2 Coríntios 11
Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI
1 Ne weng mako ibo baabenamabibe, ibo funaniba Fole weng misiam obebo ge fumbib mole ibo ne weng olo oyemio mo tolobo genimibe, besa wentenebibte!
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Ibo ne saa weng ele baabenamabi olo kla funaine! Unang sou mako aalebe naka mak emi omfakabanea Naka maki teniba omeb haanimiobo ge funanea e kla kima bia binoa nakae omanamin amo tloa imake omalea omonea i kamo klayam nomabib inania nesa ibo Klaist emi dlalamabi kesoa ne ibo kla kima blibe. Ne inania ibo kima blia Klaiste dlamabe amo tloa tlameo ne ibo dlonia Klaiste dlalia yatenea I kiningobo genamabebe.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Sinanggwano Naka Misiame tenea Gululam etem wat onsea tenea Ifo dim baabosea o Gode wengo ombiabanobio kesoa ne funania Ibo bobol ayam bianiba Klaiste goba bianiba kla bainobo geine ge funaiobe. Naka eli teniba ibo dim oye bianiba Nisa Klaiste okok dlasanin naka kesoa nisa makob Folwali ulabobo gabib naka elile Gululame meletanobe. I teniba ibo dim baabeniba ib bainobo galino watwat dabenom genibta nabib kesoa ne bobol temo misiam utnebiobe.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Niminbabe, ibo dim omin wengo wentaibo hebmamsab bainobo gabiobe. Sino ni tenoba Yesuse weng sango omyoba ibo e dowan weng ayamo wenteniba e Hobe ib bobol temo dababbaibbiobe. Ina otane naka maki teniba Yesuse weng sang osa eka e dowan weng osa afet omkeima bianiba hob afete ibo dobyaibo ibo mo baanibta Weng olo bain Gode weng bleka weng afet eso? gabibbabe. Ibo hebmamsab bainobo gabib kesoa ne ib kukub olo tosiambibe.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Naka eli baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo gesiba ibo funaniba I naka sumobo gabib otane ne funania I ne mo gaitneim blimobo gabibe.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Ne Gode wengo omkeimabi biamo ne wengo mo bolo dibianita obinabiba otane ne Gode wengo mitmakamo kla tekein kebibe. Ile wengo kla bolo dibianiba omkeima binabib otane i Gode wengo mitmakamo klao mo tekein kebibbabe. Ibo ni yatemibbuo ni kukub osa tekein kebiobe. Ni amitie Klaiste dowan weng moton ota omkeima binabuobe.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Sino ne funania Ne Kolin bib seli Gode dowan wengo omkaye bia i hengmino temo blibo deiboniba utniba Klaist esu us unine genita omkaye binibiobe. Ne ina binibuo dimo ne ibo mo baabenita Imena moniao okanemine ge oyemin blimobe. Ne niniino omabbunia nemaye okok biania moni gwabo dlonia imeno walo wembiania Gode wengo ibo omkaye binibiobe. Ne inaibio ne hengaibua bleka?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ne ibo daaye biania Gode wengo omkaye binibio ibo monio onibbio mole kukub olo klayam otane ibo mo onim blim kesoa bainobo galin nakaia unangai bib mak sel ita daanebibta ibole ne misim daaye binibiobe.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Sino ne ibo baka biania Gode wengo ibo omkaye biania daaye binibio dimo ne imena moniao blim utneno otane ne naka maki mo baabenita Daatneine geim blimobe. Ina otane bainobo galin naka maki Masedonia betan da teniba monio onibbiobe. Ne sino ibo mo baabenita Monio onine ge baabeim blimobe. Sinanomosa ne ibo mo inangge baabenimibabe.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Yesus Klaiste moton wengo ne bobol temo bitne bio kesoa ne obiania Ne Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai daaye binibi otane ne i mo baabenita Imena moniao onine ge baabeim blimobo gabibe. Nakaia unangai Glik betan ye blibi baatneniba Kobo inamin wengo mo baanemebe genamini blimobe. Niminbabe, ne wengo bainobe.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Nimin kenita ne ibo mo baabenita Imena moniao onine ge baabeim blime? Ib bobol temo funaniba E ni klao mo gobeim blim bianeta daatneine galin weng olo ni mo baabeim blimobo gabiba bleka? Yeye Gode tekein kebebe, ne ibo kla gobe blibe.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Dim omin naka eli baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo, ni okoko makob Fole okoko ulab okok kebuobo gabib otane ne baania I okoko makob ne okoko ulabo mo okok kebibbabo gabibe. Niminbabe, i baaniba Ibo imena moniao ni oyine gabiba ibo okaye binabiobe. Ne mo ina binabibabe. Memalo ne kukub olo nabio amitie inambe bia nakaia unangai nateniba tekein keniba baaniba Naka eli okoko makob Fole okoko ulabo mo okok kebibbabo genomabiobe.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Naka eli deskinaniba Yesuse okok dlasanin nakai ulab aniba baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabe. Ni e okoko klayam okok kebuobo gabib otane i dim obiobe. I e okok dlasanin nakababe.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 I inamibo ibo mo dlou unemibe! Niminbabe, i komoke Gululam esa dim omin nakabe. E Deskinania abisake ayale tem wat bie ulab aia nakaia unangai nateniba funaniba E Gode abisakobo geine genea ina bianea dim obinabebe.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 E inanea dim obinabe kesoa e okok naka isa dim obinabiobe. I funaniba Ni deskinanoba Gode okok nakai kukubo molot wafunabibi ulab anomo gabib otane i dim obinabiobe. I memalo ina bianiba kukub misiam wafu bliobe. Sinanomo God esak yang kenea kukub misiam omyamabebe.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Ne weng olo sino baa dolai otane ne imin baanamabibe. Ibo mo funanibta Fole weng misiam obebo genimibe! Naka make tenea ibsu ele tlanea weng misiam oyemeo ibo e mo watabibba kesoa ibo funaniba Fole weng misiam obebo geib mole ibo nesa mo watanimibe! Deitneibta ne kukubo nabio wengo ibo baabenano!
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Ne weng misiam omin nakai kukub ota omeisenita ne niniino omfanita Ne kukubo klayam nabibo gabibe. Kukub olo Sume ne mo omnim blimobe.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Naka homon unang homoni dabalim olo kukub ota wafu bianiba i niniino omfufu bianiba Ni kukubo klayamobo gabib kesoa nesa inania ne niniino omfania baania Ne kukubo klayamobo gabibe.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Ibo funaniba Ni tekein kemin nakabo geniba naka eli ibo weng misiam oyebibi mo watabibbabe. Ibo i weng misiamo ibo oyemibo kla wenteyebib otane ibo nimin kenibta ne weng misiam osa klao mo wentenemin blime?
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Naka eli i okoko ibo dlasam bianiba eka ib imena afobeingao oise unebib otane i mo yang kebibbabe. I ibo dim oye bianiba baabeniba Ni naka sumobo ibo besa nakabo ge oye bianiba kibi sino biangowa yena yena binabiobe. I ibo inaye binabib otane ibo i mo watabibba kesoa ibo bobol tem funin blimobe.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ni ibo inamin namin kukub misiam olo mo nabeim blim kesoa ibo baaniba Folwali titil blimobo gabiobe. Ib wengo bain baaibbio mole ne aal genalamabi otane ib wengo bainbabe.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Naka eli ili niniino omfufu bianiba baaniba Ni Hiblu tenobo gabibo nesa Hiblu tenobe. Eka i baaniba Ni Islel esa Eblaham esa i molobselobo gabibo nesa Islel esa Eblaham esa i molofeitobe. Inamin kesoa ibo fatnanibta baanibta Naka eli titilsabo Fole titil blimobo gabibe?
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 I baaniba Ni Klaiste okoko okok kebuobo gabib otane i okoko klao mo okok kebibbabe. Neta Klaiste okoko klayam okok kebibe. (Ne inangge baai olo makob weng misiam omin nakai weng baaiobe. Weng olo misiamobe.) Ne okoko dot bumolok bli otane i mo inabibbabe. Ne Klaiste okoko kla okok kebi kesoa am homono dimo naka maki ne klabuto ge nemetniba moniba klabutam tam daibbua blia am homono dimo naka maki teniba nebiba binia kaain keke binabibe. Kukub misiam olo ne dimo amitie tam tlene binabo otane naka eli dimo mo tam tleye binabobabe. Niminbabe, neta Klaiste okoko klayam okok kebinabibe.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Yudai ne nebinibbuo deib makobo mo nemde nemfaim blimobe. Am mak bomanomo teniba tek tebeloniba nemino 39 getne unibbua eka am mak bomanomo imin teniba nananamino 39 getne on onino amo 5 ge ge binibbiobe.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Eka Lom teni ne nebinibbuo deib makobo mo nemde nemfaim blimobe. Am mak bomanomo teniba atdab tebeloniba nemde nemfaniba unibbua eka am mak bomanomo imin teniba inaniba nemde nemfa on onino amo asumatna ketnene binibbiobe. Eka am mak bomanoa Yudai teniba tom oloniba sane binibbiobe. Eka am mak dimo ne siib tem bebia siibe misiam anea aaye dowonia kaain kenamino asumatna keibiobe. Inaibuo asu o dim ota siibe inanea misiam aneo hebmamsab gilan unibi otane olokiemo dim ole sma aalang dim wat wabia amo olokiem blimanobiobe. Niminbabe, ne Klaiste wengo omkeimabio o dafa ota i enin olo omkane binibbiobe.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Am homono dimo ne monia bib mak bib mako haabinibuo am mak dimo monia aayo yabia naleb unin ke eka am mak dim ole ayok henin nakai teniba nenaniba ne afobeingo oitne unomo gabiam eka am mak dim ole nene nineki Yudai ne makaa nemfaniba nenanomo gabiam eka am mak dim ole Yudabai ne makaa nemfaniba nenanomo gabiam eka am mak dim ole monia bib sum ye temia nenanomo geniba nangkikaiba te eka mak ole monia ibuantem ye temia inamin namino tenoa ne undim wat unoa kaain ke eka am mak dim ole siib tem bebia siibe misiam anea aayo dowonia kaain ke eka am mak dim ole naka maki ni Yesuse bainobo gabuobo geniba dim obibi teniba ne nangkika inane binibbiobe.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Sino ne Yesuse okoko amitie okok biania am mak dimo kwitimib okok kebiania ne mo aa unim blim amitie okok kebia boma boma binobiobe. Am mak dimo ne imen teb nebiam aa teb nebiam binobiobe. Eka am homono dimo ne bumolok biania okok kebi kesoa ne imena aayao mo doweim blimobe. Eka am homono dimo ne youm blim biania gil dubutne binobiobe.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Eka weng mak ole ne amitie bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak ye blibi talo wabiania funania I bainobo galino sbalma blib bleka mo sbal maim blim eso? gabiania ne bobolo ilum omfutne binobiobe. Dim omin naka eli inamin bobol temo mo fumbibbabe.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Nakaia unangai i bainobo galino mo sbalma blibbai ne dohalimbibe. Naka make tenea bainobo galin naka make men weng men weng baabanea hengmino hengane mole ne Yebbabo genamabibe.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Ne baania Ne kukub ayam wafu blibo gabi otane ne mo baanita Nene titil ota ne kukub ayam wafu blibo genimibabe. Ne baania Ne titil blim otane God eta ne daanebeta kukub ayam wafu blibo genamabibe.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Nib Sume Yesuse Aye Gode tekein kebebe, ne dimo mo obibabe. Nibo e niniino amitie dobtouleb nomo!
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Sino ne Damaskas bib ye binibuo bib olo sumobe. I bib olo daamo geibbiotabe. Ne inania Damaskas bib ye blia komok sume, niniino Aletase, e okok nakae bib sumo yo kima bie ne klabuto getnenang gena bianea e naka maki baabenea Ibo daamo amito toula bliba Fole gilan unang gameo afuniba ge debeb moniba klabutam daine ge baabenea i inaniba teniba amito getne blib otane
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 bainobo galin nakai maki teniba ne nomoniba tlit mene beselibe haibbue teme nemabbaniba saye toboniba tobginiba nomoniba gil amito hatlaibbio temte nemaiba bebia sa da nafu bianiba nama nama bliba daatnia kim daak blelania unibiobe. Ibo ne inaibio yota funaniba tekein keniba Fole titil blim otane Gode daabanea gilan unebiobo geine!
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.