João 10
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs BKJ
1 Ayiwa, a Yesu di pu pye: «Can can na, nʼa da yi jo yi mu, sipya wemu wʼa li she wu da jé yatɔɔgbaha ki kuɲɔɔ li ni wɛ, fo na sirani na duri kasɔrɔgɔ na na jin ge, wee ɲɛ nagaa, na nɔhɔ na dun sipyii na.
1 Na verdade, na verdade, eu vos digo: Aquele que não entra pela porta no aprisco das ovelhas, mas sobe por outros caminhos, esse é ladrão e salteador.
2 Ga wemu wʼa jin kuɲɔɔ li ni ge, wee wu ɲɛ yatɔɔnahama wuyɛ pyaa.
2 Mas o que entra pela porta é o pastor das ovelhas.
3 Yatɔɔgbaha ki kasɛɛgɛ pyevɔɔ wu na yìri na gbura ki mugi wee mu. Dubyaa pu ma wee ɲɔmɛɛ coni. Wee ma wu dubyaa pu bɛɛri nigin nigin yiri pu mɛyɛ na, na foro ni pu ni kpɛɛngɛ na.
3 A este o porteiro abre, e as ovelhas ouvem a sua voz; e ele chama as suas próprias ovelhas pelo nome, e as conduz para fora.
4 Wu bu foro ni pu ni kpɛɛngɛ na, wʼa doro pu ɲahagbaa na. Dubyaa pu bɛɛri nigin nigin bɛ na daha wu fɛni, bani pʼa wu mujuu li cɛ.
4 E, quando ele coloca para fora as suas ovelhas, vai adiante delas, e as ovelhas o seguem, porque elas conhecem a sua voz.
5 Ga dubyaa pu ya dɛri sipya watii fɛni wɛ, pʼa ganha na fe na gbee bɛ yɛrɛ weefɔɔ ɲaha na, bani pu ya sipya watii mujuu cɛ wɛ.
5 E não seguirão um estranho, mas fugirão dele; porque elas não conhecem a voz dos estranhos.
6 Yesu ya le talenɛ le jo sipyii pu mu, ga pu ya ta li kɔri cɛ wɛ.»
6 Jesus falava-lhes esta parábola; mas eles não compreendiam as coisas que ele lhes falava.
7 A Yesu di pu pye sanha na: «Can can na, nʼa da yi jo yi mu, nɛ wu ɲɛ yatɔɔgbaha ki kuɲɔɔ le.
7 Então disse-lhes Jesus novamente: Na verdade, na verdade, eu vos digo: Eu sou a porta das ovelhas.
8 Piimu bɛɛri pʼa pa nɛ ɲaha na ge, pee bɛɛri ɲɛ nagaalaa ni pii pʼa dun sipyii na ge. Dubyaa pu ya ta sɔɔ na pee jomɔ logo wɛ.
8 Todos quantos vieram antes de mim são ladrões e salteadores; mas as ovelhas não os ouviram.
9 Nɛ wu ɲɛ kuɲɔɔ le. Sipyaa sipya wʼa jé lee kuɲɔɔ li ni ge, wee na ba shɔ. Wee na da jin, na fòro ɲaɲiŋɛ na. Nɛ na da yalige bɛ kaan wu mu.
9 Eu sou a porta; se algum homem entrar por mim, ele será salvo, e entrará e sairá, e achará pastagens.
10 Nagaa ya ma yafiin na, ni nagaara, ni gbuuro, ni kakara wuu na bɛ wɛ. Ga nɛ kunni ya pa, kɔnhɔ sipyii di ɲìi sicuumɔ nijemɛ ta, pʼi sii pu funŋɔ ɲiŋɛ wo ta.»
10 O ladrão não vem senão para roubar, matar e destruir; eu vim para que tenham vida e a tenham em abundância.
11 A Yesu di jo sanha na: «Nɛ wu ɲɛ yatɔɔnaha-jemɛ we. Yatɔɔnaha-jemɛ ya wu munaa kaan wu dubyaa pu wuu na.
11 Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a sua vida pelas ovelhas.
12 Ga kapyebye we wʼa dubyaa pu kasɛɛgɛ pyi saraa na ge, wee ɲɛ pu nahavɔɔ wɛ. Dubyaa pu bɛ di ɲɛ wu wuu wɛ. Lee wuu na, ba wʼa yacoŋɔ ɲa ki na ma wɛ, wʼa baa na dubyaa pu yaha. Yacoŋɔ ki na dubyaa pii co, pusamaa na jaaga.
12 Mas o que é mercenário, e não pastor, de quem não são as ovelhas, vê o lobo vindo, e deixa as ovelhas, e foge; e o lobo as apanha, e dispersa as ovelhas.
13 Kapyebye wu ma baa na dubyaa pu yaha bani wari shavɔɔ wee ɲɛ. Dubyaa pu funzhaga ɲɛ ma bye wu ni wɛ.
13 O mercenário foge, porque ele é mercenário, e não cuida das ovelhas.
14 Nɛ kunni wu ɲɛ yatɔɔnaha-jemɛ we.
14 Eu sou o bom pastor, e conheço as minhas ovelhas, e das minhas sou conhecido.
15 Ba To Kilɛ ya nɛ cɛ cɛgana lemu na, a nɛ bɛ di wu cɛ cɛgana lemu na wɛ, mu nɛ bɛ ya na wo dubyaa pu cɛ, a nɛ wo dubyaa pu bɛ di nɛ cɛ mu. Nɛ na na munaa li kan na wo dubyaa pu wuu na.
15 Assim como o Pai me conhece, também eu conheço o Pai; e eu dou a minha vida pelas ovelhas.
16 Dubyaa piitiilee bɛ pu wa nɛ mu piimu ɲɛ ke yatɔɔgbaha ke ni wɛ. Li waha lʼi waha, nɛ yaa na pee bɛ kɔri pa; pu na ba nɛ jomɔ nuri. Pu bɛɛri na ba binnɛ bye dubyagbaha nigin. Yatɔɔnahama nigin na ba bye pu ɲuŋɔ ni.
16 E eu tenho outras ovelhas que não são deste aprisco; a essas também me importa conduzir, e elas ouvirão a minha voz; e haverá um rebanho, e um pastor.
17 Lee wuu na nɛ kaa ya dan na To Kilɛ ni. Bani nɛ na na munaa kan na xhu, kɔnhɔ di guri ba li ta sanha.
17 Por isto o meu Pai me ama, porque dou a minha vida para que possa tomá-la novamente.
18 Sipya wa shishiin da ga já nɛ munaa karamu wolo wɛ. Nayɛ ni nʼa da li kan. Se wa nɛ ni na li kan, se wa nɛ ni na li shɔ bɛ sanha. Yee nɛ To Kilɛ ya jo nɛ mu.»
18 Nenhum homem a tira de mim, mas eu de mim mesmo a dou. Eu tenho poder para a dar, e eu tenho poder para tomá-la novamente. Esse mandamento eu recebi de meu Pai.
19 A Yawutuu pʼi daa sanha Yesu jomɔ pu wuu na.
19 Houve, pois, novamente uma divisão entre os judeus por causa dessas palavras.
20 A pu niɲɛhɛmɛɛ di jo: «Jina wu wa wu ni, lee lʼa wu ɲuŋmuu yirige. Ɲaha na yee di wu jomɔ nuri wɛ?»
20 E muitos deles diziam: Ele tem demônio e é louco, por que o escutais?
21 A pii bɛ di jo: «Eyi! Pe ɲɛ ɲuŋmoyiri-jomɔ wɛ dɛ! Dii ɲuŋmoyirinɛ fɔɔ di da já fyɛn ɲìi mugi wɛ?»
21 Outros diziam: Essas palavras não são de quem tem demônio. Pode um demônio abrir os olhos dos cegos?
22 Ayiwa, Yawutuu pu wo Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki wo kalenɛ lemu lʼa byi, pʼi li pyi na Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki wo Dedikasi wu ge, a lee di ba nɔ Zheruzalɛmu ni. Lee bi byi yee bɛɛri wiire see see wuuro tiyɛ pyaa tuun ni.
22 E celebrava-se em Jerusalém a festa da dedicação, e era inverno.
23 Yesu bi ɲaari ɲaari Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki kaaŋa ki ni gba wa nɔhɔ ni. Pʼa bi wee gba wu pyi na saannaa Solomani gba.
23 E Jesus caminhava no templo, no pórtico de Salomão.
24 A Yawutuu pʼi ba binnɛ Yesu tàan na wu pye: «Tuun wekɛ ni mu di da ga ba nakaara wolo wèe zɔlɔɔ pu ni wɛ? Ma bi sii Shɔvɔɔ we, yi tii jo wù mu.»
24 Então, vindo os judeus o rodearam, e disseram-lhe: Até quando tu irás deixar-nos em dúvida? Se tu és o Cristo, dize-nos claramente.
25 A Yesu di pu ɲɔ shɔ na: «Nɛ yi jo xɔ yee mu, ga yee ya dà yi na wɛ. Kapyegee kiimu nɛ pye na To Kilɛ mɛgɛ na ge, kee wa li shɛɛ na ye nɛ yu yee mu ge, na yee ɲɛ can.
25 Respondeu-lhes Jesus: Já vos tenho dito, e não o credes; as obras que eu faço em nome de meu Pai, essas testemunham de mim.
26 Lee bɛ na yee kunni ya giin di dà nɛ na wɛ, bani yee ɲɛ nɛ wo dubyaa pu ni wɛ.
26 Mas vós não credes, porque não sois das minhas ovelhas, como eu já vos tenho dito.
27 Nɛ wo dubyaa pʼa nɛ jomɔ nuri. Nɛ pu cɛ, pʼi dɛri bɛ nɛ fɛni.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz, e eu as conheço, e elas me seguem;
28 Nɛ pee shɔ na ɲìi sicuumɔ kan pu mu, ɲìi sicuumɔ pemu da xhɔ wɛ. Pee da ga gyɛɛgi bada wɛ, wa shishiin di wa da já pu shɔ nɛ na wɛ.
28 e dou-lhes a vida eterna, e nunca hão de perecer, e nenhum homem as arrancará da minha mão.
29 Nɛ To Kilɛ wemu wʼa pu kan nɛ mu ge, wee wo sefɛɛrɛ tʼa ye yaŋmuyɔ yi bɛɛri wuuro na. Wa shishiin da já pu shɔ nɛ To Kilɛ na wɛ.
29 Meu Pai, que as deu a mim, é maior do que todos; e nenhum homem pode arrancá-las da mão de meu Pai.
30 Nɛ ni na To Kilɛ wu ɲɛ nigin.»
30 Eu e o meu Pai somos um.
31 Ba Yesu ya lee ɲɔmɛɛ li jo wɛ, a Yawutuu pʼi nɔhɔ kagereye lɔ na pʼi wu wá gbo.
31 Então, os judeus pegaram outra vez pedras para o apedrejarem.
32 A Yesu di pu pye: «Nɛ kasaaŋaa niɲɛhɛŋɛɛ pye yee ɲii na kiimu nɛ ta na To Kilɛ mu ge. Kee kapyegee ki ni, nigin wekɛ wuu na yee di wa giin di nɛ wá gbo ni kagereye ni wɛ?»
32 Respondeu-lhes Jesus: Muitas obras boas da parte de meu Pai eu vos tenho mostrado; por qual dessas obras me apedrejais?
33 A pʼi Yesu pye: «Wèe ya giin di mu wá ni kagereye ni ma kasaaŋaa ki wuu na-ɛ dɛ. Ga Kilɛ mɛkyɛɛgɛrɛ jomɔ pemu mʼa jo ge, pee wuu na wèe ya giin di ma wá. Mu sipyitiire, mu di mayɛ taanna ni Kilɛ ni.»
33 Os judeus responderam, dizendo-lhe: Não te apedrejamos por alguma obra boa, mas pela blasfêmia, porque, sendo tu homem, te fazes Deus.
34 A Yesu di pu pye: «Ta li ya ka Kilɛ Kafila wu ni xuu wà ni wɛ na Kilɛ ya jo: ‹Yee ɲɛ kilɛlɛɛ wɛ?›
34 Respondeu-lhes Jesus: Não está escrito na vossa lei: Eu disse: Vós sois deuses?
35 Na ta wèe dʼa li cɛ na lemu lʼa ka Kilɛ Kafila wu ni ge, lee wa da já ɲɛri wɛ. Ayiwa, Kilɛ ya wu jomɔ pu kan piimu mu ge, ni wʼa pee yiri kilɛlɛɛ,
35 Se ele os chamou de deuses a quem veio a palavra de Deus, e a escritura não pode ser anulada,
36 wee tuun wu ni Kilɛ ya wemu ɲaha bulo na wu tun koŋɔ mu ge, wee na jo na Kilɛ Ja wee ɲɛ, ɲaha na yee di yu na Kilɛ mɛgɛ wʼa gyɛɛgi wɛ?
36 àquele a quem o Pai santificou, e enviou ao mundo, dizeis vós: Tu blasfemas, porque eu disse: Eu sou filho de Deus?
37 Nɛ bu da nɛ na To Kilɛ kapyegee pyi wɛ, wee tuun wu ni, yi ganha bu dà na na wɛ.
37 Se eu não faço as obras de meu Pai, não acrediteis em mim.
38 Ga nɛ kapyegee ki bye ki dʼa saha ni na To Kilɛ wu ɲidaan ni, ali yi ɲɛhɛ bye yi ya daa na na wɛ, yee ya yaa na dà li na na Kilɛ ni kii kapyegee kii ya foro; kɔnhɔ yʼi li cɛ fiinŋɛ na nɛ To Kilɛ wu ɲɛ nɛ ni, nɛ bɛ di ɲɛ na To Kilɛ wu ni.»
38 Mas, se as faço, ainda que não creiais em mim, crede nas obras; para que saibais e creiais que o Pai está em mim, e eu, nele.
39 A sipyii pʼi ganha na wu shaa di joo sanha pee jomɔ pe wuu na, ga, a wu shɔ pu na.
39 Por isso, eles procuravam novamente prendê-lo; mas ele escapou de suas mãos,
40 Yohana Batizelipye bi sipyii pu batizeni xuu wemu ni taashiinɛ li ni Zhurudɛn Gba wu kadugo ge, A Yesu di shɛ diin wà.
40 e retirou-se novamente para além do Jordão, para o lugar onde João batizava no princípio, e ali ele permaneceu.
41 A shɛnɲɛhɛmɛɛ di gari wu fɛni wà. Pee sipyii pʼa bi puyɛ pyi na: «Yohana Batizelipye ya ta kakanhana la shishiin pye wèe mu wɛ. Ga yemu bɛɛri wʼa jo we ná we shizhaa na ge, yee bɛɛri yʼa pye can.»
41 E muitos recorriam a ele e diziam: João não fez milagre algum, mas todas as coisas que João falava sobre este homem eram verdadeiras.
42 A shɛnɲɛhɛmɛɛ di dà Yesu na wee xuu wu ni.
42 E muitos ali creram nele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.