Mateus 26
Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs VC
1 Ka ya vona mamanaina tanoi iakwa, e Iesu tauna a tau vi‑muni‑waiwai vonei, ivona,
1 — ausente —
2 “Avaha uanamanei auyewa ainua na‑iakwa, e Itouvuha Toneina vinꞌ‑omo. Ka tuta‑nana wayahina yauke, Tauna Vi‑tomotau, inꞌ‑am‑veneneyeu, e ai nahenahea itutu‑pwatau.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ka tau vi‑nomu mata‑genai, ka me Isiraeli yai tau eta‑naonao iomo tau vi‑nomu ananina, ana wava Kaiapasi, ya manua ani‑vainena wayahina, ka inau‑hohona,
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 ka ivi‑nua‑hauhau medeina yai vitupu wayahina Iesu ipoyꞌ‑avini ina‑nau‑vi‑anigi. Kadu yai etawana ivo‑vi‑aiai deina.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ka iawaeha, e ivona, “Eha tonei ana tuta nihenina kavunui. Aituhu kadewei deina, apaina tomotau inua‑goyo, ka ivitana‑wahewahe ananina, ka vitana ananina inau‑vevewanei wayahika.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ka Iesu meagai Betani wayahina mamaei. Ka meagai‑nana wayahina aitam onoto ana wava Simoni mamaei, ka yaiana ivi‑wahani “Simoni Tau Lepero” iuna nonova muya lepero ininina epei, kate a lepero avaha iakwa. Ka Iesu tauna nui imamaei ya manua nihenina.
6 — ausente —
7 Ka Iesu yaiana nui iamam. Ka aitam vavine omo manua‑nana wayahina, ka aitam gam omanei, ka gamna vivane hanu ana wava alabasiteraV wayahina inau‑vevewanei, ka nihenina daudau manina ahiahina mamaei, ka patana ani‑vainena. Akaka vavinena omo Iesu wayahina, e daudauna Iesu unununa wayahina ito‑iwaha‑yehai.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ka avaha a tau vi‑muni‑waiwai dewana idueyei, taui inua‑goyo vavinena wayahina, ka taui matataui ivonavona, “Ia! Daudauna patana ani‑vainena, ka vavinena daudauna habuhabuna ito‑iwaha‑kavokavovo iakwa.
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Aituhu daudauna katꞌ‑aimwaneye, patana ani‑vainena kata‑vaniahe, e tau payapayaya kata‑vene. Dewana vidoha deina.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ka Iesu avaha yai nuanua tanoi anamanei, ka vi‑tanaiei, ivona, “Aviani wayahina vavine taina uapa‑goyogoyoei? Ya dewana wayahiu vinꞌ‑omo ya dune‑nuanuai wayahina, ka yauke anau‑kaiwei dewana wayahina.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Tuta tepakaia wayahina tau payapayaya nui umamaei auyewa aitamoata aitamoata wayahia. Kate yauke eha deina. Tuta kutakutana ana heta wayahina nui kamamaei.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ka tutana daudauna ininiua ito‑iwahi, tauna ininiu vo‑vi‑aiaia au unuvovo wayahina deina.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Ka memeanina nuami vi‑tupatupa, kate avonemi, tuta tepakaia wayahina, aveta baina wayahina tomotau vaneau ahiahina inau‑waheyei, vavine taina ya dewana itomatomani, ka vavine taina anꞌ anamana ivo‑vi‑natei deina.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Iakwa, e aitam a tau vi‑muni‑waiwai ai yau 12 wayahia ni‑tawanei, e omo tau vi‑nomu mata‑genai wayahia. Tauna ana wava Iudasa me Kariota.
14 — ausente —
15 Ka Iudasa vi‑tanaiei, ivona, “Aituhu Iesu avi‑nua-hauhauei, e aituhu anꞌ‑am‑veneneyei nimamia, ai vi‑am kina au nau‑pata wayahina uveneu?” Ka taui iawaehei a nau‑pata vivane 30 kina silivaV wayahina, ka auyewana iaiavi nimana. “Aituhu Iesu avi‑nua‑hauhauei, ai vi‑am kina uveneu?”|alt="Judas Agrees to Betray Jesus" src="GS-IB04154.tif" size="col" loc="MAT 26:14-16" ref="26:15"
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Ka babau‑nana wayahina Iudasa vi‑putu dunedune tuta ahiahina na‑vaniahei, e vi‑nua‑hauhauei nimaia.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Itouvuha Toneina a vi‑manamana vivane auyewa ai yau 8. Ka auyewa naona wayahina, Iesu a tau vi‑muni‑waiwai iomo wayahina, e ivi‑tanaiei, ivona, “Medeina yam nuanua Itouvuha Toneina amna wayahina? Aveta baina avo‑vi‑aiaia kanꞌ‑ania?”
17 — ausente —
18 Ka Iesu aitam onoto ana wava tomani, ka vonei, “Una‑ne Ierusalem wayahina, ka onotona umataedei deina, una‑vona, ‘Yama tau viwavenena ivona, “Yau tuta ananina avaha vinꞌ‑omo. Wayahina, yau nuanua yauke au tau vi‑muni‑waiwai nui anꞌ‑omo wayahima, e Itouvuha Toneina anꞌ‑am yam manua nihenina.” ’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ka a tau vi‑muni‑waiwai ine, e ya vonana ivi‑ateteyei, e Itouvuha Toneina anꞌ am ivo‑vi‑aiaia.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Munia babau avaha ionu iakwa, e Iesu tauna a tau vi‑muni‑waiwai ai yau 12 nui avaha inau‑hohona manua‑nana nihenina, e aniani awaniana idaudauva.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ka iamam, e Iesu vonei, “Memeanina nuami vi‑tupatupa, kate avonemi, aitam wayahimia evi‑nua‑hauhau.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Ka taui avaha inononi, inua‑vita ananina. Ka aitamoata aitamoata wayahia ivi‑tanatanaiei, ivona, “Kauvea, kaiwadi, yauke?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Ka Iesu vona‑nau‑patei, ivona, “Tauna au niau aitam, ka nui amam biahoi aitamoata wayahina, kate apaina vi‑nua‑hauhau au havia wayahia.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Nonova Iginuma nihenina tau apa‑taputapu Tauna Vi‑tomotau yanꞌ aniga iapa‑taputapuei. Ka yauke, Tauna Vi‑tomotau, anꞌ‑aniga apa‑taputapu‑naia deinake. Kate aioi tauna vi‑nua‑hauhau wayahina! Iuna tauna a dewa‑yaiyai ananina, kadu ya ini‑yauyau ananina na‑vaniahei. Aituhu eha ta‑tupua, tauna ta‑vidoha deina.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ka Iudasa, tauna vi‑nua‑hauhauei, ivona, “Tau Viwavenena, vona tunuhina, eha yauke?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ka iamam, ka Iesu palaua aitam epei, nau‑kaiwa Yaubada wayahina, pakeua, e a tau vi‑muni‑waiwai venei. Ka vonei, “Unꞌ‑epei, unꞌ‑ania. Taina ininiu.”
26 — ausente —
27 Iakwa, e tauna aitam vei na wainaV epei, nau‑kaiwa Yaubada wayahina, e venei. Ka ivona, “Habuhabumi vei taina wayahina una‑nim.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Taina dayahiu. Yauke aito‑iwahi, ka awaeha vovouna avevewanei tomotau habuhabui wayahi. E taui yai goyona a nua‑piahi avi‑maiei deina.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Vona ahiahina avonemi, auyewa ataina na‑iakwa, e wainaV habuhabuna avihahaiei a itoava auyewana wainaV vovouna kana‑nim Amau ya pai veimea nihenina wayahina.” Am pai nau‑yehata|alt="Last Supper" src="GS-IB04149.tif" size="span" loc="MAT 26:26-29" ref="26:27"
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Dewana munina, aitam ahe pai awa‑dava Yaubada wayahina iahei. Iakwa, e manua‑nana ini‑tawanei, ine Oya Olive wayahina.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ka Iesu vonei, ivona, “Ioyoma taina habuhabumi yami vitumahana na‑ihanua, iuna dewaia ivinꞌ‑omo yauke taua wayahiua, ka uni‑tawaneu una‑novo. Dewaia ivinꞌ‑omo wayahiua deinake, iuna apa‑taputapu dewaia wayahia Iginuma nihenina mamaei. Yaubada ivona,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ka yau mini‑havine munina, yauke ana‑ne papani Galili wayahina, ka tenoke apotapotami unꞌ‑omo wayahiua.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Ka Pita ivona, “Kaiwadi, taui habuhabui ini‑tawanem, kate yauke eha. Eha aitam tuta tepakaia wayahina ana‑dewe deina!”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ka Iesu vona‑nau‑patei, ivona, “Memeanina nuam vi‑tupatupa, kate avonem, ioyoma taina wamke ena‑vona, ‘Eha Iesu atꞌ‑anamane.’ Ka yam dewa taina ededewei tuta aitonu wayahia, ka munia kamkam onotona yana tou kanononi.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Kate Pita ivona, “Eha ana‑dewe deina. Aituhu inau‑vi‑anigiu, eha ani‑tawanem deinake.” Ka tau vi‑muni‑waiwai habuhabui ivonavona aitamoata deina.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Ka Iesu tauna a tau vi‑muni‑waiwai nui iomo aitam baguna ana wava Gedisemane wayahina, ka vonei, ivona, “Itomi ami yau 8 umanuena baina, ka yauke ana‑nei tenoke aviama.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ka nui a tau vi‑muni‑waiwai aitonu vituei, vivane Pita, ka Sebedi natunatuna ainua. Ka tauna ana inahe vi‑putu, ka tauna nua‑vita, ka nuanua ananina dewa vitana tepana wayahina mamaei.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Akaka tauna aitonu vonei, “Yauke nuau ivita ani‑vainena. Eha ani‑hoina anꞌ‑aniga vihana wayahina. Ami itonu nau‑wawanimi baina umamaei, e nui kadune‑vivinika.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ka tauna ni‑tawanei ine eha bana, ka vi‑kabubu tepana tanopia, ka viama, “Amau, aituhu ana pata, aviamem viha ana vei taina evituei wayahiua, e apaina eha avaniahe. Kate yau nuanua ananina vivane yam nuanua adedewei, ka eha nuanuau yau nuanua adewe.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ka tuta eha ani‑hoina iakwa, e tauna mavina a tau vi‑muni‑waiwai aitonu wayahia, ka taui iaino‑ainei. Wayahina, tauna vi‑tanaiei, ivona, “Pita, medeina? Ami itonu eha ami pata udunedune wayahiu babau aitamoata wayahina, a?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Itomi nau‑wawanimi udune‑vivinimi, kadue uviama. Aituhu eha uviama, apaina memeanina Satana na‑nonomi, e dewa goyona udewei! Nuami wayahina uawaeha aitamoata wayahiua, kate ininimi iaihanua.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ka tauna ni‑tawanei tuta vꞌ‑inuana wayahina, e viama. Ivona, “Amau, aituhu nau‑wawaniu viha ana vei taina ana‑nim, akanai deina. Iuna yau nuanua ananina yam nuanua avi‑ateteyei.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ka tutana mavi‑havine, taui iaino‑aine‑havinei vaniahai. Iuna matai dududuna.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Wayahina, ni‑tawane‑havine tuta vꞌ‑itonuna wayahina, e viama. Ka ya viama aitamoata.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ka viamana iakwa, mavina a tau vi‑muni‑waiwai wayahia, ka vi‑tanaiei, ivona, “Ia! Kaiwadi, itomi kadue udaudauva uaino‑ainemi, ka uvi‑yawai a itoava ataina wayahina? Udu! Babau‑nana omomoi. Eha ani‑hoina tau goyogoyona iomomo, e yauke, Tauna Vi‑tomotau, ipoyꞌ‑aviniu.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Umini kana‑ne. Iuna au tau vi‑nua‑hauhau avaha omomo tenoke.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Iesu vonana vonavona, ka Iudasa omo. Tauna aitam ai yau 12 wayahia. Ka yoko ananina na inamaia ka na waipaia nui iomomo. Tau vi‑nomu mata‑genai, ka me Isiraeli yai tau eta‑naonao yokoia ivi‑tunei, e Iesu ipoyꞌ‑avini.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ka Iesu a tau vi‑nua‑hauhau avaha iaiaya venei. Ivona, “Tauna amaoi vivane Iesu. Onoto‑nana upoyꞌ‑avini.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ka Iudasa omo tunuhina Iesu wayahina, ka ivona, “Tau Viwavenena, ioyoma ahiahina!” E Iudasa Iesu maoi.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ka Iesu vonei, “Au niau, yam dewa ededewei, a?” Wayahina, ononotoi tupwai ivo‑kwayavoni, e Iesu ipoyꞌ‑avini.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ka Iesu a tau vi‑muni‑waiwai aitam avaha dewana dueyei, yana inama epei, e tau vi‑nomu ananina ya tau paisewa aitam vunui, e tanihana upwa‑ohoi.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Kate Iesu vonei, “Yam inama a pai vi‑ai nihenina ebou‑havinei. Iuna aituhu aviyaivia yai inama iepei, apaina mani tomotau na inamaia iomo ivunui, ina‑nau‑vi‑anigi.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Ataina, aituhu yau nuanua, au pata Amau aviamei, e tauna anelose yoko ai yau 72,000 vi‑tune inꞌ‑omo wayahiua ivi‑naua wayahiu.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Kate aituhu aviama deina, eha ana pata apa‑taputapu‑naia Iginuma nihenina inꞌ‑omo inau‑yehai. Iuna Iginuma nihenina apa‑taputapu‑naia imamaei, e imai‑voneka aviani ataina idedeweyeu akanai deina.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Ka Iesu yokoia vi‑tanaiei, ivona, “Itomi medeina na inamaia ka na waipaia uvinꞌ‑omo wayahiua upoyꞌ‑aviniu? Kaiwadi, unuanua yau tau nau‑havia habuhabui aeta‑naoi? Eha. Itomi avaha uanamaneu. Auyewa aitamoata aitamoata nihenina Manua Vito‑pota nihenina nui kamanuena, e aviwavenemi, ka eha uta‑poyꞌ‑aviniu.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Kate dewaia habuhabui ivinꞌ‑omoi iuna tau apa‑taputapu yai apa‑taputapu wayahiu nau‑wawani ivinꞌ‑omo deina.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ka yokoia Iesu ipoyꞌ‑avini ineiei tau vi‑nomu ananina ana wava Kaiapasi ya manua wayahina. Iuna veimea a tau viwavenena, kadu me Isiraeli yai tau eta‑naonao avaha manua‑nana nihenina inau‑hohoni, ipotapota.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ka Pita tupwana bana mamanaina wayahina vi‑muniei, ka omo manua‑nana a tutu‑gana wayahina. Ka munia inu, e tau nau‑havia nui imanuena, iuna ya nuanua vitana matana a vi‑nua‑dadana na‑nononi.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ka tau vi‑nomu mata‑genai, kadu Sanederini yoko habuhabui inaunau‑nene tau vitupu wayahia, iuna yai nuanua tau vitupu inꞌ‑omo ivitupu Iesu wayahina, e yai hae‑nana ana pata Iesu ina‑nau‑vi‑anigi.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ka tau vitupu habuhabui iomomo, ka ihaehaeyei, kate eha Iesu ya goyona ita‑vaniahe yai hae‑naia nihenia. Pai nau‑yehata wayahina, onoto ainua ivinꞌ‑omo,
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 ka ivona, “Onoto taina ivona, ‘Yauke au pata Yaubada ya Manua Vito‑pota avita‑vovoni, ka auyewa aitonu ai heta nihenia ayone‑havinei.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ka tau vi‑nomu ananina mini, ka Iesu vi‑tanaiei, ivona, “Medeina? Hae taina enononi? Aviani anꞌ anamana?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ka Iesu eha ya vi‑tanai ta‑nau‑pata.
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Ka Iesu vona‑nau‑pata, ivona, “Ika. Yam vonana deinake. Kate habuhabumi ataina unau‑hohoni baina avonemi unononi. Tuta tepakaia wayahina Tauna Vi‑tomotau ududueyeu Tauna Bagibagi‑vavaha ateina amanuena, kadu ududueyeu you nihenina amavimavina.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Ka tau vi‑nomu ananina avaha vonana nononi, tauna ana heta ana kwama si‑yehia pai dune ya nua‑goyo wayahina, ka ivona, “Ia! Onotona ana heta avaha goyona Yaubada wayahina voneka. Eha nau‑wawanika mani hae kanononi. Akanai ataina kavi‑nua‑dadani, a?
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Itomi medeina unuanua?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ka iomo, imimini‑vivini, ka iaiwani tepana, ka nimaia ivunuvunui. Ka tupwai ipiapiahi,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 ka yai viam‑nonona wayahina ivinepei, ivona, “O Tau Ito‑yavuha. Enꞌ‑apa‑taputapueai. Koiaka vunum?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ka Pita atuboua manuena, ka aitam tau paisewa ahabana omo wayahina ka ivona, “Taum kadue Iesu me Galili nui adueyemi.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Kate Pita tomotaui habuhabui mataia tana‑tavuna, ivona, “Kaiwadi. Aviani wayahina eipuipupu? Eha atꞌ‑anamane.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Ka Pita mini, e ine tutu‑gana awana wayahina, e kadu aitam ahabana dueyei, e yaiana vonei, “Udueyei. Onoto taina Iesu me Nasareta nui ini‑awana.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Ka Pita tana‑tavuna‑havine, kadu vona‑vanevane. Ivona, “Ataina Yaubada matana avona tunutunuhina wayahimia. Eha onotona atꞌ‑anamane!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Tuta eha ani‑hoina munia wayahina, taui nui imimini iomo Pita wayahina, ka ivonei, ivona, “Vona tunutunuhina, avaha anamanem wamke aitam wayahia! Iuna yam ponaitu aitamoata papani‑nana wayahina.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Akaka tauna ivona, “Eha onotona atꞌ‑anamane! Aituhu avitupu, nau‑wawaniu Yaubada dewa‑yaiyaieu ananina!” Ka vo‑kwayavonina kamkam onotona toutou.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Iakwa, e Pita Iesu yana vona wayahina nuani, vivane, “Ioyoma taina wamke ena‑vona, ‘Eha Iesu atꞌ‑anamane.’ Ka yam dewana edewei tuta aitonu wayahia, ka munia, kamkam onotona yana tou kanononi.” Ka Pita ine tutu‑gana upuna, ka vi‑mohai, ka na ini‑yauyauna toutou ani‑vainena.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.