1 Coríntios 14

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tóndats vintso̱ veꞌe xyakꞌijttinit je̱m mjaꞌvin ka̱jxmda je̱ tso̱jku̱n je̱ts vintso̱ veꞌe xjaye̱jptinit je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo yajkyp, je̱ꞌe̱ veꞌe vinko̱pk je̱tseꞌe xko̱jtsnajxtinit je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsp je̱ ayook juuꞌ veꞌe kyavinmó̱tup, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe myuka̱jtsp, ka je̱ jáyuvap, je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin ma̱a̱t je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ du̱ka̱ts, ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu du̱vinmo̱tu.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ax je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ko̱jtsnajxtup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jayu du̱puta̱jkidup je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávadat, kyo̱jtsmá̱kkidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱yakjo̱tꞌamá̱jada.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Pa̱n pa̱n xa veꞌe du̱ko̱jtsp je̱ ayook juuꞌ veꞌe kyavinmó̱tup, puta̱jkijupts je̱ꞌe̱ veꞌe viinm je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávat. Ax je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱ko̱jtsnajxp je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jayu du̱puta̱jkip je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávadat.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 O̱y xa je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱yꞌit ku miitseꞌe toꞌk ka̱ꞌa̱jyji ku̱xko̱tsta je̱ ayookta juuꞌ veꞌe mkavinmó̱tudup, ax nu̱yojk o̱y tseꞌe ku̱yꞌit je̱tseꞌe xko̱jtsnáxtat je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook. Nu̱yojk xa je̱ꞌe̱ veꞌe du̱nu̱ma̱ja je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsnajxp je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook je̱ts ni kaꞌa veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ ayook du̱ko̱jtsp juuꞌ veꞌe kyavinmó̱tup, vanꞌitji tseꞌe nu̱yojk du̱kanu̱ma̱ja ku veꞌe je̱p je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsvaatsp je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup, ax veꞌem tseꞌe je̱ jayu yakputa̱ka je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávadat.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, pa̱n na̱jkxp xa a̱ts miitseꞌe nkuꞌixta je̱tseꞌe nmukó̱tstat ma̱a̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup, ni vinxú̱pats miits je̱ꞌe̱ veꞌe mkatoꞌnu̱xjadat; vanꞌitji je̱ꞌe̱ veꞌe mtoꞌnu̱xjadat pa̱n ntuknu̱jaꞌvidup a̱ts miitseꞌe juuꞌ a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam xtuknu̱jaꞌvi uk pa̱n nko̱jtsnajxyp a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ukpu̱ pa̱n ntukꞌíxtup a̱ts miitseꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam jye̱ꞌe̱.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 O̱yam xa veꞌe kyajoojntyka je̱ xooxu̱n je̱ts je̱ ko̱v, yakmó̱tupts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe yaktukxuꞌux yaktukka̱v. Ax pa̱n kaꞌa tseꞌe o̱y yaktukxuꞌux yaktukka̱v, ¿vintso̱seꞌe yakvinmó̱tuvu̱t pa̱n ti veꞌe xyooxtup kyo̱o̱vdup?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Ax ku tseꞌe je̱ atsoꞌox tyunju̱, pa̱n kaꞌa xa veꞌe vaꞌajts yaktukxuꞌux je̱ trompeta, ni pa̱na tseꞌe kyanayꞌapa̱a̱mdu̱kajat je̱tseꞌe yꞌatsoꞌoxtónu̱t.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Nay veꞌempa tseꞌe juuꞌ jyajtpa miits ma̱a̱tta. Pa̱n kaꞌa xa veꞌe je̱ mto̱o̱ts xtukko̱tsta je̱ ka̱ts je̱ ayook juuꞌ jatyeꞌe yakvinmó̱tup, ¿vintso̱ tseꞌe yaknu̱jávat pa̱n ti veꞌe mko̱jtstup? U̱xpo̱jp xa je̱ꞌe̱ veꞌe.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Jé̱jam xa veꞌe may viijn je̱ aaj je̱ ayook yaja naxviijn; ax nu̱jom ya̱ aaj ya̱ ayook, jyayejpp tseꞌe je̱ vinmaꞌyu̱n.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ax pa̱n kaꞌats a̱tseꞌe nvinmo̱tu je̱ aaj je̱ ayook juuꞌ a̱tseꞌe je̱ jayu xtukmuko̱jtsp, veꞌemts a̱tseꞌe nꞌit ax joꞌn je̱ jékumit jayu je̱ꞌe̱ ma̱a̱t, nay veꞌempats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jékumit jayu joꞌn yꞌit a̱ts ma̱a̱t.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, je̱ꞌe̱ veꞌe ku miitseꞌe o̱o̱y xtuntso̱kta je̱tseꞌe xjaye̱jptinit je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo je̱ jayu myo̱o̱yp, je̱ꞌe̱ tseꞌe nu̱yojk mꞌíxtidinup vintso̱ veꞌe je̱ Espíritu Santo mmo̱o̱jyjidinit je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin je̱tseꞌe veꞌem je̱ jayu xputá̱kadat je̱tseꞌe nu̱yojk du̱jaanchjávadat je̱ Jesucristo.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsp je̱ ayook juuꞌ veꞌe kyavinmó̱tup, vaꞌan tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱ꞌamó̱tuvu̱ vintso̱ veꞌe du̱ko̱jtsvaꞌatsu̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe kya̱jtsp.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ku̱x pa̱n tsapko̱jtsp xa a̱tseꞌe je̱ ayook ma̱a̱t juuꞌ a̱tseꞌe nkavinmó̱tup, ya̱ njo̱o̱t ya̱ njaꞌvin ma̱a̱tts a̱tseꞌe ntsapka̱ts, ax ni vinxú̱pats a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xkaputa̱ka je̱ts a̱tseꞌe juuꞌ nu̱yojk o̱y nvinmó̱tuvu̱t.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 ¿Ax tits a̱tseꞌe ntónup? Tsapkó̱tsup xa a̱tseꞌe ma̱a̱t ya̱ njo̱o̱t ya̱ njaꞌvin je̱ts nay veꞌempa ma̱a̱t ya̱ nvinmaꞌyu̱n. Ku a̱tseꞌe nꞌu̱v, á̱vupts a̱tseꞌe ma̱a̱t ya̱ njo̱o̱t ya̱ njaꞌvin je̱ts nay veꞌempa ma̱a̱t ya̱ nvinmaꞌyu̱n.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Ku̱x pa̱n je̱m xa veꞌe nu̱toꞌk miitsta juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jip du̱yakjaanchip je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin ma̱a̱tji, kaꞌa tseꞌe yꞌo̱ꞌyixjadat pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱tseꞌe du̱nu̱ko̱jtspé̱ttat je̱ꞌe̱ je̱ yꞌayook je̱tseꞌe vyaꞌandat amén, ku̱x kaꞌa veꞌe du̱vinmó̱tuda pa̱n ti veꞌe je̱ jayu tu̱du̱ka̱ts.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Ku̱jyatunꞌó̱yam xa je̱ꞌe̱ veꞌe du̱kuka̱jtsja je̱ Nteꞌyam, ni vintsó̱vats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu du̱kaputa̱ka je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávadat.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Nkuko̱jtsjip xa a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts nu̱yojk je̱ aaj je̱ ayook a̱tseꞌe nka̱ts je̱ts ni kaꞌa veꞌe pa̱n miitsta.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, ku a̱tseꞌe nma̱a̱tnayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk, nu̱yojkts a̱tseꞌe ntsa̱k je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu ntukmukó̱tstat mugo̱o̱xk je̱ ayookji juuꞌ veꞌe yakvinmó̱tup je̱ts a̱tseꞌe veꞌem ntukꞌíxtat je̱ts kaꞌa veꞌe ku a̱tseꞌe ntukmukó̱tstat majk miijl je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, kaꞌa tseꞌe je̱ vinmaꞌyu̱n xjayé̱ptat ax joꞌn je̱ piꞌk ónu̱k, je̱ꞌe̱jyji veꞌe ku veꞌe xkaꞌo̱ynu̱jávada je̱tseꞌe xtóndat juuꞌ veꞌe ka ó̱yap. Ax ku tseꞌe juuꞌ jaty xpayo̱ꞌo̱yda, puꞌuk tseꞌe je̱ vinmaꞌyu̱n xjayé̱ptat.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n vyaꞌañ, veꞌem ax joꞌn javyet yꞌit je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp: “Ntukmukó̱tstap xa a̱tseꞌe ya̱ jayu je̱ viijnk aaj je̱ viijnk ayook ma̱a̱t je̱ts je̱ jékumit jayu je̱ yꞌayook ma̱a̱t, ax kaꞌajyamts a̱tseꞌe xma̱ja̱pá̱mdat.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Ku veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ viijnk aaj je̱ viijnk ayook ka̱jx du̱muka̱jts je̱ jayu juuꞌ veꞌe kajaanchjaꞌvijidup, veꞌem tseꞌe du̱tuujn je̱tseꞌe kya̱tsa̱pá̱kjadat. Ax ku tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱muka̱ts je̱ jayu juuꞌ veꞌe jaanchjaꞌvijidup, je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jk ka̱jxtats je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tún. Ax veꞌem tseꞌe, yaktoomp xa veꞌe je̱ viijnk aaj je̱ viijnk ayook je̱ꞌe̱ ka̱jxta pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kajaanchjaꞌvidup, ka je̱ꞌe̱ ka̱jxapta pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaanchjaꞌvidup.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, ku veꞌe mnayꞌamókajada je̱tseꞌe anañu̱joma xko̱tsta je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup, je̱tseꞌe tyá̱kada je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱kanu̱jaꞌvidup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ukpu̱ du̱kajaanchjaꞌvidup je̱ Jesucristo, ¿kaꞌats nꞌiteꞌe vyaꞌandat je̱ts ka víjapeꞌe tu̱mvimpijttini?
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ax pa̱n anañu̱jómats miitseꞌe xko̱jtsnáxta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, je̱tseꞌe tya̱ka nu̱toꞌk juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kajaanchjaꞌvip ukpu̱ juuꞌ veꞌe du̱kanu̱jaꞌvip je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, kyuvá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tyo̱kin ku veꞌe viinm du̱payo̱ꞌo̱yu̱t, vanꞌit ku veꞌe du̱ꞌamo̱tunáxu̱t juuꞌ miitseꞌe anañu̱joma mko̱jtstup.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Je̱ Nteꞌyam tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kap je̱ tyo̱kin juuꞌ veꞌe yuꞌuts yakꞌijtp je̱m jyaꞌvin ka̱jxm, vanꞌit tseꞌe kyo̱xkté̱nat je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jat du̱yakjaanchat je̱tseꞌe vyaꞌanu̱t je̱ts tyú̱vameꞌe mꞌitta je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, ku veꞌe mnayꞌamókajada, je̱m tseꞌe juuꞌ veꞌe a̱vuvaandup, je̱m tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱tso̱jktup je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook je̱ jayu du̱tukꞌíxtat, je̱m tseꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsnaxuvaandup, je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱tso̱jktup je̱tseꞌe du̱kó̱tstat je̱ ayook juuꞌ veꞌe kyavinmó̱tudup, nay je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱tso̱jktup je̱tseꞌe du̱ko̱jtsvaꞌatstat je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup. Ax nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe mko̱jtstup, íxtada tseꞌe vintso̱ veꞌe je̱ jayu xputá̱kadat je̱tseꞌe je̱ Jesucristo nu̱yojk du̱jaanchjávadat.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Pa̱n kyo̱jtstup xa veꞌe je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup, nu̱me̱jtsk jáyuji tseꞌe kyó̱tstat, tooꞌva̱jkp toꞌk, vanꞌit tseꞌe jadoꞌk, ukpu̱ nu̱toojk, je̱ vaatji tseꞌe. Vanꞌitji veꞌe du̱kó̱tstat je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup pa̱n je̱meꞌe toꞌk juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsvaꞌatsup juuꞌ jatyeꞌe kyo̱jtstup.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ax pa̱n kaꞌa tseꞌe pa̱n pa̱neꞌe du̱ko̱jtsvaꞌatsup, ñojkꞌó̱y tseꞌe kyayakkó̱tsu̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup ku veꞌe mnayꞌamókajada. Pa̱n je̱m xa veꞌe pa̱neꞌe du̱tso̱jkp je̱tseꞌe du̱kó̱tsu̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup je̱ts kaꞌa veꞌe pa̱n pa̱neꞌe du̱ko̱jtsvaꞌatsup juuꞌ veꞌe kya̱jtsp, vaꞌan tseꞌe veꞌem du̱ka̱tsu̱ ku veꞌe naaydum yꞌit je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱ts kaꞌa veꞌe ku veꞌe yꞌit je̱ja je̱ nu̱may jayu vyinkujk.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Nay veꞌempa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ko̱jtsnajxtup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, vaꞌan tseꞌe du̱ko̱tsta nu̱me̱jtsk nu̱toojk jáyuji namvaat je̱ꞌe̱ veꞌe du̱payo̱ꞌo̱yda pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup juuꞌ veꞌe kyo̱jtstup.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ax pa̱n toꞌk tseꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nip, je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam tyuknu̱jávaja juuꞌ veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe yakkó̱tsu̱t, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌama̱ꞌa̱tu̱ je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe ko̱jtsp je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe kyó̱tsu̱t juuꞌ veꞌe du̱nu̱jaꞌvip.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Nvaatts miitseꞌeda anañu̱joma nu̱toꞌk nu̱toꞌk xko̱jtsnáxtat je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, ax veꞌem tseꞌe nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe mꞌamo̱tunajxju̱dup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinmó̱tudap ti veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, je̱tseꞌe jyo̱tꞌamá̱jadat.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ko̱jtsnajxtup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌaꞌixta je̱tseꞌe nu̱toꞌk jaty du̱ko̱jtsnáxtat,
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam juuꞌ o̱yvintso̱va du̱tún, tsoj yakxo̱neꞌe juuꞌ du̱tún.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ku veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ñayꞌamókajada, kaꞌa tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk kyó̱tstat, veꞌem ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ je̱ts je̱peꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk kya̱ꞌp pyaꞌtkup yꞌíttat.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Pa̱n yꞌamo̱tutu̱vavaandup xa veꞌe juuꞌ, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vada je̱ ñu̱yaaꞌy ku veꞌe jye̱ꞌyadat je̱m tya̱kꞌamda, ku̱x kaꞌa xa veꞌe du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga je̱tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk kyó̱tstat ku veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ñayꞌamókajada.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 ¿Tis, miits je̱ꞌe̱ vineꞌeda joma veꞌe yaknu̱jaꞌviꞌukvaajñ je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, uk miitsji vineꞌe myaktukmuko̱jtstu?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Pa̱n je̱m xa veꞌe juuꞌ veꞌe nañasjaꞌvijup je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ko̱jtsnajxp je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ukpu̱ viijnk je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin ma̱a̱t juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo mo̱o̱jyjup, vaꞌan tseꞌe du̱nu̱java je̱ts je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n ya̱ꞌa̱ veꞌe du̱pavaamp juuꞌ a̱ts miitseꞌe ntuknu̱jaꞌyidup.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ax pa̱n kaꞌa tseꞌe je̱ jayu du̱kuvu̱k juuꞌ a̱ts miitseꞌe ntuknu̱jaꞌyidup, vaꞌan tseꞌe veꞌem du̱ꞌitu̱.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ax veꞌem tseꞌe, utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, tonda tseꞌe vintso̱ veꞌe xko̱jtsnajxtinit je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook, kaꞌa tseꞌe xkayakjajttuvat je̱tseꞌe yakkó̱tsu̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe kayakvinmó̱tup.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ax nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, tonda ko̱tsta tseꞌe veꞌem ax joꞌn du̱vinmachju̱ je̱ts vintso̱ veꞌe du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.