Lucas 23

KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Lee kadugo na a sipyii pu bɛɛri di yìri, na gari ni Yesu ni Pilate mu.
1 Levantando-se toda a assembleia, levaram Jesus a Pilatos.
2 Ba pʼa nɔ wà wɛ, na jaagi ɲɔ kɔn na dɛri wu na na: «Wèe ya we ná we sɛɛri na wu ta wu na wù fiige ki sipyii pu sɔɔn, na pu ɲuyɔ nari. Wʼa pu ɲaha kɔɔn na pu ganha ba munaa pɛrɛmɛ kaan Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu mu wɛ. Na jo na wee wu ɲɛ Shɔvɔɔ we, na saan wee ɲɛ.»
2 E ali começaram a acusá-lo, dizendo: — Encontramos este homem pervertendo a nossa nação, impedindo que se pague imposto a César e afirmando ser ele o Cristo, o Rei.
3 A Pilate di Yesu yege na: «Yawutuu wo saan mu ɲɛ ya?» A wu wu ɲɔ shɔ na: «Uun, ba ma wa yi yu wɛ, wee nɛ ɲɛ.»
3 Então Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Lee kadugo na a Pilate di saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ ni sipyiire ti pye: «Nɛ ta tanahaŋa ka shishiin ɲa we ná we na wɛ.»
4 Então Pilatos disse aos principais sacerdotes e às multidões: — Não vejo neste homem crime algum.
5 Ga, a pʼi yi jo na waha Pilate mu na: «Wʼa sipyii pu ɲuyɔ nari ni wu wo kalaa wu ni Zhude fiige ki bɛɛri ni; na lɔ Galile fiige ki na, fo na pa nɔ naha.»
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: — Ele agita o povo, ensinando por toda a Judeia. Começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Ba Pilate ya yee logo wɛ, na pu yege na ta Galile shɛn wu ɲɛ Yesu?
6 Quando Pilatos ouviu isso, perguntou se o homem era galileu.
7 A pʼi wu pye na Galile shɛn wu ɲɛ wii. Lee di Hɛrɔdi ta wee na ɲɛ Galile fiige ki ɲuŋɔ ni; wu bɛ di bi bye Zheruzalɛmu ni wee tuun wu ni. A Pilate di jo na pu shɛ ni Yesu ni Hɛrɔdi mu.
7 Ao saber que Jesus era da região governada por Herodes, e estando este em Jerusalém naqueles dias, Pilatos enviou Jesus a Herodes.
8 Ba Yesu ya nɔ Hɛrɔdi yíri wɛ, a lee di sii taan Hɛrɔdi ni fo xuuni; bani wu bi keree niɲɛhɛŋɛɛ nuri wu shizhaa na. A lʼi mɔ xuuni Hɛrɔdi funŋɔ na ɲɛ wu Yesu ɲa. Wu bi daa na Yesu na kakanhana la pye wee bɛ ɲii na,
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito contente, pois havia muito queria vê-lo, por ter ouvido falar a respeito dele. Esperava também vê-lo fazer algum sinal.
9 Lee wuu na wʼa Yesu yege keree niɲɛhɛŋɛɛ na, ga Yesu ya wu ɲɔ shɔ la shishiin na wɛ.
9 E de muitas maneiras o interrogava, mas Jesus não lhe respondia nada.
10 Lee di saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ ni saliya karamɔgɔlɔɔ pu bɛ ta wà. A pee di ganha na nama kɔɔn, na joguumɔ tuugo bɛɛri taga na wu jaagi.
10 Os principais sacerdotes e os escribas ali presentes o acusavam com veemência.
11 A Hɛrɔdi ni wu sɔrɔsii pʼi sii Yesu shɛhɛlɛ, na wu la wolo. A pʼi saannaa fadeŋɛ ka le wu na. Lee kadugo na a Hɛrɔdi di Yesu kuruŋɔ na pa gan Pilate mu sanha.
11 Mas Herodes, juntamente com os seus soldados, tratou Jesus com desprezo. E, para zombar de Jesus, mandou que o vestissem com um manto luxuoso, e o devolveu a Pilatos.
12 Kee caŋa ke a Hɛrɔdi ni Pilate di bye naɲiinɛɛ, lee kaa bɛ wɛ, pɛɛn pu bye pii taashiinɛ ni.
12 Naquele mesmo dia, Herodes e Pilatos se reconciliaram, pois antes eram inimigos.
13 Ba Yesu ya nɔ Pilate na wɛ, a Pilate di saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ, ni fanhafɛɛ, ni sipyii pu bɛɛri yiri.
13 Pilatos, então, reuniu os principais sacerdotes, as autoridades e o povo
14 Na pu pye: «Yee ya pa ni we ná we ni nɛ mu, na jo na wʼa fiige ki sipyii pu ɲuyɔ nari. Nɛ kunni ya wu yege yiyɛ pyaa bɛ ɲii na. Ga yee ya keree kiimu bɛɛri jo nɛ mu wu shizhaa na ge, nɛ ta lee la shishiin wo zɔ ɲa wu na wɛ.
14 e lhes disse: — Vocês me apresentaram este homem como sendo um agitador do povo. Mas, tendo-o interrogado na presença de vocês, nada verifiquei contra ele dos crimes de que vocês o acusam.
15 Hɛrɔdi bɛ di wa zɔ ta wu na wɛ, bani wu bɛ ya wu kuruŋɔ na pa wù kan. Yi ɲii wa wu ni, wu kapyegee ki bɛɛri ni, nɛ kaa ɲa lemu lʼa wu kagbuu xɔ wɛ.
15 Nem mesmo Herodes, pois o mandou de volta para cá. Assim, é claro que ele não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Wee tuun wu ni nʼa da wu kan pʼi wu kpɔn, lee kadugo na di wu yaha.»
16 Portanto, após castigá-lo, ordenarei que seja solto.
17 [Lee di Pilate ta yee bɛɛri ba Yawutuu wo bulooro ɲuwuuro ti kalenɛ lʼa nɔ wɛ, wu ma yaa na kasolemɛ nigin wa yaha.]
17 [E ele era obrigado a soltar-lhes um detento por ocasião da festa.]
18 A sipyiire ti bɛɛri di ganha na xhuulo na yu: «We ná we gbo mʼa Barabasi yaha!»
18 Toda a multidão, porém, gritava: — Fora com este! Solte-nos Barrabás!
19 Na ta wee Barabasi we di bi bye nʼa she fɔɔ. Caŋa ka wʼa pa tunmɔ yirige kulo li funŋɔ ni, na sipyiire ti lɔ suri tiyɛ ni fo na wa gbo. Lee na pʼa bi wu le kaso ni.
19 Barrabás estava preso por causa de uma revolta na cidade e também por homicídio.
20 Lee di Pilate ta wu funŋɔ na ɲɛ wu Yesu yaha, a wu pu yege sanha.
20 Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez ao povo.
21 Ga, a pʼi xhuulo na: «Wu kori tige na! Wu kori tige na!»
21 Eles, porém, gritavam mais ainda: — Crucifique! Crucifique-o!
22 A Pilate di pu pye tɔɔɲii taanri wuu li ni na: «Kakuunɔ lekɛ we ná we dʼa pye wɛ? Nɛ kunni ya kaa ɲa wu na lemu ya wu kagbuu xɔ wɛ. Lee wuu na nʼa da wu kan pʼi wu kpɔn, lee kadugo na di wu yaha.»
22 Então, pela terceira vez, Pilatos lhes perguntou: — Que mal fez este? De fato, não achei nada contra ele para condená-lo à morte. Portanto, depois de o castigar, mandarei soltá-lo.
23 Ga, a pʼi zhe na xhuulo na pu wu kori tige na. A pu mujoŋɔɔ kʼi ba se ta Pilate na.
23 Mas eles insistiam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E o clamor deles prevaleceu.
24 Wee tuun wu ni a Pilate di jo na pu wo fungaa li na voro.
24 Então Pilatos decidiu atender-lhes o pedido.
25 Wemu wu bi nʼa she ni gbuuro ti pye a pʼi wu le kaso ni ge; a Pilate di wee yaha, bani wee kaa pu bi yu na wu wee yaha. Ga we wu ɲɛ Yesu ge, a wu wee kan sɔrɔsii pu mu na pu sipyiire ti wo ɲidaan pye wu na.
25 Soltou aquele que estava encarcerado por causa da revolta e do homicídio, a quem eles pediam; e, quanto a Jesus, entregou-o à vontade deles.
26 Ba pʼa gaaŋi ni Yesu ni wu takorogo ki ni wɛ, na shɛ saha ni ná wa ni wee ya yìri wu kɛrɛyɛ ni na doroo. Wee mɛgɛ ki bye na Simɔ; Sirinɛ shɛn wu bye wii. A sɔrɔsii pʼi wee karamu wʼa Yesu korikoritige ki lɔ na taha wu fɛni.
26 E, enquanto o conduziam, eles agarraram um cireneu, chamado Simão, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz sobre os ombros, para que a levasse após Jesus.
27 Sipyiɲɛhɛmɛɛ pu bi taha pu na na gaaŋi. Cèe pii bɛ bye ni pu ni. Pee ɲahaya yi bi tanha fo pu na pu dodoyo kpɔɔn, na mɛhɛɛ suu xuuni Yesu kaa na.
27 Uma grande multidão de povo o seguia, e também mulheres que batiam no peito e o lamentavam.
28 A Yesu di ba ŋmahana ɲɛri pu yíri na pu pye: «Zheruzalɛmu cèe, yi ganha ba mɛhɛɛ suu nɛ wuu na wɛ, ga yʼa mɛhɛɛ suu yiyɛ pyaa ni yi nagoo wuu na!
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse:
29 Bani caya ya wa ma, yee caya yi na pu na ba jo na: ‹cèe pii pu ɲɛ seganhanaa ge, pii pu ɲɛ pu sanha pya se ɲa wɛ, pʼi sanha jire kan ɲa pya mu-i ge, pee ɲɛ duba nagoo.›
29 Porque virão dias em que se dirá: “Bem-aventuradas as estéreis, que não geraram, nem amamentaram.”
30 Wee tuun wu ni sipyii na
30 Nesses dias, dirão aos montes: “Caiam em cima de nós!” E às colinas: “Cubram-nos!”
31 Bani le bi ɲɛ tipurege wo pyegana, tiwaga di da ba bye dii wɛ?»
31 Porque, se isto é feito com a madeira verde, o que será da madeira seca?
32 A pʼi gari ni kakuubyii shuun bɛ ni, pʼi shɛ pee bɛ pinnɛ gbo ni Yesu ni.
32 E também eram levados outros dois, que eram malfeitores, para serem executados com Jesus.
33 Xuu wemu mɛgɛ pʼa yiri na Ɲugɔrɔgɔ Xuu ge, ba pʼa shɛ nɔ wà wɛ, na Yesu kori tige na wee xuu wu ni. A pʼi kakuubyii shuun wu bɛ kori wu tàan. A pʼi nigin kori tige ka na wu kanige cɛ, na wusama kori tige ka na wu kamɛnɛ cɛ.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, bem como aos malfeitores, um à sua direita, outro à sua esquerda.
34 A Yesu di jo: «Na To Kilɛ, le yafa pu mu, bani le pu wa byi ge, pu ya li cɛ wɛ.» Lee kadugo na a sɔrɔsii pʼi kagaanshaan pye, na Yesu fàya yi taa taa puyɛ na na bɛ ni lee kagaanshaan li ni.
34 Mas Jesus dizia: Então, para repartir as roupas dele, lançaram sortes.
35 Sipyii pu bye wà na yere na wii. A Yawutuu ɲuŋɔfɛɛ pʼi ganha na Yesu la wo na yu na: «Wʼa sipyii piitiilee shɔ, wu wuyɛ shɔ gɛ ni wʼa sii Shɔvɔɔ we, Kilɛ ya wemu ɲaha bulo na wu tun na pa ge!»
35 O povo estava ali e observava tudo. Também as autoridades zombavam e diziam: — Salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o Cristo de Deus, o escolhido.
36 A sɔrɔsii pu bɛ di Yesu la wolo. A pʼi fulo wu na, na vinɛgiri kan wu mu,
36 Igualmente os soldados zombavam dele e, aproximando-se, trouxeram-lhe vinagre, dizendo:
37 na jo: «Ma bi sii Yawutuu wo saan we, mayɛ shɔ gɛ!»
37 — Se você é o rei dos judeus, salve a si mesmo.
38 A pʼi kɔɔrɔ la kori wu ɲuɲɔ na ni kama pa ni, pee ɲɛ na:
38 Acima de Jesus estava a seguinte inscrição: “ Este é o Rei dos Judeus ”.
39 Kakuubyii shuun we pʼa kori Yesu tàan ge, a wee wa bɛ di wu fanha na: «Ta mu bɛ wu wa Shɔvɔɔ wu wɛ? Mayɛ shɔ sa, ma ba wù bɛ shɔ!»
39 Um dos malfeitores crucificados blasfemava contra Jesus, dizendo: — Você não é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também.
40 Ga, a kakuubye shuun wo wu jo ni wee ni na wu pye: «Ali mu ya fyagi bɛ Kilɛ na wɛ! Kanhama pemu na wu ɲɛ ge, mu bɛ na ɲɛ pee ninumɔ na, na pe jomɔ pe tuugo yu.
40 Porém o outro malfeitor o repreendeu, dizendo: — Você nem ao menos teme a Deus, estando sob igual sentença?
41 Nɛ ni mu ni kunni, wèe ya yaa ni pe kanhama pe ni, bani wèe wo kakuuŋɔɔ ki wo footɔsaraa wʼa we. Ga we ya kakuunɔ la shishiin pye wɛ.»
41 A nossa punição é justa, porque estamos recebendo o castigo que os nossos atos merecem; mas este não fez mal nenhum.
42 Lee kadugo na a wu Yesu pye: «Yesu, ma ba ba ma saanra ti ni tuun wemu ni, mʼa hakili yaha na na.»
42 E acrescentou: — Jesus, lembre-se de mim quando você vier no seu Reino.
43 A Yesu di wu ɲɔ shɔ na: «Can na nʼa da yi jo ma mu, niɲaa yɛ pyaa ma na ba jé ni nɛ ni Alijinɛ ni.»
43 Jesus lhe respondeu:
44 Ba caŋa kʼa pa nɔ ɲiŋɛ niŋɛ ni wɛ (12h00), a nibiige di jé fiige ki bɛɛri ni, fo na shɛ nɔ yakoŋɔ caŋa ki na (15h00).
44 Já era quase meio-dia, e, escurecendo-se o sol, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
45 Bani caŋa ki bi tɔ fɛɛfɛɛ. Wee tuun we ni a Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki ɲahaparaga fàŋa nigbilege kʼi lɔ niŋɛ ke ni, na daa taaya shuun.
45 E o véu do santuário se rasgou pelo meio.
46 A Yesu di sii mujuugbɔɔ wá na: «Na To, nʼa na munaa li kaa le ma keŋɛ ni.» Ba wʼa yee jo wɛ, na xhu.
46 Então Jesus clamou em alta voz: E, dito isto, expirou.
47 Sɔrɔsii ɲuŋɔfɔɔ we wu bye wà ge, ba wee ya kii keree kii ɲa tapyege ni wɛ, na jo: «Baraga ki taha Kilɛ na! Can na, we ná we kunni, sipyitiimɛ wu bye we.»
47 O centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — Verdadeiramente este homem era justo.
48 Sipyii piimu bɛɛri pu bi pinnɛ wà na pu wii ge, ba pee bɛɛri ya kii keree kii ɲa tapyege ni wɛ, a pu ɲahaya di danha fo pu na pu dodoyo kpɔɔn. A pʼi guri na ma deeye ni.
48 E todas as multidões reunidas para aquele espetáculo, vendo o que havia acontecido, retiraram-se, batendo no peito.
49 Yesu naɲiinɛɛ pu bɛɛri, ni cèe pii pʼa bi taha wu na na yìri Galile fiige ki ni ge, pee bɛɛri bi yere laraga ni na wii.
49 Entretanto, todos os conhecidos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, contemplando estas coisas.
50 Lee bi Yawutuu wo kiirikɔɔn kuruŋɔ ki sipya wa ta wà, wee mɛgɛ ɲɛ Yusufu. Wu bi tii wu zɔ wu bɛ dʼa ɲɔ. Arimate shɛn wu bi bye wii, Yawutuu fiige ki ni.
50 E eis que havia um homem, chamado José, membro do Sinédrio, homem bom e justo,
51 kiirikɔɔn kuruŋɔ ki bi jo na bɛ keree kiimu na ge, ni pʼa kiimu pye ge, Yusufu bi ta wu tɔɔgɔ le lee la shishiin ni wɛ. Wu bɛ bi Kilɛ wo saanra|Kilɛ saanra ti sigee.
51 que não tinha concordado com o plano e a ação dos outros; era natural de Arimateia, cidade dos judeus, e esperava o Reino de Deus.
52 A wee ná wu shɛ Pilate mu na shɛ Yesu nixhugo ki ɲɛɛri wu mu.
52 Ele foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 A Pilate di sɔɔ. A Yusufu di shɛ Yesu nixhugo ki tirige, na fatɔŋɔ ka migile wu na, na shɛ wu le faŋa ka ni. Kee nidugiyahaŋa ki bye faaya yi ni. Sipya bɛ bi sanha le ɲa ki ni wɛ.
53 E, tirando-o da cruz, envolveu-o num lençol de linho e o depositou num túmulo aberto numa rocha, onde ninguém havia sido sepultado ainda.
54 Kee caŋa ki bye Pɔri caŋa, ɲiga na da mugi Yawutuu wo cadɛɛngɛ ke.
54 Era o dia da preparação, e o sábado estava para começar.
55 Cèe pii pu bi taha Yesu na na yìri Galile ni ge, a pee bɛ di gari ni Yusufu ni faŋa ki na, na shɛ Yesu nixhugo ki sinniŋɛgana li wii.
55 As mulheres que tinham vindo com Jesus desde a Galileia seguiram José e viram o túmulo e como o corpo foi colocado ali.
56 Lee kadugo na a pee cèe pʼi ba deeye ni, na ba nudanga yaŋmuyɔ ni nudanga sìnmɛ yàa Yesu nixhugo ki dire kaa na. Ga, a pʼi ŋmɔ cadɛɛngɛ ki ni, na bɛ ni Kilɛ wo ɲɔmɛɛ li ni.
56 Então se retiraram para preparar óleos aromáticos e perfumes. E, no sábado, descansaram, segundo o mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.