Atos 9

Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ka tuta aitamoata wayahina, Saulo‑nana ya nuanua Kauvea a tau vi‑muni‑waiwai na‑nau‑vi‑anigi, ka vonavona deina. Wayahina, tauna omo tau vi‑nomu ananina wayahina.
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 Ka Saulo ya viama, tau vi‑nomu ananina leta tupwai iginumi, ivenei. Ka ya nuanua leta‑naia na‑omanei me Iudea yai manua tapanono ai tau veimea meagai Damasikusi nihenina. Ka leta‑naia tau veimea‑naia iveimeyei taui nau‑wawani Saulo ina‑ivaitei. Ka aituhu aviyaivia, ononotoi o vaivine, Iesu Ya Etawana ivi‑muni‑waiwaiei, akanai leta‑naia Saulo iawaehei na‑poyꞌ‑avini, na‑yohoni, e na‑si‑taini imavi Ierusalem wayahina, e manua yohona nihenina na‑bouni. Ka tau vi‑nomu ananina Saulo ya viamana awaehei deina.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Ka Saulo yaiana tupwai nui Ierusalem ini‑tawanei iomomo Damasikusi wayahina. Ka avaha iomo meagai maupwanina, maheta wahuma vo‑kwayavonina vinꞌ‑omo, e Saulo awaniana tapa‑yayai, vonaina deina.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Ka tauna ipeu tanopia, ka movina nononi vonavona, “Saulo, Saulo, aviani wayahina evitavitau, enau‑havieu?”“Saulo, Saulo, aviani wayahina evitavitau, enau‑havieu?”|alt="Paul on Damascus Road" src="GS-IB04201.tif" size="span" loc="ACT 9:4" ref="9:4"
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Ka Saulo vi‑tanaiei, ivona, “Kauvea, taum koiaka?”
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Kate emini, e meagai taina enui. Ka apaina am mataeda enononi aviani nau‑wawanim ededewei.”
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Ka tomotaui Saulo nui iomomo nuai vi‑tupatupa. Taui imimini, ka movi‑nana inononi, kate eha aitam koiaka ita‑dueye.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Saulo tanopia mini, e nuanuana matana duedue, kate eha aitam aviani ana pata na‑dueye, iuna matana vi‑novanovanei. Wayahina, yaiana nimana ivo‑vi‑avini, inuiei meagai Damasikusi nihenina.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Ka auyewa aitonu nihenia eha aitam aviani ta‑dueye, ka yanꞌ ate‑viviha nui eha tꞌ‑amam ka kadu eha ta‑nimnim.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Ka Kauvea a tau vi‑muni‑waiwai aitam mamaei Damasikusi nihenina, ana wava Ananiasi. Ka yana dune nihenina Kauvea honei, ivona, “Ananiasi!”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Wayahina, Kauvea vonei, ivona, “Emini, ka meagai niwanina ena‑omo aitam onoto ana wava Iudasa ya manua wayahina. Tauna ya manua etawana ana wava Etawana Tunuhina wayahina mamaei. Ka Iudasa ya manua nihenina aitam onoto mamaei, tauna Tasusi onotona, ana wava Saulo. Ka tauna a mataeda emataedei. Ka ataina tuta tauna viama wayahiua.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Ka avaha yana dune nihenina aitam onoto ana wava Ananiasi dudueyei, omomo na‑vo‑dadani, e matana ana pata na‑dune‑havine.”
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Ka Ananiasi na matautana ivona, “Kauvea, avaha onotona vaneana anononi, vivane tauna onoto manimaninina, ka am tau vi‑muni‑waiwai Ierusalem wayahina vitavitai kadu nau‑havia‑vainei.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Kadue tau vi‑nomu mata‑genai avaha iawaehei deina. Ka ataina tuta tauna na‑omo meagai taina wayahina. Ka aituhu aviyaivia wayahiaia am wavea aviama, tauna nau‑wawani habuhabuai na‑poyꞌ‑aviniai, e na‑yohoniai.”
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Kate Kauvea vona‑nau‑patei, ivona, “Akanai! Ena‑ne tauna wayahina! Iuna avaha onotona avi‑nua‑dadanei, vaneau viwavenei taui eha me Isiraeli wayahia, ka taui yai kiniV wayahia, ka kadu taui me Isiraeli wayahia.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Ka apaina aviwavenei tauna ana inahe ananina kadu viha ananina vaniahei au wava wayahina, iuna tauna vi‑tau paisewa wayahiu.”
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Wayahina, Ananiasi mini, omo Iudasa ya manua wayahina, e inui. Ka nimana boui Saulo unununa wayahina ka ivona, “Vaneiu, Saulo, navinavi Kauvea Iesu etawana wayahina vinꞌ‑omo wayahima. Ka ataina tuta tauna vi‑tuneu aomo wayahima, e matam avo‑vi‑aiaia, edune‑havine, ka kadu ya nuanua aviama wayahim, e Nuana Ahihinata evaniahei na‑nau‑vi‑anaim.” “Kauvea Iesu vi‑tuneu aomo wayahima, e matam avo‑vi‑aiaia, edune‑havine”|alt="Ananias Prays for Paul" src="GS-IB04202.tif" size="span" loc="ACT 9:17-18" ref="9:17"
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Ka yana ipupu iakwa, ka Saulo matana wayahina amane ana dune iana wanavina deina ipeu‑kwayavoni, e dune‑havine. Akaka mini ka ivi‑bapitaisoei.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Iakwa, e aniani ivenei, iam, e ya bagibagi mavi‑havine.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Ka Saulo eha ta‑potapota, kate me Iudea yai manua tapanono nihenina mini, e nau‑wahe vivane Yaubada Natu‑hoina vivane Iesu.
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Ka aituhu aviyaivia ya nau‑wahena wayahina ivanevaneneha, taui nuai vi‑tupatupa ananina, kadu nuai venau‑tamatamana, e ivona, “Ia! Onoto taina ya nau‑wahe medeina? Nonova tauna Iesu a tau vi‑muni‑waiwai Ierusalem wayahina nau‑haviei. Ka kadu yana omana meagai taina wayahina iuna Iesu a tau vi‑muni‑waiwai baina na‑poyꞌ‑avini, na‑yohoni, na‑neiei Ierusalem tau vi‑nomu mata‑genai wayahia. Kaiwadi, aviani wayahina tauna vi‑putu Iesu ana wava si‑nai?”
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Ka Saulo ya nau‑wahe a bagibagi natanata, e tauna me Iudea Damasikusi nihenina imamaei viwavenei inꞌ‑anamane‑yehai, Tau Ito‑yavuha‑nana vivane Iesu. Ka taui eha ai pata ya nau‑wahena inau‑pate.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Ka auyewa habuhabui nihenia Saulo Damasikusi nihenina mamaei. Wayahina, me Iudea ivi‑nua‑hauhau ina‑nau‑vi‑anigi.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Ka yai vi‑nua‑hauhau deina. Taui meagai anꞌ awa idune‑vi‑anai, ka avi tuta Saulo na‑opu aitam awa‑naia wayahia, akanai ipoyꞌ‑avini, ivunui. Kate Saulo yai vi‑nua‑hauhauna mai‑nononi.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Wayahina, aitam ioyoma tauna a tau vi‑muni tupwai venuana ananina nihenina iauwani. E meagai ana gani hetana kwaioyo iopu, e novo‑tawanei.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Ka Saulo mavina Ierusalem wayahina, e dewa‑dadani Iesu a tau vi‑muni‑waiwai nui na‑nau‑hohona, kate taui imatamatautei. Iuna inuanua Saulo ya vitupu wayahina na‑nonoi, e vitavitai. Eha ita‑vitumahana ya nua‑vinana vivane tunutunuhina.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Ka aitam onotona ana wava Banabasi Saulo vo‑taitaiei, ka taini neiei Iesu a tau hae anani wayahia. Ka Banabasi mataedai, Saulo etawana wayahina Kauvea dueyei, kadue Kauvea Saulo wayahina ipupu. Ka kadu meagai Damasikusi wayahina Saulo yanꞌ ate‑vatu nui Iesu ana wava nau‑waheyei bagibagi‑vainena.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Wayahina, tau hae anani Banabasi ya ipupuna iawaehei, ka Saulo inu yai yoko nihenina. Ka aveta baina ya nuanua Ierusalem nihenina, tauna ni‑awana deina, e naunau‑wahe panina Kauvea a wavea.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Ka me Iudea tupwai me Girisi movi ipuipupu, ka Saulo ine wayahia, e nui iaipuipupu, ka nui ivi‑heyoheyo. Kate taui inua‑goyo. Wayahina, idewa‑dadani ina‑nau‑vi‑anigi.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Ka tutana tau ekalesia ononotoi me Iudea‑naia yai nuanua inononi, taui Saulo ineiei iopu meagai Sisarea wayahina, ka wae ivaniahei ivi‑tunei ine tauna ya meagai Tasusi wayahina. Ka tauna mamaei bana mamanaina meagai Ierusalem wayahina.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Ka dewaia habuhabui iakwa, tau ekalesia habuhabui tuta ahiahina ivaniahei papani Iudea nihenina, ka papani Galili nihenina, ka papani Samaria nihenina. Ka Nuana Ahihinata ekalesia vo‑vi‑vatui, kadu vo‑vi‑bagibagi. Ka tau ekalesia ai yau natanata, ka taui yai maꞌ vidoha iuna Kauvea ivi‑ateteyei tunuhina.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Ka Pita yana dewa, ni‑keyekeyei papani tunina tunina wayahina. Ka aitam tuta tauna iopu meagai Lida wayahina, e tau ekalesia‑naia na‑nau‑vi‑taui.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Ka meagai‑nana nihenina aitam onoto tau penapena mamaei, ana wava Aeneasi. Tauna ponimana ai yau 8 nihenia ya pai dauva ana heta wayahina daudauva. Ka Pita Aeneasi vi‑vaniaha.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Ka Pita vonei, ivona, “Aeneasi, ataina Iesu Tau Ito‑yavuha dewa‑vidovidohem. Wayahina, emini, e yam pai dauva enunumi.” Ka Aeneasi mini‑kwayavoni.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Ka Lida a tau vi‑meagai aitamoata aitamoata kadu meagai Saroni a tau vi‑meagai aitamoata aitamoata Aeneasi idudueyei, ka taui inua‑vinana, ka Kauvea ivitumahanei.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Ka tuta aitamoata wayahina meagai Iopa wayahina, Iesu a tau vi‑muni‑waiwai vavinena aitam mamaei, ana wava me Ebereu movi Tabita, ka a vo‑vina me Girisi movi Dorikasi. Ka tuta tuta vavinena tomotau dewa‑vidovidohei, ka payapayaya ivaitei ahiahina.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Ka vavinena vi‑kwanaha, ka aniga. Ka yaiana tau matena iepei, ivi‑toei, ivo‑vi‑aiaia, e manua nihenina ka hetana iboui.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Ka meagai Iopa meagai Lida ainua eha bana. Wayahina, tutana tau ekalesia Iopa wayahina inononi vivane Pita maupwanina meagai Lida wayahina mamaei, taui tau mataeda ainua ivi‑tunei, ivona, “Bada, kaiwa ananina. Aituhu memeanina wayahima, kavo‑kwayavoni kana‑ne yama megeia? Iuna vitana avaha vinꞌ‑omo.”
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Ka Pita awaehei, ka nui imavina meagai Iopa wayahina. Ka tutana manua‑nana inui, itaini ineiei bubuna‑honotana hetana wayahina, ka tau matena mamaei nihenina. Ka wadawadae habuhabui iomo, e Pita imimini‑vivinei, ka itoutou kadu ivi‑mohai. Ka avi kwama nonova Dorikasi nau‑vevewanei, vivane am‑venena‑kavovo wayahina, kwamaia isi‑vinꞌ‑omanei, e Pita dudueyei.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Ka Pita veimeyei vaivine habuhabui bubuna‑honotana ini‑tawanei, ka tauna ana heta mamaei. Ka tauna aena vi‑tupa‑gum, ka viama Yaubada wayahina. Ka matana onei tau matena wayahina, e vonei, ivona, “Tabita, emini.” Akaka Tabita matana dunedune, e Pita dueyei, wayahina manuena.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Ka Pita nimana vo‑vi‑avini, e si‑vi‑mini. Iakwa, e tau vitumahana kadu wadawadae honei, e Tabita yawayawaina viwavenei. Pita tau vitumahana kadu wadawadae honei, e Tabita yawayawaina viwavenei|alt="Dorcas 2" src="GS-IB04192.tif" size="span" loc="ACT 9:41" ref="9:41"
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Ka tomotau meagai Iopa nihenina vaneana inononi. Ka tomotau habuhabui ivi‑putu Kauvea ivitumahanei.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Ka Pita meagai Iopa nihenina mamaei tupwana bana. Ka tau vi‑meagai onotona aitam mamaei, ana wava Simoni. Ka tauna ya paisewa vahitau wagai vo‑vi‑aiaia, ka wagai wayahia gugua nau‑vevewane‑neiei. Ka Pita Simoni‑nana nui imamaei.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.