Mateus 12
Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NAA
1 Ka munia, auyewa tapanono wayahina, Iesu tauna a tau vi‑muni‑waiwai nui baguna nihenina ineine, ka a tau vi‑muni‑waiwai am inavovo. Wayahina, witiV uana iaiponuponu ka iamam.
1 Por aquele tempo, num sábado, Jesus passou pelas searas. Estando os seus discípulos com fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Ka tupwai Parisi avaha idueyei, e Iesu wayahina ivona, “Edueyei! Am tau vi‑muni‑waiwai aka veimea tapanono wayahina ibwegebwegei yai dewa taina wayahina. Eveimeyei igenuana!”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram a Jesus: — Olhe! Os seus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer num sábado.
3 Ka Iesu ivona, “Nonova Davida yana dewa deinake, tutana yaiana nui am inavovo. Viviwava‑nana Iginuma nihenina. Avaha uaiavi, ika?
3 Mas Jesus lhes disse:
4 Tauna Yaubada ya manua inui, e palaua vito‑potana, pai due ana heta, iam. Ka aitam veimea mamaei, e palauana mani tomotau wayahi vito‑potei, tau vi‑nomu ai heta akanai. Kate tau vi‑nomuana awaehei iania. Dewana unuani o eha?
4 Como entrou na Casa de Deus, e comeram os pães da proposição, os quais não era lícito comer, nem a ele nem aos que estavam com ele, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Ka kadu aitam pai dune taina. Auyewa tapanono aitamoata aitamoata wayahina tau vi‑nomu ipaipaisewa Manua Vito‑pota nihenina. Wayahina, veimea auyewa tapanono wayahina ibwegebwegei deina, kate Yaubada matana yai dewa eha goyona. Unua‑haui o eha?
5 Ou vocês não leram na Lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo profanam o sábado e ficam sem culpa?
6 Ka yauke avonemi, Manua Vito‑pota vivane dewa ananina, kate ataina aitam mamaei, ka tauna Manua Vito‑pota vane‑tawanei.
6 Pois eu lhes digo que aqui está quem é maior do que o templo.
7 Kate itomi eha vona taina Yaubada wayahina anꞌ anamana utꞌ‑anamane vidoha,
7 Mas, se vocês soubessem o que significa: “Quero misericórdia, e não sacrifício”, não teriam condenado inocentes.
8 Iuna yauke, Tauna Vi‑tomotau, kadu auyewa tapanono aveimeyei. Ka taua avaha yai dewa taina awaehei.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor do sábado.
9 Ka Iesu papani tanoi ni‑tawanei ka yai manua tapanono inui.
9 Tendo Jesus saído dali, entrou na sinagoga deles.
10 Ka aitam onoto nihenina mamaei na nima‑begabegana. Ka tupwai tomotau yai nuanua aitam goyona ivaniahei Iesu yana dewa nihenina, e munia taui ai pata ivitevitei dewana wayahina. Akaka tomotaui Iesu ivi‑tanaiei, ivona, “Aituhu tau kwanakwanaha kavo‑vi‑aiaiei auyewa tapanono wayahina, dewana dewa ahiahina o dewa goyona?”
10 Achava-se ali um homem que tinha uma das mãos ressequida. Então, a fim de o acusar, perguntaram a Jesus: — É lícito curar no sábado?
11 Ka Iesu yai vi‑tanai nau‑patei pai dune wayahina, ivona, “Aituhu aitam sipiV ipeu iopu guba auyewa tapanono wayahina, akanai, aitamoata aitamoata wayahimia, aituhu yam sipiV, nau‑wawanim epoyꞌ‑avini, etaini, ka evane‑meiei. Ka dewa ahiahina edewei sipi‑nanaV wayahina deina.
11 Ao que lhes respondeu:
12 Ka Yaubada ya nuanua sipiV kaivaitei, ka ya nuanua ananina tomotau kaivaitei. Wayahina, nau‑wawanika dewa ahiahina kadedewei tomotau wayahi auyewa tapanono wayahia. Ka avi tuta dewaia ahiahina kadedewei, eha aka veimea kata‑bwegebwege.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Logo, é lícito nos sábados fazer o bem.
13 Akaka Iesu onotona vonei, ivona, “Nimam etunei.” E tunei, akanai ka vidoha habuhabuna, papanina ahiahina deinake.
13 Então Jesus disse ao homem: O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada e ficou sã como a outra.
14 Ka Parisi ini‑ubau, e ivi‑putu ivi‑nua‑hauhau medeina Iesu inau‑vi‑anigi. Iuna taui ivitumahanei vivane Iesu avaha ai veimea bwegebwegei ya dewana wayahina.
14 Mas os fariseus, saindo dali, conspiravam contra ele, procurando ver como o matariam.
15 Ka Iesu avaha yai nuanuana anamanei, wayahina manua tapanono‑nana ni‑tawanei ka ine. Ka yoko habuhabui ivi‑muniei, ka tauna habuhabui wayahia ivi‑kwanaha vo‑vi‑aiaiei ividoha.
15 Mas Jesus, sabendo disto, afastou-se dali. Muitos o seguiram, e a todos ele curou,
16 Ka vona panina wayahina vonavona wayahia deina, ivona, “Eha mani tomotau wayahia uhaeyeu taua koiaka.”
16 advertindo-lhes, porém, que não o expusessem à publicidade.
17 Ka yana dewa taina vinꞌ‑omo tau apa‑taputapu Isaia ya iginuma deina. Iginumana nihenina Yaubada ivona,
17 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta Isaías:
18 “Yau tau paisewa udueyei,
18 “Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se agrada. Farei repousar sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará juízo aos gentios.
19 Ka tauna eha vito‑patapata,
19 Não entrará em discussões, nem gritará, nem fará ouvir nas praças a sua voz.
20 Ka tauna eha taui yai vitumahana
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará o pavio que fumega, até que faça vencedor o juízo.
21 Ka tau maꞌ tanopi habuhabui ivitumahanei
21 E no seu nome os gentios colocarão a sua esperança.”
22 Ka munia tupwai tomotau aitam onoto Iesu wayahina iomanei. Ka onotona matana goyona, kadu tauna eha ana pata na‑ipupu, iuna aitam nua gawagawamina onotona veimeyei deina. Ka Iesu vo‑vi‑aiaiei ka onoto‑nana vidoha. Iakwa, e ana pata ipuipupu kadu matana duedue.
22 Então trouxeram a Jesus um endemoniado, cego e mudo. Jesus o curou, e o homem passou a falar e a ver.
23 Ka yoko habuhabui nuai venau‑tupatupa dewa‑bagibagina wayahina, ka ivonavona, “Kaiwadi, onoto taina Davida Natuna, vivane yaka Tau Ito‑yavuha‑nana, o eha?”
23 E toda a multidão se admirava e dizia: — Não seria este, por acaso, o Filho de Davi?
24 Ka Parisi avaha yoko‑naia yai vonana inononi, akaka ivona, “Onoto taina ana pata nua gawagawami veimeyei kadue one‑yavunei, iuna tauna ya bagibagi vinꞌ‑omo Beelesebubi wayahina. Tauna nua gawagawami yai kauvea, kadu tauna awaehei onoto taina dewaia dedewei deina.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, diziam: — Este não expulsa demônios senão pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
25 Ka Iesu yai nuanua avaha anamanei, ka vona tana‑minikuna wayahina vonei, ivona,
25 Mas Jesus, sabendo o que eles pensavam, disse-lhes:
26 Kadue aituhu Satana tauna ya nua gawagawami one‑yavunei, akanai tauna ya bagibagi tana‑vewani deina, e apaina ya pai veimea na‑peu na‑iakwa.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo; como, então, o seu reino subsistirá?
27 Itomi uvonavona yau bagibagi Beelesebubi wayahina vinꞌ‑omo, e nua gawagawami aone‑yavunei deina. Ka ami tau vi‑muni‑waiwai tupwai ai pata kadu ione‑yavunei. Wayahina, yau vi‑tanai wayahimia taina. Aituhu yauke yau bagibagi vinꞌ‑omo Beelesebubi wayahina, kaiwadi ami tau vi‑muni‑waiwai yai bagibagi koiaka wayahina vinꞌ‑omo? Aituhu uvonavona deina, apaina ami tau vi‑muni‑waiwai inꞌ‑apa‑goyogoyomi.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os filhos de vocês os expulsam? Por isso, eles mesmos serão os juízes de vocês.
28 Kate aituhu yau bagibagi vinꞌ‑omo Yaubada Nuana Ahihinata wayahina, kadue aituhu nua gawagawami aone‑yavunei deina, vona ahiahina avonemi, Yaubada ya pai veimea avaha si‑vo‑tanimi.
28 Se, porém, eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, certamente é chegado o Reino de Deus sobre vocês.
29 Kadu aitam pai dune avenemi, unononi. Aituhu tau bagibagi tauna ya manua dune‑vi‑avini ahiahina, tau vainau eha ana pata ya gugua na‑vainau. Kate aituhu aitam tau vainau vinꞌ‑omo, e naona tau bagibagi‑nana na‑yohoni, akanai munia, tauna ana pata ya manua na‑nui, e memeanina ya gugua na‑vainaui. Wayahina, avi tuta nua gawagawami aone‑yavuhei, unꞌ‑anamanei yau bagibagi eha ta‑vinꞌ‑omo Satana wayahina, kate yauke avaha Satana ayohoni.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente e roubar-lhe os bens sem primeiro amarrá-lo? E só então saqueará a casa dele.
30 Ka aituhu aviyaivia eha ina‑ivaiteu, taui au havia. Kadu aituhu aviyaivia eha yauke nui mani tomotau kakwakwakwei, akanai taui mani tomotau ivo‑tahoi ini‑tawaneu.
30 — Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Wayahina, aituhu aviyaivia wayahimia yami nuanua nua‑piaha uvaniahei, avonemi ana pata yami goyona aitamoata aitamoata wayahi nua‑piaha uvaniahei, kadu ana pata yami apa‑goyogoyo aitamoata aitamoata Yaubada wayahina nua‑piaha uvaniahei. Kate udu! Aituhu Nuana Ahihinata uapa‑goyogoyoei, eha ana pata dewana goyona wayahina nua‑piaha uvaniahe.
31 Por isso, digo a vocês que todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 O aituhu aviyaivia Tauna Vi‑tomotau iapa‑goyogoyoeu, ana pata dewana goyona wayahina nua‑piaha ivaniahei. Kate aituhu aviyaivia Nuana Ahihinata iapa‑goyogoyoei, eha ana pata dewana goyona wayahina nua‑piaha ivaniahe. Tanopi taina hetana eha ivaniahe, ka kadu apaina tuta tepakaia omomo wayahina eha ivaniahe. Iuna Nuana Ahihinata eta‑naoemi unua‑vinana goyona habuhabui wayahi.
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, isso não lhe será perdoado, nem neste mundo nem no porvir.
33 Aituhu ai ahiahina, apaina uana ahiahina, ka aituhu ai goyona, apaina uana kadu goyona. Wayahina, aituhu uana kadueyei, ai kanꞌ‑anamanei ahiahina o kadi goyona deinake.
33 — Tornem a árvore boa e o seu fruto será bom, ou tornem a árvore má e o seu fruto será mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Ka itomi ai goyona deina o mwata natunatuna deina. Ika, nuami goyona. Wayahina, eha ami pata vona ahiahina uvonavona. Iuna avi nuanua nuaka nihenina mamaei, apaina nuanua‑nana na‑iwahi awakaia.
34 Raça de víboras! Como vocês podem falar coisas boas, sendo maus? Porque a boca fala do que está cheio o coração.
35 Wayahina, dewa ahiahina ivinꞌ‑omo tomotau ahiahina wayahia, kadu dewa goyona ivinꞌ‑omo tomotau goyona wayahia.
35 A pessoa boa tira do tesouro bom coisas boas; mas a pessoa má do mau tesouro tira coisas más.
36 Ka vona‑vavaha avonemi, apaina aitam auyewa omomo, ka auyewana wayahina Yaubada tomotau aitamoata aitamoata nꞌ‑apa‑vidovidohei o kadi nꞌ‑apa‑goyogoyoei yai dewa wayahi kadu yai vona wayahi. Ka auyewana wayahina tomotau habuhabui nau‑wawani yai vona‑kavokavovo aitamoata aitamoata wayahina ivona‑nau‑pata Yaubada wayahina, e Yaubada na‑nononi, e ai dewa‑yaiyai wayahi vi‑nua‑dadani.
36 — Digo a vocês que, no Dia do Juízo, as pessoas darão conta de toda palavra inútil que proferirem;
37 Wayahina, avonemi, apaina Yaubada nꞌ‑apa‑vidovidohemi yami vona wayahi, o kadi tauna nꞌ‑apa‑goyogoyoemi yami vona wayahi.”
37 porque, pelas suas palavras, você será justificado e, pelas suas palavras, você será condenado.
38 Ka tau ginuma anani ka Parisi tupwai iviamei, ivona, “Tau Viwavenena, itoai nuanuai iaiaya aitam evevewanei, adueyei. Aina ana pata anꞌ‑anamanem yam vona tunuhina.”
38 Então alguns escribas e fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver algum sinal feito pelo senhor.
39 Ka Iesu nau‑pata ivona,
39 Mas ele respondeu:
40 Tuta nonova Iona iana ananina nihenina mamaei auyewa aitonu kadu ioyoma aitonu wayahina, e munia vinꞌ‑omo. Ka apaina Tauna Vi‑tomotau itavuniu tanopi nihenina amamaei auyewa aitonu kadu ioyoma aitonu, e munia avinꞌ‑omo deina.
40 Porque assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim o Filho do Homem estará três dias e três noites no coração da terra.
41 Apaina, vitana matana anꞌ auyewana wayahina, tau vi‑meagai Nineve itomi nui umimini Yaubada matana, kate taui imana‑giboemi. Iuna tutana Iona nau‑wahe wayahia, taui inononi inua‑vinana. Kate tuta ataina aitam mamaei, ka tauna Iona vane‑tawanei.
41 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E aqui está quem é maior do que Jonas.
42 Ka kadu deinake, auyewana wayahina, papani Seba ana kwiniV itomi nui umimini Yaubada matana, ka kadu vavinena mana‑giboemi. Iuna nonova tauna ya papani ni‑tawanei ine bana mamanaina, e KiniV Solomoni ya nua‑uya na‑nononi. Kate udueyei. Tuta ataina aitam mamaei, ka tauna Solomoni vane‑tawanei. Wayahina, kadueyei Yaubada am‑venena ani‑vainena venemi, kate eha uta‑nononi, ka eha uta‑nua‑vinana yami dewa goyona wayahi.
42 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com esta geração e a condenará, porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E aqui está quem é maior do que Salomão.
43 Unononi, e pai dune aviwavenemi. Aituhu nua gawagawamina onoto na‑ni‑tawanei, nua‑nana na‑ni‑awana‑kavovo anata nihenina, iuna tauna kadu aitam pai vi‑yawai wayahina naunau‑nene. Ka munia, aituhu eha kadu aitam ta‑vaniahe, akanai
43 — Quando o espírito imundo sai de uma pessoa, anda por lugares áridos procurando repouso, porém não encontra.
44 ana heta ivona, ‘Ia! Onoto‑nana avaha ani‑tawanei amavina wayahina, kadu anu‑havine nihenina, e amamaei, vivane yau manua.’ Ka nua‑nana avaha onoto‑nana vaniahei, akaka ya manua tutuaina taina vaniahei inau‑hinia, ka ivaivanei, kate awakabina.
44 Por isso, diz: “Voltarei para a minha casa, de onde saí.” E, voltando, ele a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Wayahina, nua‑nana ine, e mani nua gawagawami‑vainei ai yau 7 vaniahai, omanei, e nui imavina onoto‑nana wayahina, ka habuhabui inui ka imaꞌ‑vavaha. Ka tuta naona onoto‑nana yawaina goyona, iuna nua gawagawamina aitamoata yawaina veimeyei. Kate munia, yawaina goyo‑vainena, iuna nua gawagawami ai yau 8 iveimeyei. Ka itomi tomotau goyogoyomi, ka aituhu Nuana Ahihinata eha nihenimia, apaina yawaimi goyo‑vainena onoto‑nana deinake.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali. E o último estado daquela pessoa se torna pior do que o primeiro. Assim também acontecerá a esta geração perversa.
46 Ka Iesu manua nihenina yokoia wayahia vonavona, eha ya vonana ta‑nau‑yehai, e ayona ka vavaneina iomo, e manuana upuna imimini, ka inaunau‑nene, ina‑ipupu wayahina.
46 Enquanto Jesus ainda falava ao povo, eis que a mãe e os irmãos dele estavam do lado de fora, procurando falar com ele.
47 Ka aitam koiaka Iesu vonei, “Edu, ayom ka vavaneim upuna imimini, ka inenenem ivonem.”
47 E alguém lhe disse: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Ka Iesu ya vonana nau‑patei, ivona, “Ayou koiaka? Ka vavaneiu aviyaivia?”
48 Porém Jesus respondeu ao que lhe trouxe o aviso:
49 Ka nimana vi‑yoyoei a tau vi‑muni‑waiwai wayahia, ka ivona, “Udueyei! Taui taina ayou kadu vavaneiu!
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse:
50 Iuna aituhu aviyaivia Amau wahuma ivi‑ateteyei, taui vivane vavaneiu, ka novunovu ka ayoyou.”
50 Portanto, aquele que fizer a vontade de meu Pai celeste, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.