Mateus 24
Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NTLH
1 Vonana iakwa, e Iesu Manua Vito‑pota ni‑tawanei, ka tutana tauna nepena, a tau vi‑muni‑waiwai iomo wayahina, ka manua habuhabuna Manua Vito‑pota papena ananina imamaei iapa‑vidovidohei.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ka Iesu ivona, “Memeanina nuami vi‑tupatupa, kate avonemi, ataina manua‑naia habuhabui ududueyei, kate apaina habuhabui ibwege‑yavunei, ka hanu manua‑naia wayahia, kadu hanu manua ai tutu‑gana wayahia imamaei tanopia, eha aitam hanu‑naia wayahia mani hanu hetana.”
2 Então ele disse:
3 Munia tauna omo Oya Olive wayahina ka manuena, ka a tau vi‑muni‑waiwai iomo wayahina ka taui ai heta nui imamaei, ka iviamei, ivona, “Kauvea, evoneai avi tuta wayahina Manua Vito‑pota ibwegei, ka yam tuta mavina, ka kadu tuta pai nau‑yehata wayahina ai iaiaya emataedai anꞌ‑anamanei.”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Ka Iesu ya vona‑nau‑pata mamanaina vi‑putu deina, ivona,
4 Jesus respondeu:
5 Wayahina, habuhabui au wavea inꞌ‑omo, iviwavene‑paniemi. Ka aitamoata aitamoata wayahia ina‑vona, ‘Yauke Tau Ito‑yavuha‑nana.’ E taui tomotau habuhabui inonoi deina, ka aituhu aviyaivia taui ivitumahanei, ivi‑muniei.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Kadu apaina, vanevane haviai wayahia unononi, tupwai avaha ivi‑putu, ka tupwai, kaiwadi, apaina ivi‑putu. Kate itomi nau‑wawanimi udune‑vivinimi ahiahina, ka eha unꞌ‑awaehemi ateatemi viviha wayahina. Iuna Yaubada avaha dewaia tanoi veimeyei naona inꞌ‑omo, ka munia tanopi ana tuta pai nau‑yehata na‑omo.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Wayahina, apaina tau maꞌ papani tau maꞌ mani papani wayahia ivi‑naua, ka kiniV yai yoko mani kiniV yai yoko wayahia ivi‑naua. Kadue am navovo ananina ka yoyoyo inꞌ‑omo meagai habuhabui wayahia.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Ka dewaia tanoi vivane tuta vitaia ai pai vi‑putu ana heta.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Apaina tomotau ipoyꞌ‑avinimi, e mani tomotau wayahia ivenemi, ivo‑vihavihami, o ina‑nau‑vi‑anigimi. Ka tau vi‑meagai papani habuhabui nihenia inau‑nikonikoiemi, iuna taumi vivane au tau vitumahana.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ka auyewaia nihenia au tau vitumahana habuhabui yai vitumahana ivihahaiei ini‑tawaneu, ka ivi‑putu vavanei ivauyei, ka inau‑nikonikoiei, ka kadu inau‑haviei.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ka tau apa‑taputapu vitupu habuhabui inꞌ‑omo, e tomotau habuhabui ieta‑naonao‑paniei.
11 Então muitos falsos
12 Ka auyewaia nihenia dewa goyona na‑nata. Wayahina, tomotau habuhabui yai dune‑nuanuai mani tomotau wayahia na‑ihanua.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Kate aituhu aviyaivia itoha‑vi‑anai, imimini toyoina a itoava tuta a pai nau‑yehata wayahina, akanai taui dewa‑haiawa‑vavaha ivaniahei.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Naona au tau nau‑wahe nau‑wawani ineine meagai habuhabui wayahia, ka Yaubada ya pai veimea Vaneana Ahiahina inaunau‑waheyei tau vi‑meagai‑naia wayahia. Na‑iakwa, ana pata tuta pai nau‑yehata na‑omo.
14 E a boa notícia sobre o
15 Nonova tau apa‑taputapu Daniela dewa goyona ani‑vainena apa‑taputapuei vivane apaina na‑omo pai vi‑ai vito‑potana wayahina. Ka Yaubada dewana goyona nau‑nikonikoiei. Iuna dewana pai vi‑ai vito‑potana na‑vo‑vi‑gawagawami. Ka dewana a vinꞌ‑omana aitam iaiaya wayahimi. Ka avi auyewa iaiayana udueyei meagai vito‑potana nihenina mimini (aituhu aviyaivia vona taina iaiaiavi, yau nuanua nuai nꞌ‑am‑haui),
15 E Jesus continuou:
16 auyewana wayahina, Iudea a tau maꞌ nau‑wawani ineine oya wayahia, ina‑novo.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ka aituhu aviyaivia nau‑peuna yai manua hetana wayahina imamaei, taui nau‑wawani ina‑opu ina‑novo‑kwayavoni. Eha nau‑wawani yai manua ina‑nu‑havinei yai gugua ivitue.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ka auyewana wayahina, aituhu aviyaivia baguna nihenina ipaipaisewa, eha nau‑wawani imavina yai megeia, e ai kwama badobadona inꞌ‑epe.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Aioi! Iuna auyewana wayahina taui iamwanainahe kadue taui vi‑nunu vitana ananina ivaniahei!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Nau‑wawanimi uviama auyewa ahiahina Yaubada na‑venemi yami tuta novo wayahina, ka eha kwadudu ana tuta nihenina, ka eha auyewa tapanono wayahina.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Vona tunutunuhina, auyewana wayahina inahe ani‑vainena na‑omo, eha aitam deina tanopi a vevewana wayahina a itoava tuta ataina wayahina, ka apaina eha kadu aitam na‑vinꞌ‑omo deina.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Vitaia auyewaia vivane vita‑vainena. Ka Yaubada tupwai tomotau vi‑nua‑dadanei vivane ya tomotau. Ka tauna taui wayahi auyewaia na‑vo‑vi‑kutekutei. Aituhu eha, tomotau habuhabui inꞌ‑aniga, eha aitam na‑tupwa.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Auyewaia nihenia, aituhu koiaka na‑vonemi, ‘Tau Ito‑yavuha taina’ o ‘Tau Ito‑yavuha tanoi’ eha uvitumahane.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Iuna, tau ito‑yavuha vitupu kadue tau apa‑taputapu vitupu inꞌ‑omo, ka taui ai pata iaiaya bagibagi kadu dewa‑bagibagi idedewei. Ka dewaia ivevewanei, e tomotau habuhabui inonoi deina. Tupwai tomotau, taui avaha Yaubada vi‑nua‑dadanei ya tomotau, taui ai heta nuai nꞌ‑am‑haui nono‑naia wayahi.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Unuani. Ataina avaha dewaia wayahi amataedami.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Wayahina, aituhu aviyaivia ivonemi, ‘Tau Ito‑yavuha meagai anata mamaei,’ eha una‑ne anata wayahina. O aituhu aviyaivia ivonemi, ‘Tau Ito‑yavuha manua taina nihenina mamaei,’ eha yai vona uvitumahane.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Avaha uanamanei, avi tuta vonaina tapa‑yayai babau a papani pai vane wayahina, ana pata kadueyei babau a papani pai onu wayahina. Ka yauke, Tauna Vi‑tomotau, yau mavi‑havine deinake. Vo‑kwayavonina avinꞌ‑omo, ka tomotau habuhabui idudueyeu.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Aitam vona tana‑minikuna taina unononi.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Ka tuta vitana tanoi na‑iakwa, e vo‑kwayavonina
29 Jesus disse:
30 Munia tomotau yauke, Tauna Vi‑tomotau, au iaiaya wahuma na‑omo idudueyei, kadu yoko habuhabui tanopia idudueyeu you tepana yau bagibagi kadu didigau ani‑vainena nui aomomo. Wayahina, taui ivi‑mohai, iuna yai ini‑yauyau ananina.
30 Então o sinal do
31 Ka bwegigi putuna ananina wayahina yau anelose avi‑tunei ine papani aitamoata aitamoata wayahia tanopi wayahina kadue wahuma wayahina. Ka aituhu aviyaivia avaha avi‑nua‑dadanei, taui ivi‑ateteyeu, akanai anelose‑naia inau‑hohoni iomanei wayahiua.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Aitam pai dune madaiba wayahina aviwavenemi unononi. Avi tuta madaiba yawaina vovouna ivi‑putu itabo‑havine, uanamanei nau‑sisi ana tuta vi‑maupwani.
32 Jesus disse ainda:
33 Wayahina deinake, aituhu avi tuta iaiaya‑naia udune‑vaniahei, akanai unꞌ‑anamanei yau tuta mavi‑havine wayahina avaha vi‑maupwani, tuta eha ani‑hoina na‑iakwa, e udune‑havineu.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Memeanina nuami vi‑tupatupa, kate avonemi, hum taina eha na‑iakwa a itoava dewai habuhabui ivinꞌ‑omo wayahina.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Apaina wahuma taina kadu tanopi taina ina‑iakwa, kate yau vona eha ina‑iakwa.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Unononi ahiahina. Eha aitam koiaka tanopia mamae yau mavi‑havine ana tuta, o kadi anꞌ auyewa tꞌ‑anamane. Anelose wahuma eha itꞌ‑anamane, kadu yauke, Tauna Vi‑tomotau, eha atꞌ‑anamane. Amau a heta‑ohota anamanei.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Nonova Noa yana tuta wayahina, tomotau taui yai dewa ivi‑muniei. Ka yauke, Tauna Vi‑tomotau, yau mavi‑havine ana tuta deina.
37 A vinda do
38 Iuna, Noa yana tuta wayahina, naona tomotau iamam, ka inimnim, ka ivi‑awa‑kanakanapi, kadu itavitavine a itoava auyewana Noa yana yoko nui ya waea igenu wayahina. Iakwa, e diwaya ananina vinꞌ‑omoi.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Ka tomotau‑naia mwagemwagei, ka eha itꞌ‑anamane vivane diwaya omomo, na‑tua‑hunuvi, ka tomotaui habuhabui igavivina. Ka yauke, Tauna Vi‑tomotau yau mavi‑havinena anꞌ auyewa deinake.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Auyewana wayahina, aituhu onoto ainua ibagubaguna, anelose‑naia aitamoata wayahia inꞌ‑epei, ka a niam ivihahaiei na‑mae.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Ka kadu aituhu vaivine ainua iam‑gidoma, anelose‑naia aitamoata wayahia inꞌ‑epei, ka a niam ivihahaiei na‑mae.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Wayahina, itomi udune‑vivinimi, kadu udunedune ahiahina. Yauke yami Kauvea, kate eha yau mavi‑havinena ana tuta utꞌ‑anamane ahiahina.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Ka vona tana‑minikuna taina unononi, ka unuani. Aituhu tau vi‑manua tau vainau ya nuanua nꞌ‑anamane, vivane nuanuana ioyoma pouna na‑omo, e ya manua na‑bwegei, tau vi‑manuana nau‑wawani ya manua na‑dune‑vi‑anai.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Ka itomi nau‑wawanimi udune‑vivinimi deina, kadu udunedune ahiahina. Iuna yauke, Tauna Vi‑tomotau, amavina aitam tau vainau deina. Eha yau mavi‑havinena a babau amai‑vonemi.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Wayahina, kadu aitam vona tana‑minikuna avonemi, e tau nua‑uya yai dewa unꞌ‑anamanei. Yauke aitam tau vi‑manua deina, ka itomi yau tau dune‑vi‑avina. Yau manua nihenina tau paisewa habuhabui imamaei. Ka ataina yami paisewa avenemi. Ka avi tuta nau‑wawani yau tau paisewa‑naia wayahi, akanai itomi ai maꞌ uvenevenei.
45 Jesus disse ainda:
46 Aituhu itomi yami nua‑uya nui, nau‑wawanimi yami paisewana udedewei a itoava amavina wayahina. Aituhu udedewei deina, apaina auyewana wayahina ududueyeu, dewa‑haiawa‑vavaha uvaniahei.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Memeanina nuami vi‑tupatupa, kate avonemi vivane yau gugua habuhabuna avenemi uveimeyei.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Kate aituhu unuanua goyona, ami heta una‑vona, ‘Ia! Tuta bana mamanaina wayahina yau kauvea papani‑nana mamaei. Tuta mamanaina nau‑wawaniu apotapota, e tauna na‑mavina.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Wayahina, nau‑wawaniu yau nuanua avi‑putu adedewei.’ Aituhu uvi‑putu yaiami upiahi, o aituhu uamam‑didiga, o kadi daudau bagibagina unimnim‑didiga tau goyona nui,
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 apaina yauke, yami Kauvea, amavina aitam auyewa wayahina, kate eha auyewana unꞌ‑anamane, ka eha babau‑nana unꞌ‑anamane.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ka aituhu yami goyona avaniahei deina, avita‑vovonimi yau inama wayahina, kadu avo‑tahomi una‑ne ami pai vi‑ai wayahina. Pai vi‑ai‑nana vivane tau vitupu yai papani wayahina, ka papani tanoi wayahina taui na vihai itoutou, kadue na vihai nihoi ina‑utaiei.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.