Atos 7
mxm (MXM) vs AAI
1 Io a mapana prist tasa i tagi e Stiven maido, “A inade sou a vanua sou ubi e oo do, ei patotona ue boa?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Me Stiven ei ade maido, “Amutou tamtamaigu me tamatamagu, amutou longe. Ilala e tubune eitou e Abraham ino na magamaga Mesopotemia me ei saboa asu usino ne Haran, Salemo mina langi ei e Salemo ei isa a sagagalina taula, ei palea le Abraham.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Me Salemo ei vei lei maido, ‘Oo ilisitase a aubu minio me maututumu, mo asu usino na avena magamaga eau na maite oo.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 “Maido me Abraham ei ilisitase a magamaga mine sou e Kaldia me ei asu usino me ei ugu ne Haran. Na ilala tamane ei matesi, Salemo ei peltase ei usinani ni ugu na magamaga ie, seidei amutou malu iodo.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Moni Salemo ei ma bilii ete a avena magamaga tasa bisii i mapigogoi a lovana tasa usino ne Abraham. Moni Salemo ei adegatunasi maido, mulimuli ei ni bilii a magamaga iedo usino ne ei, a magamaga iedolo Abraham pilu e tubutubune ei ne sou malu i. Na ilala e Salemo ei goli a inade do, Abraham ei saboa isa e natuna tasa.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Salemo ei vei le Abraham maido, ‘Sou a abune tubutubumu ne sou asu usino na avena vuso mine sou a abuna sea. Me ne sou palea tomane a vanunua mina pipigona sabubu moni, me sou a abuna sea ne sou toegegeli e sou i mapigogoi a avala savulu sobo iva.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Moni mulimuli eau na vavasa ane sou a vanunua sou goli a inigogona do usino ne sou. Me mulimuli a abune tubutubune natatune amutou ne sou asutase a aubu iedo, me ne sou kaka agu na avena ie.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Me Salemo i vei le Abraham ni moge ei tomane a matailala na magilipiluna e Salemo ei bilii e ei. Me mulimuli Abraham ei maalepose e Aisak, mei moge Aisak na malada pantolu. Me Aisak ei maalepose e Iekop, me Iekop ei e tamane tubune eitou savulu tasa timana lua.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Tubutubune eitou odo sou lilogegelu ane Iosep, tasine sou, me sou masosove ei tomane a bibi na pipigona sabubu usino ne sou e Isip. Moni Salemo ei ino pilu e ei.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Salemo ei buloi e ei me ei mapalipali a mavaana vuso minei. Na ilala Iosep ei ade pilu a mapana mine Isip, Salemo ei bilii e ei a muadana kubaana me ei goli a mapana i kale ei. Maido ma mapana i tau ei muina a munugana bibi mina itealalena avena e Isip, me ei iteale a golugolu vuso mina luma mine mapana.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Mulimuli ilala na vitolona taula i palea na avena vuso ne Isip me mina avena vuso na magamaga Kenan, maido me sou a vanunua ma tavivine sou isa a mavaana taula. Me sou e tubutubune eitou sou a gona inani boa.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Moni Iekop ei longe a inade maido vit ino ne Isip, me ei peltase e tubutubune eitou usino ne Isip na munugana inasu.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Na ilala sou asu lou na maluana inasu, Iosep vei le tuatuana maido, ‘Eau e Iosep.’ Me mulimuli mapana tamai ei muada e sou mine Iosep.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Me Iosep ei masosove a inade mei toleale tamana e Iekop ni asu usinani ne ei, pilu e sou vuso a abuna minei, a vanunua ma tavivine sou savulu padilua timana lima.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Io Iekop i asu utano ne Isip. Me mulimuli ei mate, me sou e tubutubune eitou sou tamai sou mate.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Me sou tabule liu a aitolane sou usino ne Sekem me sou peilai e sou na muina minate do, lisa Abraham ei oli a vatu silva maino ne natatune Hamor ne Sekem.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Io ilala Salemo i valisobesi a patotonana inade minei lisa ei goli le Abraham, a ilala do bisii moni ni palea. Me sou a abuna mine Israel ino ne Isip sou palea a abuna buo sele.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Mulimuli a mapana tasa i ma muada oto e Iosep ei palea ne Isip.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 A mapana do ei goletase sou a abuna mine eitou mei goli a inigogona pagu usino ne sou. Me ei ade sagali ane sou ne sou pitase a mongomongo banini mine sou ne sou mate.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 “Na ilala do tinane Moses i vasusu e ei. Ei a doana bibaini na matane Salemo. Me sou iteale oovi ei lilo na luma mine tamana mapigogoi a game tolu.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Mulimuli sou tau ei usala, me natuna tavine mine mapana, Pero, ei guale ei me ei iteale ei tomane natune ei oto.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Me Moses ei guale a muadana vuso ne Isip, me ei palea a bibina inade me a pipigona minei i sagali.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Ilala e Moses a avalana savulu ivasi, ei damutatala ve ni asu ni ite sou e tamtamaine ei, sou e Israel.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Na malada tasa ei ite Isip tasa ei toegegeli e Israel tasa. De ei buloi e Israel do me ei maliu a inigogona pagu usino ne tau Isip edo. Ei ubi e Isip odo me ei valiputemate ei.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Moses ei damu ve tamtamaine ei ne sou muada i maido, Salemo i kale ni gualeliu e sou na limane ei. Moni sou ma muada oto i.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Maisavulo, Moses ei ite tau e Israel lua su maubi lou. Ei kale ni valimate a maubina mine sulu, me ei asuale sulu mei vei, ‘Ae, amulu tametasi moni, posa matina amu toegegeli e amulu oto?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 “Moni a bibi ei a vuna sinoana do, ei subulai liu e Moses. Me ei vei, ‘Sei tau e oo mo palea a munugana ma bibi mina vivilealena inade mine amiteu?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 O kale no valiputemate eau, tomane lavi o valiputemate tau Isip iedo, io?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Moses ei longe a inade do, mei iava. Ei asu usino mei ugu na magamaga mine sou e Midian. Mulimuli ei taulai mei isa a natuna bibi lua.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Io a avala savulu iva pulosi, ma bineanea tasa mine Salemo i sibitala le Moses na magamaga a vanua boa, i agavuale a loena Sainai. Bineanea mine Salemo muina lilo na oavi ei palea lilo balivua na obu baini tasa.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Moses ei ite me ei damutatala papai a golu i palea do. Ei kale ni ite kube me ei asu agavuale, me Bibi Taula i vei lei maido,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Eau e Salemo mine tubutubune oo. Eau e Salemo mine Abraham, mine Aisak me mine Iekop.’ Me a vovone Moses i palili, me ei lae a gemualena.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 “Me Bibi Taula ei vei lei, ‘O kaitase a ubupolo minio, vuna magamaga oo magiligili ieli ei minau oto mei maolo.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Eau itesi a inigogona pagu vuso sou goli le sou a abuna vanunua ma tavivine minau ne Isip. Eau longesi a tinangi mine sou, me seidei eau na asu utano me eau na gualeliu e sou na limane sou Isip. Maido me oo ilisi. Eau kale na peltase oo usino ne Isip.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Palapala sou e Israel sou saukiki e Moses, me sou vei lei maido, ‘Sei vileale oo no palea a mapana ma bibi mina vivilealena inade mine amiteu?’ Io Moses a bibi moni iodo Salemo i peltase usino tomane a mapana ma bibi na gualeliune sou. Salemo ei masagali ei na limana bineanea i palea le ei na obu baini.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Moses ei gualelele sou maino ne Isip, me ei goli a matamatana gona sinaga ino ne Isip me mina dasi Kasoso me mina avena a vanua boa na avala savulu iva. Israel sou asu na magamaga tagasa (Apo 7:36)|alt="Israelites went through the sea on dry ground, with a wall of water on their right and on their left." src="CN02098B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="7:36"
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 “Moses iodo ei vei le sou e Israel maido, ‘Salemo ni vileale e tamaine amutou tasa a profet tomane eau oto.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Ilala tubutubune eitou sou ino na viepiluna kinaka mina avena a vanua boa, Moses ino pilu e sou. Me ei asu uata na loena Sainai ma bineanea mine Salemo i bilii e ei a inade. Ei guale a inade mine Salemo, inade do ei isa a maulina, me ei bilii a inade do usinani ne eitou.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Moni e tubutubune eitou sou ma kale ete ne sou longe a inade mine Moses. Sou saukiki a inadene ei me na lilone sou so kale sele ne sou veteliu usino ne Isip.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Sou vei le Aron maido, ‘Amiteu ma muada oto i sei golu palea le Moses, bibi iede ei guale eitou ne Isip me ei maasi eitou usinani. Maido me oo no pui ane amiteu a salemo sanii, me ne sou muge amiteu me ne sou maasi e amiteu na vea.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Na ilala do sou pui a natuna bulmakau tasa, me sou goli a niabi usino ne salemo na aualana do. Me sou mongemonge a golu odo sou pui a limane sou oto.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Maido me Salemo i lametase sou, ne sou kaka ana oaso ma game ma mataidoido ma golu sanii maido, tomane a inade ino na laulau mine sou a profet,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 A luma bale taula amutou tabulebule iede, ei a luma bale minau boa. Ei mine salemo na aualana Molek.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Ilala tubutubune eitou ino na avena a vanua boa, sou isa a luma bale mine Salemo. Na bale do Salemo ei mapalele a inade patotona minei. Na ilala sou goli a bale do, sou goli a golugolu vuso tomane Salemo i vei le Moses, me sou ogomuli bilesi a nunu Moses ei ite.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Mulimuli tubutubune eitou, sou guale a bale do, me sou asu pilu e Iosua ne sou guale a magamaga mine sou a vanunua mina abuna vanunua seasea. Me Salemo i taulele sou a abuna do na lagune sou e tubutubune eitou. Me sou mamagili a bale, me ei muina na magamaga do i mapigogoi a ilala mina mapana e Devit,
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 ei a bibi iodo Salemo ei toekubekube sele ei. Devit ei kake Salemo ni longo ane ei ni tige a luma mine Salemo, ve ne sou a abuna tubutubune Iekop sou mapigogoi ne sou asuale me ne sou kake Salemo.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Moni mulimuli, Solomon ei tige a luma do. Luma bale mine Salemo (Apo 7:44)|alt="Tabernacle" src="CN01921B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="7:44"
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 “Moni e Salemo oata oto sele ei ma malumalu oto na luma vanua sou tige. Ei tomane a profet ei vei,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 ‘Salemo ei vei maido, “Langi ei a niugugu mapana minau,
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Eau oto eau mapale a golugolu vuso iede.’”
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Me Stiven ei vei le sou a vanunua na avelulusena inade lou maido, “Amutou a vanunua na toevautautana. Lilone amutou ma damutatalana mine amutou ei sobo tomane a vanunua mina longetasena binea. Ma tagilane amutou i sobo me amutou ma muada oto a longemulina inade mine Salemo. Taliuliu amutou saukiki a inade mina Maolona Nunu, tomane tubutubune amutou sou goli lisa.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Lisa tubutubune amutou sou goli a inigogona pagu usino ne sou a profet papaina. Sou valiputemate a vanunua lisa sou veipale maido a bibi na gunolina inigogona bilesi ei ni asu usinani. Me seidei a bibi iodo ei asuosi usinani, me amutou tau ei na limane sou a butu me mu valipute ei.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Amutou gualesi a binea mine Salemo na limane sou a bineanea, moni amutou ma ogomuli ete.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Sou a vanunua na avelulusena inade sou longe a inade mine Stiven, ma lilone sou i tivula gegelu sele ane ei me sou gado kasesele a livone sou.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Moni a Maolona Nunu ei vonu ne Stiven, me ei gemu uata na langi mei ite a malasana buo mine Salemo na langi me Iesu magiligili na limane Salemo e gata.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Me Stiven ei vei maido, “Longe, eau ite a langi i peo, me Natuna Bibi ei magili a muina na limane Salemo e gata.” Eau ite a langi peo me Natuna Bibi i magiligili na lima gata ne Salemo (Apo 7:56)|alt="I see heaven open and the Son of Man standing at the right hand of God." src="CN02154B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="7:56"
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Sou longe a inade iedo me sou ngala mamau sele, me sou tabesobe a tagilane sou. Me sou ilisi pilu me sou vele usino me sou saavi e Stiven.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Me sou peltaselele ei usala na aubu, me sou ubi ei a vatu mina valiputene ei. Sou a vanunua palapala sou ubi e ei a inade, sou kaitase a kinainai lagolago mine sou, me sou tau agavuale a ubune a bibi alaba tasa, aisana e Sol.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Ilala sou langelange a vatu usino ne Stiven, Stiven ei kaka maido, “Bibi Taula Iesu, oo guale a nunugu.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Me ei totopatulu me ei tola sagali sele, “Bibi Taula, oo no ma adovedove lei a sinusu ieli usino ne sou.” Stiven ei ade maido, me ei mate.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.