ondas do mar, que o vento leva de um lado para o outro.
7 Wee sipya we wa shi ganha bu da li yaha wuyɛ funŋɔ ni na wee na yaaga ta Kafɔɔ mu wɛ.
7 Quem é assim não pense que vai receber alguma coisa do Senhor,
8 Bani fungɔnyɔ shuun fɔɔ wu ma bye wii; wu ya wu fungɔngɔ yɛri kabaŋa nigin na kaa la shishiin ni wɛ.
8 pois não tem firmeza e nunca sabe o que deve fazer.
9 Ayiwa, cebooloo piimu pu wa la baa fɛɛ ge, pee pu funyɔ taan, bani Kilɛ na ba pu ɲuyɔ yirige.
9 O irmão que é pobre deve ficar contente quando Deus faz com que melhore de vida;
10 Ga cebooloo naafuu fɛɛ, Kilɛ ba yee bɛ tirige, yi bɛ pu funyɔ taan lee na, bani yee na ba doro ɲɛri ba ɲà fyɛɛnrɛ ma waha, na wo wɛ.
10 e quem é rico deve sentir o mesmo quando Deus faz com que piore de vida. Pois quem é rico desaparecerá como a flor da erva do campo.
11 Caŋa ma foro ni ki kafugo ni, na ɲà ki waha, ki fyɛɛnrɛ ti ma wo, ti saana li na juri. Mu naafuu fɔɔ bɛ wa da ba juri lee curigana li na wu kapyegee tɛ ni.
11 Quando o sol brilha forte, e o seu calor queima a planta, aí a flor cai, e a sua beleza é destruída. Do mesmo modo, quem é rico será destruído no meio dos seus negócios.
12 Sipya wemu wʼa nɔwuuro xuli wuyɛ ni ge, wee ɲɛ duba pya. Bani wufɔɔ bu já na pee kanhama pu bɛɛri xuli wuyɛ ni, wu na ba ɲìi sicuumɔ ɲudɔnɔ ta wu kuduun. Piimu bɛɛri kaa lʼa dan Kafɔɔ ni ge, lee ɲɔmɛɛ li wʼa lɔ pee bɛɛri mu.
12 Feliz é aquele que nas aflições continua fiel! Porque, depois de sair aprovado dessas aflições, receberá como prêmio a vida que Deus promete aos que o amam.
13 Ga kaa kaa la kʼa wa bɛɛri faanna, na wufɔɔ tɔɔgɔ le kakuunɔ ni ge, wufɔɔ ganha bu da jo na Kilɛ wʼa wee faanna-ɛ dɛ! Bani yaaga ka shishiin wa da já Kilɛ faanna wɛ. Kilɛ bɛ di wʼa sipya faanna wɛ.
13 Quando alguém for tentado, não diga: “Esta tentação vem de Deus.” Pois Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo não tenta ninguém.
14 Ga sipya bɛɛri, lakuuŋɔ ke ki ɲɛ ma ni ge, kee kʼa ma faanna. Kee ki ma ma kilee fo na shɛ ma pye mʼa co kakuuyo yi wo tifuupɛrɛgɛ ki na.
14 Mas as pessoas são tentadas quando são atraídas e enganadas pelos seus próprios maus desejos.
15 Ma bɛ di bu yaa kee lakuuŋɔ ke na, kʼa ma tɔɔgɔ le jurumu ni, ma di bu jurumu pye, lee wa ma ni xu ni.
15 Então esses desejos fazem com que o pecado nasça, e o pecado, quando já está maduro, produz a morte.
16 Ayiwa, na cebooloo, yee piimu kaa ya dan nɛ ni ge, yi ganha bu sipya wa shishiin yaha wu yi piinŋɛ wɛ.
16 Não se enganem, meus queridos irmãos.
17 Yaŋmuzaaya yemu bɛɛri yʼa kan wèe mu ge, ni yakanya yemu bɛɛri yʼa pahala ge, yee bɛɛri ya foro fugba To Kilɛ ni. Wee Kilɛ wu wʼa kpɛɛnyɛ yi bɛɛri yàa. Wu ya ɲɛri wɛ, nibiige wo jaa nifɛnhɛfɛnhɛnɛ bɛ ɲɛ wu na, li ta lʼa ɲɛri wɛ.
17 Tudo de bom que recebemos e tudo o que é perfeito vêm do céu, vêm de Deus, o Criador das luzes do céu. Ele não muda, nem varia de posição, o que causaria a escuridão.
18 Wu wo daan na mu funŋɔ ni wʼa ɲìi sicuumɔ kan wèe mu wu wo kafila can can wo wu baraga ni. Wʼa lee pye kɔnhɔ wèe di bye wu yaŋmuyaaya yi bɛɛri ɲaha na.
18 Pela sua própria vontade ele fez com que nós nascêssemos , por meio da palavra da verdade, a fim de ocuparmos o primeiro lugar entre todas as suas criaturas.
19 Lee wuu na na cebooloo, yee piimu kaa ya dan nɛ ni ge, yi yi funyɔ to li na na jo yee wa bɛɛri ya yaa wu gbegele, wu da nuri pusamaa ɲɔ na. Yi ganha ba gburogi da yu wɛ. Yi ganha ba yi logoo bɛ yirige tɔvuyo na wɛ.
19 Lembrem disto, meus queridos irmãos: cada um esteja pronto para ouvir, mas demore para falar e ficar com raiva.
20 Bani sipya luu bu yìri xɔ, wu da já Kilɛ wo tiimɛ pu keree pye nige wɛ.
20 Porque a raiva humana não produz o que Deus aprova.
21 Lee wuu na, keree kiimu bɛɛri kʼa sipya nɔrɔgɔ ge, na fara kuumɔ tuugo bɛɛri na, yi kee bɛɛri yaha wà. Kilɛ ya jomɔ pemu le yi zɔlɔɔ pu ni ge, yʼi yiyɛ tirige, yʼi sɔɔ pee na, bani pee na já yi munahaa ɲuŋɔ wolo.
21 Portanto, deixem todo costume imoral e toda má conduta. Aceitem com humildade a mensagem que Deus planta no coração de vocês, a qual pode salvá-los.
22 Yi da Kilɛ jomɔ pu koo ɲaari. Yi ganha bu da pu logo yɛ na, yi da yiyɛ piinŋɛ wɛ.
22 Não se enganem; não sejam apenas ouvintes dessa mensagem, mas a ponham em prática.
23 Bani sipya wemu wʼa Kilɛ jomɔ nuri wʼi ya pu koo ɲaari-i ge, weefɔɔ ɲɛ ba ná wa ɲɛ wɛ, wemu wʼa jaawiige lɔ, na wuyɛ wii ge.
23 Porque aquele que ouve a mensagem e não a põe em prática é como uma pessoa que olha no espelho e vê como é.
24 Wu bu wuyɛ wii xɔ, wʼa gari wu da yaaga pye wɛ. Wʼa wu ɲaha ki ɲa ɲagana lemu na ge, wu funŋɔ na wɔ lee na taapile ni.
24 Dá uma boa olhada, depois vai embora e logo esquece a sua aparência.
25 Ga saliya wu wʼa pahala, wu ɲɔmɛhɛɛ kʼi wèe ɲuŋɔ wo, na wèe pyi wùyɛ wuu ge, sipya wemu bu já sɛɛgɛ taan kee na, na kee kemɛ sɛɛri, na ganha na ki koo ɲaari li ɲaarigana na; wu ya ta funŋɔ wɔ ki na wɛ, ga fo na ki koo ɲaari ge, wu bu keŋɛ le kaa bɛɛri ni, Kilɛ na duba wu mu.
25 O evangelho é a lei perfeita que dá liberdade às pessoas. Se alguém examina bem essa lei e não a esquece, mas a põe em prática, Deus vai abençoar tudo o que essa pessoa fizer.
26 Sipya wemu bu wuyɛ pye na Kilɛ koo wee ya ɲaari, na ta wʼi ya jani wu ɲɔ na wɛ, wuyɛ weefɔɔ ya faanna; wu Kilɛ koo ɲara lʼa pye ɲuŋɔ baa.
26 Alguém está pensando que é religioso? Se não souber controlar a língua, a sua religião não vale nada, e ele está enganando a si mesmo.
27 Koo le To Kilɛ ya wii Kilɛ koro nizaana na ɲɛ fɛɛfɛɛ ge, lee li wa mɛ. Cirimɛɛ ni naxhugoshaa piimu bɛɛri pu ɲɛ kanhama ni ge, na wèe pu kasɛɛgɛ yaha pee na; wù wùyɛ tánha ke koŋɔ ke wo fɔɔnrɔ keree tuugo bɛɛri na.
27 Para Deus, o Pai, a religião pura e verdadeira é esta: ajudar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e não se manchar com as coisas más deste mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.