Lucas 14
Bateli Vavaluna (MPX) vs NVT
1 Lan Sabwata etega, Yeisu i na boda Palisi wali tohouwa etega wana limiya ge ni anan. Bolo hi nowanik hi gagayawa-an bubun tab nasi bugul etega ni ginol.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 He tau etega iyoho to i minaa Yeisu manininaa tuwana i youlololon.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Yaka Yeisu i nel Palisi ge Logugui ana topankite elal i ba, “I waisi ya ebo tokasiyebwa ta pwamolu lan Sabwataa, o ebo nigeya?”
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Yaa hi mikekei, nige anana hi lalahe. Yaka Yeisu tau i pihikan ge i pwamolu, inoke i patuna ge i egon.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Yaka abwe i baek elal i ba, “Ebo komiu etega natuna melutauina o ebo wana bulumakau ni soguek wewel kenken gamwanaa lan Sabwata elana, he sauga o elana te ni na ni momol heyan, age?”
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 He i ba ola o, yaka nige bosowailiya anana nihi lahe.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Yeisu i kite gamagalau bolo hi nowanik aanan kaiwena, yau toto gamagalau bwabwatal wali yau te hi hile ge nihi minaa. Inoke abapapatini i ahem to ge i pankitel i ba,
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 “Ebo gamagal etega ni awanuniwa nu na alolon ana hagaliya, bahi nu mimisiyowa yau toto gamagalau bwabwatal wali yau elana. Kaiwena tabana yau o iyaka hi hile gamagal etega al kaiwena, toto alana alam i bwata lake.
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 Inoke tonhagali toto ami toto eluwa i yogaagimiu ni nowa ni ba, ‘Aban toto ya u pek tau ya elana.’ Yaka owa nasi nu puluwawi ge nu na nu misiyo mulaa hot.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Yaa ebo ni awanuniwa, he nu na nu minaa mulaa hot. Inoke sauga ebo tonhagali ni nowa, nasi ni ba, ‘No heliyam, u lut u na u minaa yau houwa elana.’ Inoke gamagalau gegewel bolo alomwau ku anan nihi kitewa owa alam i gan.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Kaiwena ebo gamagal etega totona ni teli heyan, Yehoba abwe ni teli lowan, ge ebo etega totona ni teli lowan, Yehoba abwe ni teli heyan.”
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Inoke Yeisu i baek tonlimi elana i ba, “Sauga alalati enona o ebo kokoyavi enona nu ginol, bahi wam heliyamwau, ebo talimwau, ebo tutumwau, ebo togogomwau bolo wam panuwaa nu yoyogaagil. Kaiwena ebo nu ginol ola o, he heliya nasi nihi ginol pasikal eliyam, inoke molam iyaka nu ahe haba.
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Sauga ebo hagali nu ginol, inoke togulagula, bolo nimaliya i kom, tonohomhom ge tomatakai nu yogaagil.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Heliya nige bosowailiya nihi ginol lahe eliyam, inoke nasi nu yaliyaya hot, kaiwena sauga ebo tosasapol nihi lutem yaomala, Yehoba abwe molam ni pewa.”
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Bolo hi misiyo abaanan elana, avaliya etega Yeisu wana baaba o i hago, inoke i baek elana i ba, “Bolo nihi misiyo hagali enona nihi an Yehoba wana abalogugui elana, heliya nasi nihi yaliyaya hot.”
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Yeisu i baek elana i ba, “Tau etega nuwana hagali bwabwatana ni ginol, inoke gamagalau hi gewi i awanunil nihi nem hagaliya.
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Lan toto hagali ni ginol, inoke wana totuwalali i patuna i na i baek bolo valila i awanunil elal i ba, ‘Ku nem, bugul gegewena iyaka ha lovivina-an haba.’
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Yaa maisena ge maisena wali epaepakuna ona hi baunan. Toto houwan i baek totuwalali elana i ba, ‘Bilibili etega iyaka ya pwamola, he na na ga na kite. Ya pata soli eliyam, nige na nonowa.’
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Yaka etegana al i ba, ‘Bulumakau elulutega iyaka ya pwamolal no egiyagiyal ana tomomomol, he ya nana na patuwalali bosel. Ya pata soli eliyam, nige na nonowa.’
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Etegana al i ba, ‘Abwe ya alolon ya te, he nige bosowaina na nowa.’
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Yaka totuwalali i sikal i na gamagalau o wali towa wasana i baunan wana tonowak elana. Tonowak i huga nabi, inoke i baek wana totuwalali elana i ba, ‘Etimwawa u na u tagil panuwa ana kamwasa bwabwatal ge kekeisi ona elal, yaka bolo togulagula, bolo nimaliya i kom, tomatakai ge bolo aeliya i nak, u ahel nihi nem no limiya.’
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 He totuwalali i na i ginol ola wana tonowak wana baaba, inoke abwe i baek elana i ba, ‘Tonowak, iyaka ya ginol i ola toto u baunan, yaa limi gamwana i bwata iyoho i mina, nigeya ga i kakalaopop.’
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Yaka tonowak i baek al wana totuwalali elana i ba, ‘Panuwa u eguluwan, u na u tagil kamwasa bwabwatal ge ekelakela ona elal, gamagalau u ba palawakikil nihi nem ge no limi nihi pakalaopop.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 Na baewa eliyamiu, bolau bolo valila ya awanunil houwan, nige etega no hagali enona ni aan.’”
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Gamagalau boda bwabwatana aloliya Yeisu hi notoyawa, inoke i milil pil awona i noek elal ge i ba,
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 “Ebo gamagal etega ni nem eliyau, ge ebo tamana ge hinana, lagona ge natunau, talinau ge nunau, ge i ola al totona yawalina, ali nunuwana nige ni kekeisi eliyana, he iya nige bosowaina ni tabwa no tohago.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Henala ebo nige wana kolos ni kakalivai ge ni totoulilau, he iya nige bosowaina ni tabwa no tohago.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Ebo komiu etega nuwana limi mihahaina etega ni tal, he houwan ga ni misiyo ge ni nuwanuwatu taltal molana ana bwata ehila, inoke ni atena ebo wana mani ni olaolaek bosowaina limi ni tal haba o ebo nigeya.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 Yaa ebo kokola ni pamilil ge nige bosowaina limi ni tal haba, he gamagalau gegewel nihi kite inoke nihi talawasi-an,
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 nihi ba, ‘Tau ya limi i telipuna i taltal, yaa nige bosowaina ni pwamowasi.’
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Ebo kin etega wana tolohaveyan ali gewi ten tausan (10,000), ge nuwana ni tagil ni na alona kin etega al wana tolohaveyan ali gewi tuwenti tausan (20,000) nihi haveyan, he houwan ga ni misiyo ge ni nuwanuwatu tab bosowaina ge alona toto i nenem haveyan kaiwena ni pal o ebo nigeya.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Ebo nige bosowaina i oola, inoke sauga toto wana pan kin iyoho ana bwaga i yapu, he wana elopapatuna ni patunal nihi na nihi awanun elana nihi ba, ‘Tab bosowaina bugul etega na pewa inoke bahi haveyan ni gagan?’
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Inoke i ola al to, ebo komiu etega nige wana gogomwau gegewena ni totowani, he iya nige bosowaina ni tabwa no tohago.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 Hoga bugul waiwaisana, yaa ebo ana gasisi ge amnana ni so, nige bosowaina ta pahogahoga al.
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Nige wana tuwalali i gagan. Nige bosowaina ta teliek puwapuwana tage aanan ni labe ni siun bubun, ge nige bosowaina ta ahe alona bilibili aana ona ta vikuhu, iyai te ta aliyoho.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.