Atos 28
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Ku a̱a̱tseꞌe je̱m naxka̱jxm nje̱ꞌy, vanꞌitts a̱a̱tseꞌe nnu̱jaꞌvi je̱ts Malta je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ it du̱xa̱a̱ja.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Juuꞌ veꞌe je̱ jé̱mit jáyuda, o̱y jayu tseꞌe ñapya̱a̱jmjidi a̱a̱ts ma̱a̱t, pya̱a̱mdu veꞌe je̱ ja̱a̱jn ku̱x o̱o̱yeꞌe je̱ it tyuntuꞌuj tyunxux, je̱ts a̱a̱tseꞌe xyaaxjidi xaampa.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo o̱jts du̱pa̱kmuk je̱ ta̱ꞌa̱jts jaꞌaxy. Jya̱nkajpip tseꞌe vyeꞌna ku veꞌe toꞌmayji o̱jts toꞌk je̱ tsaaꞌn pyítsum je̱p jaꞌaxy ja̱a̱tp ku veꞌe je̱ ja̱a̱jn du̱kukeꞌek, je̱tseꞌe o̱jts je̱ Pablo je̱ tsaaꞌn kya̱mutsoꞌotsaja, kaꞌa tseꞌe je̱ tsaaꞌn jatyji myaso̱o̱kji.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Ku veꞌe je̱ maaltait jayu du̱ꞌixti je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Pablo je̱ tsaaꞌn myasa̱ꞌa̱kju̱, vanꞌit tseꞌe ñavyaajnjidi:
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo je̱ tsaaꞌn du̱ku̱sxijt je̱tseꞌe du̱ja̱nvippi, kaꞌa tseꞌe vyintso̱toojnji.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Je̱ꞌe̱ tseꞌe nu̱jom yꞌaꞌíxtup je̱tseꞌe je̱ Pablo je̱ kya̱ꞌa̱j kyiꞌixu̱t ukpu̱ jatyji yꞌo̱o̱ꞌku̱t. Ku veꞌe du̱ꞌixta je̱ts kaꞌa veꞌe vyintso̱jaty ku veꞌe jékani du̱jahꞌaꞌixta vyeꞌna, vanꞌit tseꞌe vyinmatyiktsti je̱tseꞌe vyaandi je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe toꞌk juuꞌ veꞌe yakvinjávap yakvintsa̱ꞌa̱gap.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Je̱ it muta̱m tseꞌe vyeꞌna je̱ naax juuꞌ veꞌe je̱ Publio jye̱ꞌe̱, ñu̱má̱jip je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m. Je̱ꞌe̱ tseꞌe o̱y jayu napya̱a̱jmju a̱a̱ts ma̱a̱t je̱ts a̱a̱tseꞌe toojk xa̱a̱j je̱m tya̱kꞌam xyaktsu̱u̱ni.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Je̱m tseꞌe je̱ Publio je̱ tyeeꞌ vyeꞌna, ja̱mpaꞌam je̱ts nu̱u̱ꞌpu̱n paꞌamts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱jkjup. Vanꞌit tseꞌe o̱jts je̱ Pablo kyuꞌixju̱ je̱tseꞌe du̱nu̱tsapka̱jts, je̱tseꞌe je̱ kya̱ꞌa̱j du̱tuknu̱ka̱a̱jn. Ku veꞌe veꞌem du̱tuujn, vanꞌit tseꞌe je̱ Publio je̱ tyeeꞌ jyo̱tka̱daakni.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Vanꞌit tseꞌe jye̱ꞌyduva pa̱n pa̱n jatyeꞌe pa̱jkju̱dup je̱m je̱tseꞌe je̱ Pablo yakjo̱tka̱daakju̱duva.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 O̱o̱yts a̱a̱tseꞌe je̱ jayu xtunyakmá̱jidi may viijn. Ku a̱a̱tseꞌe je̱ barco mpa̱jknuva, xmo̱o̱yduts a̱a̱tseꞌe juuꞌ a̱a̱tseꞌe nꞌajo̱o̱tap je̱ja tooꞌ aajy.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Toojk po̱ꞌo̱ts a̱a̱tseꞌe ntsu̱u̱ni je̱m maaltait yꞌit jo̱o̱tm. Vanꞌitts a̱a̱tseꞌe mpa̱jknuva toꞌk je̱ barco juuꞌ veꞌe je̱m je̱ xox aats du̱yaknajx, alejandríait barco je̱ꞌe̱ veꞌe. Je̱meꞌe du̱ma̱a̱da je̱ xeen ónu̱k je̱ yꞌapa̱mnaxta. Je̱ xeen ónu̱k, me̱jtsk je̱ꞌe̱ veꞌeda juuꞌ veꞌe je̱ jayu vyinjaꞌvidup vyintsa̱ꞌkidup: toꞌk juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱j Cástor je̱ts jadoꞌk juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱j Pólux.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Vanꞌitts a̱a̱tseꞌe nje̱ꞌy je̱m Siracusa. Je̱mts a̱a̱tseꞌe ntaajñ toojk xa̱a̱j.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Kuts a̱a̱tseꞌe je̱m ntsa̱a̱ꞌn, jé̱jats a̱a̱tseꞌe nnu̱jkx maaxy na̱paꞌayi je̱ts a̱a̱tseꞌe nje̱ꞌy je̱m Regio. Je̱ kuꞌóxit tseꞌe jye̱ji je̱ po̱j juuꞌ a̱a̱tseꞌe xputa̱jki, noortets je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱jkx, veꞌemts a̱a̱tseꞌe kume̱jtsxa̱a̱j nje̱ꞌy je̱m Puteoli.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Je̱mts a̱a̱tseꞌe nma̱a̱tnavyaatji je̱ utsta je̱ ajchta je̱ts je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da, je̱ꞌe̱ a̱a̱tseꞌe xꞌamó̱tudu je̱ts a̱a̱tseꞌe ntánu̱t je̱ꞌe̱ ma̱a̱t vuxtojtu̱k xa̱a̱j. Ku veꞌe pyuuk je̱ vuxtojtu̱k xa̱a̱j, vanꞌitts a̱a̱tseꞌe ntso̱o̱ꞌnni je̱ts a̱a̱tseꞌe nnu̱jkx je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Je̱ utsta je̱ ajchta pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱mda Roma, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱mó̱tudu je̱ts je̱ꞌyap a̱a̱tseꞌe, je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱a̱tseꞌe xꞌame̱jtsidi je̱ vaat joma veꞌe du̱tijta Foro de Apio je̱ts je̱ it juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱j Tres Tabernas. Ku veꞌe je̱ Pablo du̱ꞌix je̱ utsta je̱ ajchta, kyuko̱jtsji tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱tseꞌe jyo̱tꞌama̱ji.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Ku a̱a̱tseꞌe je̱m Roma nje̱ꞌy, yakjajttuts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yakkutojkpada je̱tseꞌe je̱ Pablo apu̱k cha̱a̱nat, je̱ꞌe̱jyji veꞌe toꞌk je̱ tojpa ixꞌijtju.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Kutoojk xa̱a̱j tseꞌe je̱ Pablo du̱nu̱ke̱jxi je̱ israeejlit jáyuda juuꞌ veꞌe du̱nu̱má̱jidup je̱m Roma. Ku veꞌe ñayꞌamojkijidi, vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo ña̱ꞌmu̱xjidi:
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Ku a̱tseꞌe nyakto̱kimpayo̱ꞌy, xꞌukmaso̱ꞌo̱kuvaanduts a̱tseꞌe ku̱x kaꞌa veꞌe du̱paatti pa̱n ti a̱tseꞌe xtukkuyakꞌo̱o̱ꞌkadap.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ax kaꞌa tseꞌe veꞌem du̱tso̱jkti je̱ njáyuvamda, je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱tseꞌe nꞌamo̱tu je̱ts a̱tseꞌe je̱ yakkutojkpa César xto̱kimpayo̱ꞌo̱yu̱t. Ka je̱ꞌe̱ ka̱jxapts a̱tseꞌe nmin je̱ts a̱tseꞌe nnu̱xa̱ꞌa̱adat u̱u̱ꞌm je̱ njáyuvamda.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Je̱ꞌe̱ ka̱jx a̱ts miitseꞌe tu̱nnu̱ké̱xada je̱ts a̱ts miitseꞌe nꞌíxtat je̱tseꞌe nmukó̱tstat, ku̱x je̱ꞌe̱ ka̱jx a̱tseꞌe u̱xyam cadena tsum nꞌit ku̱xeꞌe je̱ Nteꞌyam njaanchjaꞌvimda, u̱u̱ꞌm, je̱ israeejlit jáyuda.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Vanꞌit tseꞌe vyaandi:
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Nꞌamo̱tunaxuvaampy xa a̱a̱tseꞌe pa̱n ti mitseꞌe mjaanchjaꞌvip, ku̱x nmu̱jaꞌvinup a̱a̱tseꞌe je̱ts o̱yjoma veꞌe yaktsoꞌoxpú̱k ya̱ nam ixpa̱jku̱n.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ñu̱pa̱a̱jmtkidu tseꞌe toꞌk je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ Pablo myukó̱tsjadat. Vanꞌit tseꞌe nu̱may je̱ jayu ñayꞌamojkijidi joma veꞌe je̱ Pablo vyeꞌna. Tun ja̱pyji tseꞌe je̱ Pablo tyukmuko̱jtsꞌukvaajnjidi vintso̱ je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ jayu yꞌitta je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm, ta̱ka xa̱a̱j paat tseꞌe tyukmuko̱jtsjidi, tyukꞌixtu tseꞌe juuꞌ veꞌe jyatyaandu je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp je̱ Moisés je̱ts je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta. Veꞌem tseꞌe je̱ Pablo du̱tuujn je̱tseꞌe je̱ jayu du̱jaanchjaꞌvidinit je̱ts je̱ Jesús je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Cristo, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam vyinko̱o̱n je̱tseꞌe yakkutojknit.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Je̱m tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱kuva̱jktup juuꞌ veꞌe je̱ Pablo kyo̱jts; je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱kakuva̱jktup.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ku tseꞌe ñakyo̱jtsvintso̱o̱jvjidi aje̱ꞌe̱jyjida, vanꞌit tseꞌe cho̱o̱ꞌndini, tá̱vani veꞌe je̱ Pablo jidu̱ꞌu̱m ña̱ꞌmu̱xjada vyeꞌna:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Na̱jkxu̱ xna̱a̱jmada je̱ nu̱may jayu:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe ma̱kk je̱ vyinmaꞌyu̱nda tu̱vyimpijtni,
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 ’Nu̱jávadats nꞌit je̱ts yakvaajnjadapeꞌe ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam myo̱ꞌo̱jadat je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp ku veꞌe je̱ Jesucristo du̱jaanchjávada, je̱ꞌe̱ tseꞌe tu̱u̱v du̱ꞌamo̱tunáxtap.
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Ku tseꞌe veꞌem vyaajñ je̱ Pablo, vanꞌit tseꞌe je̱ israeejlit jayu ña̱jkxtini je̱tseꞌe o̱o̱y tyunnakyo̱jtsvintso̱o̱jvjidi.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Je̱m tseꞌe je̱ Pablo chu̱u̱ni me̱jtsk joojnt joma veꞌe tya̱kꞌajotyujk, kyuvu̱jkp tseꞌe nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe na̱jkx kyuꞌíxjada,
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jayu du̱vaajnjip vintso̱ je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ jayu yꞌitta je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm, tyukꞌixp tseꞌe je̱ jayu je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesucristo jye̱ꞌe̱. Kaꞌa tseꞌe pa̱n pa̱neꞌe nu̱nkayakjajtu̱xjup je̱tseꞌe veꞌem du̱tónu̱t.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.