Atos 14
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NVT
1 Ba Pɔli ni Barinabasi ya nɔ Ikonɛ ni wɛ, na jé wà bɛ Yawutuu Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ki ni. A pʼi jomɔ jo fo Yawutuu niɲɛhɛmɛɛ ni Girɛkii niɲɛhɛmɛɛ ya pye Yesu nʼa daa fɛɛ.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé também foram à sinagoga judaica e falaram de tal modo que muitos creram, tanto judeus como gentios.
2 Ga, Yawutuu piimu pʼa she pu da dà Yesu na-ɛ ge, a pee di shɛ ganha na shi wusama sɔɔn na waa nʼa daa fɛɛ pu na.
2 Alguns dos judeus que não creram, porém, incitaram os gentios e envenenaram a mente deles contra Paulo e Barnabé.
3 Ga lee bɛ na, a Pɔli ni Barinabasi di mɔ lee kulo li ni. Pʼa bi Kafɔɔ kaa yu, pu bi fyagi wa shishiin na wɛ. Kafɔɔ bi sefɛɛrɛ kaan pu mu pʼa kakanhaŋaa ni ɲaha shɛshɛɛrɛ pyi. Kee bi li shɛɛ na Kafɔɔ wo Fɛrɛmɛ jomɔ pu ɲɛ can.
3 Ainda assim, os apóstolos passaram bastante tempo ali, falando corajosamente da graça do Senhor, que confirmava a mensagem deles concedendo-lhes poder para realizar sinais e maravilhas.
4 A kulo li shɛɛn pʼi daa taaya shuun. A taaga ka di bye ni Yawutuu pu ni, a ke kʼi bye ni tudunmɔɔ pu ni.
4 Com isso, o povo da cidade ficou dividido: alguns tomaram partido dos judeus, e outros, dos apóstolos.
5 A Yawutuu pee ni shi wusama ni pu ɲuŋɔfɛɛ di bɛ nigin na, na pʼi Pɔli ni Barinabasi kanha. Pu funŋɔ bye pʼi pu wá gbo ni kagereye ni.
5 Então um grupo de gentios, judeus e seus líderes resolveu atacá-los e apedrejá-los.
6 Ba Pɔli ni Barinabasi ya pa li cɛ na pu funŋɔ ki wa pʼi pee gbo wɛ, a pʼi baa kari Likawuni fiige ki ni. Kee fiige ki ni Lisitiri ni Dɛribɛ kulogoo kʼa bye.
6 Quando os apóstolos souberam disso, fugiram para a região da Licaônia, para as cidades de Listra e Derbe e seus arredores.
7 A pʼi Jozaama pu jo wee xuu wu bɛɛri ni.
7 E ali anunciaram as boas-novas.
8 Ná wa bye Lisitiri ni wʼa bi faan fo wu taasii ni. Wu bi sanha ɲaari ɲa bada wɛ.
8 Enquanto estavam em Listra, Paulo e Barnabé encontraram um homem com os pés aleijados. Sofria desse problema desde o nascimento e, portanto, nunca tinha andado. Estava sentado
9 Wee ná wu bi Pɔli jomɔ pu nuri. A Pɔli di wu ɲaha kɔ le wu ni na wii, na wu ta na nʼa daa wa wu zɔ wu ni, na wu cuuŋɔ.
9 e ouvia Paulo pregar. Paulo olhou diretamente para ele e, vendo que ele tinha fé para ser curado,
10 A Pɔli di jo ni fanha ni, na ná wu pye: «Yìri yere ma tɔɔyɔ yi na!» A na wu yìri, na yere wu tɔɔyɔ yi na, na ganha na ɲaari.
10 disse em alta voz: “Levante-se!”. O homem se levantou de um salto e começou a andar.
11 Ba sipyiire tʼa lee ɲa wɛ, na jo Likawuni shɛɛn jomɔ pu ni na: «Kakanhana dɛ! Wù kilɛlɛɛ pʼa puyɛ ɲɛri sipyii, na digi na pa naha.»
11 A multidão, vendo o que Paulo havia feito, gritou no dialeto local: “Os deuses vieram até nós em forma de homens!”.
12 Girɛkii kilɛ wemu mɛgɛ ki bye Zesi ge, a pʼi wee mɛgɛ le Barinabasi na. Shuun wo wu mɛgɛ ki bye Hɛrimɛsi ge, a pʼi wee mɛgɛ le Pɔli na. Bani Pɔli wʼa bye jomɔ pu jovɔɔ.
12 Concluíram que Barnabé era o deus grego Zeus, e Paulo, o deus Hermes, pois era ele quem proclamava a mensagem.
13 Zesi tapɛɛŋɛ puga ki bye kulo li tajege ki ni. A wu saraya ɲaha shɔɔnrivɔɔ wu shɛ wee xuu wu ni ni nupɛhɛɛ ni, na ki to ni tige fyɛɛnrɛ ni. Wu ni sipyiire ti bi giin pʼi saraga wolo Barinabasi ni Pɔli mu.
13 O sacerdote do templo de Zeus, que ficava na entrada da cidade, trouxe touros e coroas de flores até as portas da cidade, pois ele e a multidão queriam oferecer sacrifícios aos apóstolos.
14 Ga ba Pɔli ni Barinabasi ya lee ɲa wɛ, a pu loyire wuu di pu fadeye shɛɛngi, na baa kari sipyiire ti fɛni, na ganha na sɛlɛ na:
14 Quando Barnabé e Paulo ouviram o que estava acontecendo, rasgaram as roupas e correram para o meio do povo, gritando:
15 «Wu naɲiinɛɛ ɲaha na yee di le pyi wɛ? Wèe bɛ pu ɲɛ sipyii ba yee wa wɛ. Wèe ya pa Kilɛ Jozaama jo yee mu, jo yi ke ɲuŋɔ baa pɛɛŋɛ ke ɲɔ yaha, yʼi dà Kilɛ ɲìi wo wu na. Yʼi da wu pɛlɛ, wee wemu wʼa fugba, ni ɲiŋɛ, ni suumɔ lɔhɔ, ni ki funŋɔ yaŋmuyɔ yi bɛɛri yàa ge.
15 “Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Somos homens como vocês! Viemos lhes anunciar as boas-novas, para que abandonem estas coisas sem valor e se voltem para o Deus vivo, que fez os céus e a terra, o mar e tudo que neles há.
16 Taashiinɛ li ni Kilɛ bi shi wu bɛɛri yaha wu na wuyɛ ɲidaan koro ɲaari,
16 No passado, ele permitiu que as nações seguissem seus próprios caminhos,
17 Ga lee bɛ na Kilɛ bi wuyɛ shɛɛ pu na ni kasaaŋaa niɲɛhɛŋɛɛ ni. Wʼa zanha shaan yee mu na yìri fugba we ni, na yee shinma ɲɔgi wu tuun ni, na ɲɔlige niɲɛhɛŋɛ kaan yee mu, na fundanga kaan yee mu.»
17 mas nunca as deixou sem evidências de sua existência e de sua bondade. Ele lhes concede chuvas e boas colheitas, e também alimento e um coração alegre”.
18 Pɔli ya yee bɛɛri jo, ga jɛɛrɛ yɛ li bi fɔ pʼi sipyiire ti ɲaha kɔn kanha niiyɛ yi gbo wu na.
18 Apesar dessas palavras, Paulo e Barnabé tiveram dificuldade para impedir que o povo lhes oferecesse sacrifícios.
19 Na pu yaha lee na, a Yawutuu pʼi di yìri Ancɔsi nibire ni Ikonɛ ni na pa. A pʼi sipyiire ti faanna fo pʼa kagereye taga Pɔli wá shan, na pʼi wu gbo. Lee kadugo na a pʼi wu fuulo na shɛ wá kulo li kadugo yíri, bani pu bi giin na wʼa xu xɔ.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e Icônio e instigaram a multidão. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que ele estivesse morto.
20 Ga ba nʼa daa fɛɛ pʼa shɛ wu kuuri wɛ, a wu yìri jé kanha ki ni. Kee caŋa ki ɲimuguro na a Pɔli ni Barinabasi di yìri wà na kari Dɛribɛ ni.
20 No entanto, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou novamente na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Pɔli ni Barinabasi ya Kilɛ Jozaama pu jo Dɛribɛ kulo li ni. A sipyiɲɛhɛmɛɛ di dà Yesu na. Lee kadugo na a pʼi guri kari Lisitiri ni, ni Ikonɛ, ni Ancɔsi nibire ni.
21 Depois de terem anunciado as boas-novas em Derbe e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram a Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia,
22 Pʼa bi Yesu nʼa daa fɛɛ pu logoo wari, na pu yɛri na pu kori yaha nʼa daa wu ni pu da se ɲaha na. Bani pʼa bi pu pyi na: «Li waha lʼi waha, wèe na vɛnhɛ kanhama niɲɛhɛmɛ ɲa, yani wù pa jé Kilɛ wo saanra|Kilɛ saanra ti ni ge.»
22 onde fortaleceram os discípulos. Eles os encorajaram a permanecer na fé, lembrando-os de que é necessário passar por muitos sofrimentos até entrar no reino de Deus.
23 Pɔli ni Barinabasi ya pii ɲaha bulo na pye ɲahagbaa fɛɛ egilizii pu bɛɛri nigin nigin ni. Lee kadugo na a pʼi suun le, na Kilɛ ɲɛɛri pee sipyii pu mu. Kafɔɔ wemu na pʼa dà ge, a pʼi pu kaa le wee keŋɛ ni, kɔnhɔ wu bye pu tɛgɛvɔɔ.
23 Paulo e Barnabé também escolheram presbíteros em cada igreja e, com orações e jejuns, os entregaram aos cuidados do Senhor, em quem haviam crido.
24 Lee kadugo na a Pɔli ni Barinabasi di Pisidi kɔn ɲɛri, na gari Panfili fiige ki ni.
24 Então viajaram de volta pela Pisídia até a Panfília.
25 A pʼi Kilɛ Kafila jo Pɛrizhe kulo li ni na na kari kulo la ni lee mɛgɛ ɲɛ Atali.
25 Pregaram a palavra em Perge e desceram para Atália.
26 A pʼi jé kɔɔgbɔhɔ ka ni na kari Ancɔsi nigbɔ wu ni Siiri fiige ki ni. Wee xuu wu ni nʼa daa fɛɛ pʼa bi pu kaa le Kilɛ keŋɛ ni. Labye wemu na pʼa xɔ mɛ ge, a pʼi na yìri wà lee kulo li ni na ma wee labye wu fɛni.
26 Por fim, voltaram de navio para Antioquia, onde sua viagem tinha começado e onde haviam sido entregues à graça de Deus para realizar o trabalho que agora completavam.
27 Ba pʼa nɔ Ancɔsi ni tuun wemu ni wɛ, keree kiimu bɛɛri pʼa pye Kilɛ baraga ni ge, a pʼi nʼa daa fɛɛ pu pinnɛ, na kee bɛɛri paari pu mu. Shi wemu ɲɛ Yawutuu wɛ, mugigana lemu na Kilɛ ya kuɲɔɔ mugi wee bɛ mu, kɔnhɔ pu bɛ di dà Yesu na ge, a pʼi yee bɛ paari.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo que Deus tinha feito por meio deles e como tinha aberto a porta da fé também para os gentios.
28 A Pɔli ni Barinabasi di taatuunnɔ pye Ancɔsi nʼa daa fɛɛ pu yíri.
28 E permaneceram ali com os discípulos por muito tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.