Mateus 20

To Ngü Mürü ka Me bete Gina Ngü (S Sudan) (MUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Fütanga ngü la, fü Yesu adu kpah amala gara mani fü ewü, gü ba, “Gara ngü ladü, te ma ele amala fü yi, teka züka ngü te yi ena amaka kpaka Me. Gara komoko ta ladü, te di de mere yï ka rïrü ka-ye. Fü wü rï-rü kaka la ayia andri. Gbü gara sïkpï, fü komoko la ayia kpurutokokpï, anü agïrï wü kpara teka amere tima gbü yï ka-ye la.
1 “Pois o reino dos céus é como o dono de uma propriedade que saiu de manhã cedo a fim de contratar trabalhadores para seu vinhedo.
2 Fü ah amaka wü gara kpara, aro mö de ewü areke areke teka tima la, gü ba, ‘Ni ena ato jiase fü wü baka kama biri (100), teka tima ka sïkpï biringbö.’ Fü wü kpara la ale. Fü komoko la ayia atima ewü agbü yï ka-ye.
2 Combinou de pagar uma moeda de prata por um dia de serviço e os mandou trabalhar.
3 Ah te ekoro gbü lö-ra menewa, fü engu adu kpah kpa te kaje. Fü ah awu wü gara kpara, te ewü ngbü ka-wü erürü te kaje bü kükürü bala.
3 “Às nove da manhã, estava passando pela praça e viu por ali alguns desocupados.
4 Fü engu amala ngü fü ewü, gü ba, ‘Wü nü enü amere tima agbü yï ka-ni kpala. Ni ena ato jiase fü wü areke areke, teka tima la.’
4 Contratou-os e disse-lhes que, no final do dia, pagaria o que fosse justo.
5 Fü wü kpara la ale, ayia anü fütanga wü bu wü.
5 E eles foram trabalhar no vinhedo. Ao meio-dia e às três da tarde, fez a mesma coisa.
6 Gbü wü ngü la ꞌburu, tima kaka agbü yï ne nza nda la fï de. Ah te ena akoro kpah gbü lö-ra ꞌburuve ka tamurago, fü engu adu kpah anü amaka wü gara kpara, te ewü rü ngbü ka-wü bü kükürü te kaje. Fü komoko la ayi-ta ewü, gü ba, ‘Ah mere baye, te wü ngbü erürü te kaje sene, bü kükürü kükürü gbü ra ne gbuuu, de bane? Wü le amere tima de?’
6 “Às cinco da tarde, estava outra vez na cidade e viu por ali mais algumas pessoas. ‘Por que vocês não trabalharam hoje?’, perguntou ele.
7 Fü wü kpara la alügü ngü fefe, gü ba, ‘Anga kpara te ena aza ani gbü tima nda kpah ma ne, ani ena amere baye?’ Komoko la gü ba, ‘Ah mbi, te ah bala, wü nü enü sidi nga wü bu wü, amere tima agbü yï ka-ni kpala.’
7 “‘Porque ninguém nos contratou’, responderam. “Então o proprietário disse: ‘Vão e trabalhem com os outros no meu vinhedo’.
8 Te wü kpara la mere tima tete te nga wü ꞌburu, koro di etamurago, fü komoko la ayia aï mere kpara ka tima ka-ye, amala ngü fefe, gü ba, ‘Ye nü enü, ye ï wü kpara ka tima la biri biri ꞌburu, de ye to jiase fü ewü ꞌburu yoo, na tima te ewü mere la. Ye kpo de mene wü kpara, te ewü koro sidi ne, akoro te mene ewü, te ewü kpo de tima kü kpurutokokpï ne.’
8 “Ao entardecer, mandou o capataz chamar os trabalhadores e pagá-los, começando pelos que haviam sido contratados por último.
9 Fü wü kpara ta te ewü koro gbü tima, gbü lö-ra ꞌburuve ka tamurago ne, akoro aza jiase ka-wü biri biri ꞌburu, baka kama biri, kama biri, kpah baka e te engu le ato fü mene wü kpara, te ewü koro kü kpurutokokpï ne.
9 Os que foram contratados às cinco da tarde vieram e receberam uma moeda de prata.
10 Wü kpara ta te ewü kpo de tima kü kpurutokokpï ne, fü ewü awu wü bu wü, te ewü ngbü emaka jiase de bala ne, fü ewü angbü de tadu, efï ngü emaguma wü, gü ba, ‘Wayi, te ah bala la, ani ena amaka nda-ani jiase tïne afa sü!’ Amba de, wüh ena ato jiase la fü ewü ꞌburu kpah bü ngbee kama biri, kama biri, baka nda wü bu wü la.
10 Quando chegaram os que foram contratados primeiro, imaginaram que receberiam mais. Contudo, também receberam uma moeda de prata.
11 Fü maguma wü kpara, ta te ewü kpo de tima kü kpurutokokpï ne, ayia asiti. Fü ewü akpo da emala ngü eküte mere kpara la, teka jiase de te wüh to fü ani kpah baka nda wü bu ani, te ewü koro sidi ne.
11 Ao receber o pagamento, queixaram-se ao proprietário:
12 Fü ewü akoro, awü nga fü mürü yï la, gü ba, ‘Ye ceka la! Ani ngbü mere tima gbü mere ra ne gbuuu! Ye nü to jiase fü ani kpah baka nda wü kpara, te ewü koro mba tïtïne, mere tima bü teka lö-ra ngbee biringbö, neh teka ne? Nda-ani, ra ngbü curu ani ne bü kükürü bala?’
12 ‘Aqueles trabalharam apenas uma hora e, no entanto, o senhor lhes pagou a mesma quantia que a nós, que trabalhamos o dia todo no calor intenso’.
13 Te mürü yï la je ngü la bala, fü ah alügü ngü fü ewü, gü ba, ‘Wü di enga ni ni, ni fiti wü nda-ni de. Angü wü le tïne me-wü, teka amere tima gbü ra biringbö, teka jiase kama biri. Ah bala de?
13 “O proprietário respondeu a um deles: ‘Amigo, não fui injusto. Você não concordou em trabalhar o dia inteiro por uma moeda de prata?
14 Ngü la du siti gbü jia wü neh teka ne? Wü za jiase ka-wü eza, de wü du agba wü. Ni le me-ni ato jiase fü wü kpara, te ewü koro sidi ne, ꞌburu bala.
14 Pegue seu dinheiro e vá. Eu quis pagar ao último trabalhador o mesmo que paguei a você.
15 Wü ngbü engbü de kanga, teka te ni di de züka kpara ne? Ni tï amere ngü de jiase ka-ni, baka ngü te ni ngbü ele ne, de? De bala ne töndö ngü ne!’ ”
15 É contra a lei eu fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque fui bondoso com os outros?’.
16 Te Yesu mala mani la nza tete, fü ah adu amala ngü fü wü kpara ka-ye, gü ba, “Si-ngü ka mani la, ah teka ngü ka-yi wü kpara ka-ra. Angü züka ngü te wü kpara ka-ra ena amaka kpaka Me ne, ah de *küküwa fï mere badi, te nga ewü biri biri ꞌburu. Mene wü kpara te ewü o ngü ka-wü kötö, Me ena adu afü ewü, ao kpa engagira nü. Amba mene wü kpara te wüh ngbü eo ngü ka-wü memere, baka wü angbe cögbörö wü kpara ne, Me ena adu afü ewü, ao kpa sidi.”
16 “Assim, os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos”.
17 Fütanga ngü la, fü wü Yesu ayia de wü kpara ka-ye, teka anü agbü Yerüsalema. Te wüh ngbü enü tete te kaje kpa etüngba kpala, fü engu ayia ace te-ye arü, aï wü *kpara ka-ye nzükpa de füh ye ꞌbasu ne, esüka bi wü kpara la, anü de ewü cüküꞌdaye edere sü.
17 Enquanto subia para Jerusalém, Jesus chamou os doze discípulos e lhes disse, em particular, o que aconteceria com ele:
18 Fü ah amala ngü fü ewü, gü ba, “Wü di enga wüna, yi wu eyi, gü ba, nih ngbü enü dene agbü Yerüsalema. Te nih ena akoro kpala, wüh ena azoro ra, *Ye Kpara ka Kpï ne, anü di engagira wü *mere kovo bete wü *mürü rïrï, te ewü le ngü ka-ra de. Wü mere kovo la ena akolo ngü ka-ra, gü ba, ‘Ah le de wüh mörö ra asidi.’
18 “Ouçam, estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 Fü ewü ayia ato ra fü wü *ganzi kpara. Fü wü ganzi kpara la akpo emü ra, da efala ra, kpah da esüma ra de juru. Fü ewü adu abere ra, amörö füh rü gbegbete. Amba Me ena adu azükü ra gbü *ebabata sïkpï.”
19 e o entregarão aos gentios, para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia, porém, ele ressuscitará”.
20 Fütanga ngü la, fü wara Zebedayo ayia de wü di enga ye ꞌbasu, *Yakobo ake *Yüwane, akoro kpaka Yesu kpikpi wü. Fü engu abu nzökuta ye engagira Yesu, andaꞌba te-ye fefe.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu veio a Jesus com seus filhos. Ela se ajoelhou diante dele a fim de lhe pedir um favor.
21 Te Yesu wu bala, fü ah ayi-tata, gü ba, “Ye ngbü ele ne ngü ne?” Würüse la gü ba, “Mere kpara, ngü biringbö te ma ele kpaka mü, ah dene. Gbü sïkpï te mü ena angbü mere miri tete, ah le de mü za wü jaji ka-ra de ꞌbasu ne, mü o gara gbü kokpa, de gara ngbü nda-ye gbü kamisü ede mü. Fü yi angbü de ewü gbü miri la.”
21 “O que você quer?”, perguntou ele. Ela respondeu: “Por favor, permita que, no seu reino, meus dois filhos se sentem em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
22 Fü Yesu adu amala ngü fü wü Yakobo ake Yüwane, gü ba, “Ngü te yi yi-ta ra di la, yi wu sisi na mbi mbi de. Te yi le amaka wazi baka nda-ra la, ah le de yi zü kpah mere cïnga baka nda-ra, de te ma ena azü ne. Yi tï eyi azü mere cïnga, baka nda-ra la? Ngü la tï afa yi de?” Fü ewü ale ngü, gü ba, “Wayi, ani le eyi amere ngü la.”
22 Jesus respondeu: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que estou prestes a beber?”. “Somos!”, disseram eles.
23 Yesu gü ba, “Ah mbi. Yi ena azü mere cïnga baka nda-ra fanü fanü. Amba ma tï ao yi baka mere kpara fütanga ra nda-ra de. Ngü la, ah ka-ye de ngü ka Wüba, Me, angü ah reke sü la eyi teka wü kpara ka-ye, te engu fe ewü ne.”
23 Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice. Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Meu Pai preparou esses lugares para aqueles que ele escolheu”.
24 Fü du wü *kpara ka Yesu nzükpa ne ayia aje ngü la. Fü maguma ewü ayia asiti eküte wü Yakobo ake Yüwane, da efï ngü emaguma wü, gü ba, “Wüh ele ao te-wü ba mere kpara gbü nzö ani?”
24 Quando os outros dez discípulos souberam o que os dois irmãos haviam pedido, ficaram indignados.
25 Te Yesu wu ngü la bala, fü ah adu aï wü kpara ka-ye la ꞌburu kpaka ye, amala ngü fü ewü, gü ba, “De-yi, yi wu kpah bü kpo, gü ba, wü miri füh kotö ne ngbü engbü gbü nzö wü kpara de mere wazi. Fü ewü angbü emere wü kpara esa lö wü la, ba e te ewü ngbü ele.
25 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os governantes deste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
26 — ausente —
26 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
27 — ausente —
27 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo.
28 Te di bala, ah le de yi fü fïngangü ka-yi baka nda-ra. Angü de-ra, *Ye Kpara ka Kpï, ma koro füh kotö ne, neh teka ne? Yi efï nda-yi, gü ba, ma koro ta teka angbü ba mere miri, teka fü wü bu ra angbü emere tima fere? Ah bala nda de. Ma koro teka amere tima fü wü kpara, da ele ta-ngü te ewü. Angü ma ena ato te-ra fü kpi, teka afa wü kpara gbü *siti ngü ka-ewü, fü ewü aküwa.”
28 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
29 Fütanga ngü la, o wü Yesu ngbü fï bü enü te kaje ka Yerüsalema, fü ewü anü akoro agbü Yeriko. Fü ewü ayia sela de mere bi wü kpara gbü nga wü, teka anü agbü Yerüsalema.
29 Quando Jesus e seus discípulos saíam de Jericó, uma grande multidão os seguiu.
30 Fü ewü anü amaka gara wü komoko ꞌbasu te jia ewü ni eyi ani, te ewü koro ngbü edere kaje. Te wü komoko de ꞌbasu la je ngü, gü ba, “Wü Yesu ngbü enü sü dela me-wü ne,” fü ewü ayia akpo da eba rere te ïrï Yesu, gü ba, “Yesu! Kundu ye Miri *Davidi! Ani wu eyi, gü ba, Me tima ye teka aküwa ani ne! Ye ceka la bü cïnga te ani ne baaa!”
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando souberam que Jesus vinha naquela direção, começaram a gritar: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
31 Fü wü kpara aci ꞌburu, amala ngü fü ewü, gü ba dene, “Wü nga anga!” Amba wü kpara de ꞌbasu la le ngü ka-ewü la nda-wü de. Fü ewü angbü fï bü eba rere kpa tikpi, gü ba, “Mere kpara! Miri ka-ani! Ye ceka la bü cïnga te ani ne baaa!”
31 “Calem-se!”, diziam aos brados os que estavam na multidão. Eles, porém, gritavam ainda mais alto: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
32 Te Yesu je ri wü kpara la, fü ah ace te-ye, arü. Fü ah adu aï ewü kpaka ye, ayi-ta ewü, gü ba, “De-wü deyï, wü ele de ni mere fü wü ne ngü ne?”
32 Ao ouvi-los, Jesus parou e perguntou: “O que vocês querem que eu lhes faça?”.
33 Wüh gü ba, “Akooo, mere kpara, a le ta de mü ü jia a, teka de a di eceka kpï!”
33 Eles responderam: “Senhor, nós queremos enxergar!”.
34 Fü Yesu aceka wü kpara la de mere cïnga emaguma ye, fü ah ayia amofo jia ewü. Fü jia ewü ayia aü te-ye ꞌduwa raaa! Fü ewü atï kpah bü ꞌduwa gbü nga wü Yesu, angbü enü de ewü.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou-lhes nos olhos. No mesmo instante, passaram a enxergar e o seguiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.