Marcos 8

KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yee caya yi na sipyiɲɛhɛmɛɛ bi pa binnɛ sanha, ɲɔyalige ka shishiin di ɲɛ pu mu wɛ. A Yesu di wu kalaapiire ti yiri, na pu pye:
1 Naqueles dias, quando outra vez se reuniu grande multidão, e não tendo o que comer, Jesus chamou os discípulos e lhes disse:
2 «Pii sipyii pii ɲiɲaara ti wa nɛ ni, bani niɲaa ɲɛ pu caŋa taanri wogo nɛ yíri naha, ɲɔyalige ka shishiin di ɲɛ nige pu mu wɛ.
2 — Tenho compaixão desta gente, porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm o que comer.
3 Nɛ bu pu yaha kari li baa, pu fanha na zhɛ xhɔ koo na, bani pii tayiriye yʼa lii pu ni xuuni.»
3 Se eu os mandar para casa em jejum, desfalecerão pelo caminho; e alguns deles vieram de longe.
4 A wu kalaapiire tʼi wu pye: «Yalige na da mii di pii ɲɔ sha naha ke sipoŋɔ ke ni wɛ?»
4 Mas os discípulos lhe responderam: — Como poderá alguém saciá-los de pão neste deserto?
5 A Yesu di pu yege na: «Buuri ɲuyɔ juu yi wa yee mu wɛ?» A pʼi wu ɲɔ shɔ na: «Buuri ɲuyɔ gbarashuun.»
5 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sete.
6 A wu sipyiire ti pye na pu tiin ɲiŋɛ ki na. A wu yee buuri ɲuyɔ gbarashuun wu lɔ, na baraga taha Kilɛ na, na yi kɛgi kɛgi na kan wu kalaapiire ti mu, na pu yee taa taa sipyii pu na. A kalaapiire tʼi yee taa taa sipyii pu na.
6 Então mandou o povo assentar-se no chão. E, pegando os sete pães, partiu-os, após ter dado graças, e os deu aos seus discípulos, para que estes os distribuíssem, repartindo entre o povo.
7 Fyagaa kii bɛ bye pu mu sanha, a Yesu di baraga taha Kilɛ na kee bɛ wuu na, na yi jo wu kalaapiire ti mu na pu kee bɛ taa taa pu na.
7 Tinham também alguns peixinhos. E, abençoando-os, mandou que estes igualmente fossem distribuídos.
8 A sipyiire tʼi li na din. A kalaapiire tʼi sagaŋaa gbarashuun ɲi buuri ɲukoroyo yi saya na.
8 Comeram e se fartaram; e dos pedaços restantes recolheram sete cestos.
9 Pee yalilimɛɛ pʼa bi sipyii kabɔfoŋɔɔ shishɛɛrɛ (4.000) xɔ. Lee kadugo na a Yesu di pu yaha kari.
9 Eram cerca de quatro mil homens. Então Jesus os despediu.
10 Taapile ni a wu ni wu kalaapiire tʼi jé kɔrɔgɔ ka ni na kari Dalamanuta fiige ki ni.
10 Logo a seguir, tendo entrado no barco juntamente com os seus discípulos, foi para a região de Dalmanuta.
11 Ba pʼa nɔ wà wɛ, a Farizhɛɛn di ba nɔ, na nakaara ɲɔ kɔn ni Yesu ni. A pʼi Yesu pye na wu ɲaha shɛshɛɛrɛ kakanhana la pye shɛ pee na, lemu ya yìri fugba we ni ge. Pʼa yee jo, kɔnhɔ pʼi wu taanna wii.
11 Os fariseus chegaram e começaram a discutir com Jesus. E, tentando-o, pediram-lhe um sinal vindo do céu.
12 A Yesu di ŋmɔgaŋa yeege xuuni, na jo: «Ɲaha na niɲaa sipyii di ɲaha shɛshɛɛrɛ kakanhana shaa wɛ? Can na nʼa da yi jo yi mu, ɲaha shɛshɛɛrɛ kakanhana la shishiin da zhɛɛ pu na wɛ.»
12 Jesus, porém, arrancou do íntimo do seu espírito um gemido e disse:
13 Lee kadugo na a wu laha pu tàan, na jé kɔrɔgɔ ki ni, na gari sanha gba wu kadugo.
13 E, deixando-os, tornou a embarcar e foi para o outro lado.
14 Kalaapiire ti funŋɔ bi wɔ, ti ya ta buuri lɔ wɛ, buuri bɛ di bye pu mu kɔrɔgɔ ki ni wɛ, fo buuri ɲuŋɔ nigin yɛ.
14 Ora, os discípulos se esqueceram de levar pão e, no barco, não tinham consigo senão um só.
15 A Yesu di yi jo waha wu kalaapiire ti mu na: «Yʼa yiyɛ kasɛri Farizhɛɛn wo buuri shizhɛnhɛrɛ te, ni Hɛrɔdi wuuro te na dɛ!»
15 Jesus os preveniu, dizendo:
16 A pʼi puyɛ pye na: «Wʼa ye yu, bani buuri ɲɛ wèe mu wɛ.»
16 E eles começaram a discutir entre si, dizendo: — Ele diz isso porque não temos pão.
17 Yemu pu bi yu ge, a Yesu di yee cɛ na jo: «Ɲaha na yee di yu na buuri ɲɛ yee mu-i wɛ? Yee sanha sii ye ɲaha cɛ nimɛ bɛ-ɛ ya? Yee funyɔ yʼa tɔ gɛ?
17 Jesus percebeu isso e perguntou:
18 Ɲìi ɲɛ yee mu; yʼi wa ɲaa-i gɛ? Niwegee ɲɛ yee mu; yʼi wa nuri-i gɛ? Yee funyɔ ya dun kaa na-ɛ gɛ?
18 Tendo olhos, não veem? E, tendo ouvidos, não ouvem? Não se lembram
19 Nɛ buuri ɲuyɔ kaguro wu kɛgi kɛgi, na kan sipyii kabɔfoŋɔɔ kaguro (5.000) wu mu tuun wemu ni ge, sagaŋaa juu yee dʼa ɲi yee buuri ɲukoroyo yi saya na wɛ?» A pʼi wu ɲɔ shɔ na: «Kɛ ni shuun.»
19 de quando parti os cinco pães para os cinco mil, quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze!
20 «Nɛ buuri ɲuyɔ gbarashuun wu kɛgi kɛgi, na kan sipyii kabɔfoŋɔɔ shishɛɛrɛ (4.000) wu mu tuun wemu ni ge, sagaŋaa juu yee dʼa ɲi yee buuri ɲukoroyo yi saya na wɛ?» A pʼi wu ɲɔ shɔ na: «Gbarashuun.»
20 — E de quando parti os sete pães para os quatro mil, quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Responderam: — Sete!
21 A Yesu di pu pye: «Yee di sanha sii yi ɲaha cɛ nimɛ bɛ-ɛ gɛ?»
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Ba pʼa nɔ Bɛtisayida ni wɛ, wee xuu wu ni a sipyii pii di ba Yesu mu ni fyɛn wa ni, na wu ɲɛɛri na wu kpɔn wu na.
22 Então chegaram a Betsaida. E lhe trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 A Yesu di fyɛn wu co wu keŋɛ na, na gari ni wu ni kanha ki kadugo, na shɛ ɲɔlɔhɔ le wee ná wu ɲìi ni, na wu keŋɛ taha wu na, na wu yege na: «Mu wa yaaga ɲaa ya?»
23 Jesus, tomando o cego pela mão, levou-o para fora da aldeia. Então cuspiu nos olhos do homem e, impondo-lhe as mãos, perguntou:
24 A fyɛn wu wu ɲaha yirige na jo: «Nɛ wʼa sipyii pu ɲaa ba tiire wa wɛ; ga pʼi ɲaari.»
24 O homem, recuperando a visão, respondeu: — Vejo pessoas, mas elas parecem árvores que andam.
25 A Yesu di wu keye taha sanha wee ná wu ɲìi na. A wu wii xuuni, na juuŋɔ, na yaŋmuyɔ yi bɛɛri ɲa shɔɔnri.
25 Então Jesus novamente pôs as mãos sobre os olhos dele. E o homem, passando a ver claramente, ficou restabelecido; e distinguia tudo de modo perfeito.
26 A Yesu di wu yaha kari puga, na wu pye: «Ma ganha jé kulo li ni wɛ!»
26 E Jesus o mandou para casa, recomendando-lhe:
27 Yesu ni wu kalaapiire tʼa pa gaaŋi Sezare Filipe tàan kulogoo ki ni. Na pu yaha koo na, a Yesu di wu kalaapiire ti yege na: «Sipyii pu wa yu na jɔgɔ nɛ ɲɛ wɛ?»
27 Então Jesus e os seus discípulos foram para as aldeias de Cesareia de Filipe. No caminho, perguntou-lhes:
28 A pʼi wu ɲɔ shɔ na: «Pii wa yu na Yohana Batizelipye, pii di yu na Kilɛ tudunmɔɔ Eli, pii bɛ di yu sanha na Kilɛ tudunmɔ wa.»
28 Os discípulos responderam: — Uns dizem que é João Batista; outros dizem que é Elias; e ainda outros dizem que é um dos profetas.
29 A Yesu di pu yege na: «Ga yee do, yeeyɛ pyaa ki mu nɛ di ɲɛ jɔgɔ wɛ?» A Pyɛɛri di wu pye: «Kirisa mu ɲɛ.»
29 Então Jesus perguntou: Respondendo, Pedro lhe disse: — O senhor é o Cristo.
30 A Yesu di yi jo waha pu mu na pu ganha yee jo wa shishiin bɛ mu wɛ.
30 Então Jesus os advertiu de que a ninguém dissessem tal coisa a seu respeito.
31 Lee kadugo na a Yesu di kalaapiire ti ɲɔ kɔn na galaa, na yi jo pu mu na: «Li waha lʼi waha, fo Sipya Ja wu bu ganha xuuni. Nɔhɔlɛɛ, ni saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ, ni saliya karamɔgɔlɔɔ na ba zhe wu ni. Pu na ba wu gbo; cabyaa taanri bu doro wu na ɲɛ.»
31 Então Jesus começou a ensinar-lhes que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas, fosse rejeitado pelos anciãos, pelos principais sacerdotes e pelos escribas, fosse morto e que, depois de três dias, ressuscitasse.
32 A wu yi fiinŋɛ jo pu mu. A Pyɛɛri di gari ni wu ni kabanugo, na shɛ ɲɔ kɔn na yu ni wu ni.
32 E isto ele expunha claramente. Então Pedro, chamando-o à parte, começou a repreendê-lo.
33 Ga, a Yesu di ŋmahana ɲɛri, na wu kalaapiire ti wii, na din Pyɛɛri na na jo: «Toro laha na tàan, mu Shitaanni we! Bani mu fungɔngɔ ɲɛ Kilɛ keree na wɛ, fo sipyii wogoo.»
33 Mas Jesus, voltando-se e vendo os seus discípulos, repreendeu Pedro e disse:
34 Lee kadugo na a Yesu di sipyii pee ni wu kalaapiire ti yiri, na pu pye: «Wa funŋɔ bi ɲɛ wu binnɛ ni na ni, wu she wuyɛ ni, wu wu korikoritige ki lɔ taha na fɛni.
34 Então, convocando a multidão e juntamente os seus discípulos, Jesus lhes disse:
35 Bani sipya we wʼa giin wu wuyɛ pile munaa ɲuŋɔ wolo niɲaa ge, wee na ba buun wu munaa ni ɲiga na. Ga we wʼa bɔnri wu munaa ni niɲaa nɛ ni Jozaama pu wuu na ge, wee wu da ba wu munaa ɲuŋɔ wolo ɲiga na.
35 Pois quem quiser salvar a sua vida a perderá; e quem perder a vida por minha causa e por causa do evangelho, esse a salvará.
36 Lʼa ɲaha ɲɔ sipya na wu koŋɔ yaŋmuyɔ bɛɛri ta, wu ba buun wuyɛ pile munaa ni wɛ?
36 De que adianta uma pessoa ganhar o mundo inteiro e perder a sua alma?
37 Yaaga kekɛ sipya di da já daga wu munaa ɲuŋɔ wolo wɛ?
37 Que daria uma pessoa em troca de sua alma?
38 Niɲaa wo sipyii pii ɲɛ jurumupyii, pʼi ya tii Kilɛ ɲaha tàan wɛ. Lee wuu na sipyaa sipya wʼa shiige le wuyɛ ni, na bye wu ya nɛ ni na jomɔ pu kaa yu sipyii mu-i ge, Sipya Ja wu bɛ na ba shiige le wuyɛ ni weefɔɔ shizhaa na, wu ba ba wu To Kilɛ wu wo nɔɔrɔ wu ni tuun wemu ni, ni wu fɛfɛɛrɛ mɛlɛkɛɛ pu ni.»
38 Pois quem, nesta geração adúltera e pecadora, se envergonhar de mim e das minhas palavras, também o Filho do Homem se envergonhará dele, quando vier na glória do seu Pai com os santos anjos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.