Mateus 23
Gode Dowan Wengobe (MPT) vs NTLH
1 Omito Yesuse nakaia unanga isa eka e okok aleyemin naka isa baabenea
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Hekmel wengo aleyemin naka isa eka Felisie isa i Mosese hekmel wengo tekein kebib kesoa
2 Ele disse:
3 i hekmel weng olo ibo omkayemibo kla wentine! Ina otane i kukub namib ole ibo mo wafu nimibe! I weng homono omkaye bianiba Ibo inaine! Inaine gabib otane imalo mo nabibbabe.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 I kukubo inaminobe. I makob naka maki i okok nakai afobeing abilo bebeiba oleb bebib biamo i mo funanibta I afobeingo abil ye kiblib yole nibo daabenomo genimibbabe. I inamin namino imin oleb teniba tib buye binabibi ulabobe. I ibo baabeniba Inamin namino inaine genimib otane imalo mo daabenimibbabe. I inamin namin wengo imin baa omeb wat tibta tibta bianiba omkaye binabiobe.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 I funaniba Ni inamin inamin kukubo alukum nanoba nakaia unangai yateniba ni niniino dotouleb nine geniba i futan gwabo weloniba Gode hekmel wengo dolaniba mako debelon dimo doginiba eka mak ole banonon dimo doginaniba eka i youmo keno eit ayamo teke tekeo oloniba bobubosiba gwalaketoufasoa Haabioba nakaia unangai yatemine geniba ina binabiobe.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Eka i imen sum unalin am tamo komokwali biino dimo toulalin osa eka Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo biin ayamo dimo toulalin osa kla gobo binabiobe.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Eka i imen wemin baan dimo unaibo funaniba Nakaia unangai ni yateniba oye bianiba Naka ayami ye tliobo ge oye biba eka naka mak ile ni baabeniba Ibo ni aleyemin nakabo ge oye biam nine galin kukubo kla gobo binabiobe.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Ina otane nakaia unangai ibo Aleyemin nakabo ge oyemib mole olo misiamobe. Niminbabe, ibo alukum makobobe. Gode elekiem eta ib aleyemin nakabe.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Eka weng mak osa inaminobe. Ib Aye Gode elekiem eleta abilim ut bie kesoa ibo dabalim naka make mo baabanibta Kobo ni Ayobo genimibe!
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Eka ibo bliba naka maki teniba baabeniba Kobo ni aleyebeb kesoa kobo ni komokobo geib mole ibo tolobo geine! Niminbabe, Gode Dofakamin Naka ne nenekiem neneta ib komokobe.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Naka make ib isak temo sum anea kima bie mole esa makob okok naka anea ib okoko daabeneko!
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Nakai i niniino omfufu binimibi Gode i niniino omabbubenamabebe. Eka nakai i niniino omabbu binimibi Gode i niniino omfabenamabebo ge baabesebe.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 Yesuse baabenea Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisi ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Naka maki Gode nakaia unangai kimanin bibo unom genabib otane ibo watabiobe. Ibmalo mo tam unomabibba kesoa ibo naka maki deib osa waise bliobe.
13 — Ai de vocês,
14 [Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo unang sosoni dim oye bianiba afobeingo oise une bianiba eka ibo funaniba Nakaia unangai ni yatemniba ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa ibo enin kino sum watemomabiobe.]
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 Ibo ina binabib kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsa kesoa kukub misiamo ib dimo tam tlamabobe. Ibo Siibo oletnoba aaye sole waanoba monoba skeim ye hem bianoba nakae mo debeb tenoba ni kukubo alebanomo ge obianiba moniba hen haabianiba naka make debeb teniba ib kukubo alehabiba tekein kenea ib kukub misiamo gaisene kesoa ib sinwalo aseinin bib unomabiobe.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 Ibo makob nakai kino tum gebenobua i naka maki deibo mo alebenomabibbai ulab kesoa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo i aleye bianiba baabeniba Naka maki inamin namino mako inanoma bianiba Gode am sumo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Olo besabo gabinabob otane i tom golo oleb teniba inamin namin mako klaniba oleb taniba Gode am sumo tem tam olaibbuo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Ibo weng awemo baaibbio kesoa weng olo mo deibonimibe gabinabuobo ge obinabiobe.
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Kin misiam tob tlinin gam ibo ne weng olo baabenimio kla funaine! Nakai tom golo oleb teniba Gode am sumo temo toubibo ye kining ayam otane Gode am sum ole dot kining ayamobe. Nakai tom golo mo oleb teniba Gode am sumo tem tamo mo olaim blim kenimibo mo kining anomobabe. I oleb teniba Gode am sumo tem tam olaib kesota kining anobiobe.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Eka weng mak osa makob inaminobe. Ibo nakaia unangai aleye bianiba baaniba Naka maki inamin namin mako inanoma bianiba Gode heitdahamin biino niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Olo besabo gabinabob otane i inamin namino dleb taniba Gode heitdahamin biino dlaibbuo olo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanomo i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Ibo weng awemo baaibbio kesoa weng olo mo deibonimibe gabinabuobo ge obinabiobe.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Kin misiam ibo ne weng olo baabenimio kla funaine! Nakai inamin namino dleb teniba Gode heitdahamin biino dim ut toubibo ye kining ayam otane Gode heitdahamin biin ole dot ayam kiningobe. I inamin namino Gode heitdahamin biino dimo mo dlaim blim kenimibo mo kining anomobabe. I Gode heitdahamin biino dim dlaib kesota kining anobiobe.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Inamin kesoa naka make Gode heitdahamin biino niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode heitdahamin biin osa eka inamin namino o dim uto dlanebu osa o niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Eka naka make Gode am sumo niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode am sumo niniin osa eka Gode ele am sumo tem tam bie e niniin osa taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Eka naka make abilim uto niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode biino niniin osa eka Gode biin olo toumbie e niniin osa taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 Hekmel weng aleyemin naka ibsa eka Felisi ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo tetan osa kumuk osa unin gwab gwabo mak osa 10 olminiba olokiemo Gode olaniba mako ibma unam binabibo kukub olo ayam kesoa ibo mo deibonimibe! Ibo hekmel weng olo ye wafu blib otane dot ayamo namine genobuo ibo mo wafu blibbabe. Kukubo dot ayam olo inaminobe. Kot kemin kukubo afet baka naminba olo unobio iwat namin kukub osa eka naka maki dohalila daabenamin kukub osa eka bainobo galino sbal manamin kukub osa otabe.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ibo makob nakai kino misiamu benobua naka maki deibo mo alebenomabibbai ulabobe. Ibo hekmel wengo gwab gwabo fumbianiba kla ye wafu binabib otane ibo hekmel wengo sum ole mo fumbianibta wafu binabibba kesoa ibo makob naka make aaye dowonang gameo kinduaduae make aan tem daak bie bobolo funanea dobtlane otane eil blumakaue aan tem daak bie bobolo mo funaim blim deibanea e aa yeb baka dukgene unamabe ulabobe.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo makob nakai aangketo tib olo fubawebib otane amun tem daako mo fubawemin blim deibo binabibo ulabobe. Ibo ib aal tib yota fuba bianiba klabib otane ib bobol tem iwat ole kukub misiam ota kweki welubenobiobe. Ibo naka mak unang maki afobeingo ayok oise une bianiba eka Ninita ye biob ese gabinabiobe.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Felisie ibo makob nakai kino tum gebenobuei ulabobe. Mikiktemo aangketo amun tem daako kla ginggilaniba fubanimib ota aangket olo ayam anamabobe. Ib bobol tem osa makob inaminobe. Kukub misiamo ib bobol temo bibebio yo deibonimib ota ayam anomabiobe.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo makob nakai haam gloutemo eito kiwe bianiba eka aketo doli biam bianiba funaniba Olo dot ayamobo gabib otane dabal tem daako ono kweki welo bianoa aala dimao klaambianoa kumbinabo ulabobe.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Nakai ib lotu kemin kukub osa eka ib aal tib osa yateme bianiba funaniba I naka molotobo gabib otane ib bobol tem daak ole dim omin kukub osa eka inamin namin hengmin homon osa kweki welubenobiobe.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai kaaiba dleb moniba tom temo dokam binibbuo memalo ibo tom mako oleb moniba olaniba baaniba Ni naka eli bobolo mo dokobenomone gabianiba eka nakai kukub moloto nabinibbuei gloutemo eito kiwe bianiba
29 — Ai de vocês,
30 baaniba Sinanggwano nib faninwali naka eli yebinibbuo nita inanoba biaobo mo inanobta yenanomobbabo gabinabiobe.
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Ibo baaniba Nakai Gode weng omkeimalin nakai yebinibbio yei ni faninwalobo gabib kesoa i molobsel ibo makob i bobol temsabe.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Ib faninwali Gode weng omkeimalin nakai yemin kukubo kiloniba nam tlibbuo i molofeitwal ibsak makob kukubo yota wafu bianiba nabinabiobe.
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Ibo kukub misiam namin nakabe. Ibo makob inab misiami nakai yantumuna binabibi ulabobe. Ibo mo funanibta Gode ni kukubo klanang game dimo e ni mo dlaneta aseinin bib unomabbiobabo genimibe! Yeye aseinin bib unomabiobe.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Ibo inamomabib kesoa kla wentine! Ne Gode weng omkeimalin naka isa eka tekein kemin naka isa eka Gode wengo aleyemin naka isa dlaia moniba ibsu natliba ibo maki yenaiba kulilaiba eka mak ile atdimo dlasaniba silo bikiniba yebianiba eka mak ile Gode amo tem tam yafuniba tek tebeloniba yemdeiba uniba kambliba moniba bib mak bib mak ye haabliba kan haanomabiobe.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Ibo inamomabib kesoa Gode ib kukub misiamo yang kenamabebe. Sinanggwano ib faninwali naka homoni kukub moloto nabibi yebinibbiobe. Mikiktemo Kene e ninge Ebele naka molot otane e ananea kaanabea eka ib faninwali nakai kukub moloto nabibi yem wat yem wat tebiam biniba teniba Belekaiae miine Sekalaiae Gode am sumo tem tamo Gode heitdahamin biino kikib ye mabia esa ananaibbio kesoa
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Gode yang kenea i molobsel ibo yenanea enin kino omyamabebe. Ne bain baabeiobo ge baabesebe.
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Yesuse baanea Ayoo! Yelusalem bib sel ibo ne dohalimbibe. Ibo Gode weng omkeimalin nakai yebiba kulila biam eka Gode dowan weng omkeimalin nakai dlabene tlaibo tom dum yenaiba kulila biam nabinabibo ne amitie ibo dolmina biania makob kakaluko memei belo tabab tem daako dlanoa kima binabo inania Kimanano gabi otane ibo nesuo deitne bliobe.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Wentine! Ibo ne wengo mo wentaobbabo geib kesoa Gode ib bibo imino daabenamino deibenamabebe.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Ne ibo baabenamabibe, ibo imino ne mo natemomabibbabe. Otane sinanomo ibo baaniba Sume naka ele dabane tle ele niniino dobtouleb nomo genomabib o dim ota ne imin tlita natemomabiobo ge baabesebe.
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.