1 Coríntios 3
Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI
1 Ne nekwal ibo sino ne ibo bekebe biania Gode wengo omkaye binibio dimo Ne wengo makob memalo Gode Hobe nakaia unangai i bobol temo bibe biei nania omkayebi inamin wengo ibo mo omyim blimobe. Nakaia unangai mema bainobo genimib ile makob meme gwabi ulabobe. Sino ne Gode wengo ibo omkaye binibio dimo ibsa makob meme gwabi ulab bianiba Gode Hobe wengo mo sbalma wafueim blim binibbiobe. Ibo ina bliba makob ne nania nakaia unangai Gode Hobe i bobol temo mo bibe biebai wengo fiab omkayebio weng ota ibsa omkaye binibiobe.
1 Taitu ayu men karam boro sabuw iyab God Anunin hibai hima’am au’uwih na’atube kwa au’uwimih. Baise tafaram ana naniyanamaim au’uwi, anayabin kwa a baitumatum Keriso wanawananamaim men ra’at. Kwa a’itinin i kek sosof na’atube.
2 Ib bobol tem funino makob meme gwabi bobol tem funino ulab kesoa ibo Gode weng sbalo mo wentim blimobe. Ne wengo ibo omkaye binibuo makob meme gwabi moio wembibo ulabobe. Ne weng olo naka gang unang gangi imeno wembibo ulabo mo oyim blimobe. Memalosa ibo sma ib bobol tem funino makob meme gwabi ulab blib kesoa ne meme gwabi imen ota imin oyamabibe.
2 Imih kwa i boro kek sosof na’atube anitomani, men bay mafur anit, anayabin kwa bay aanin isan wa’ar men hiyen, tur anababatun wa’ar men hikufot nati bay isan.
3 Ibo sin kukubo amitie wafu bianiba kukub misiamo sma ye nabiobe. Ibo ina bianiba ib nekwal maki bainobo gabibi dosuambiba ib sinwalo dleb weng obib kesoa ne tekein kebibe, ibo sin kukubo sma ye nabianiba nakaia unangai bainobo gabibbai kukub ota ibo wafu bliobe.
3 Kwa ama ana itinin i boro’ika tafaram ana yawasamaim kwama’am, anayabin kwa boro’ika kwama kwabibobowen, taiyuw nena kwabigamigam, imih nati ebi’obaiyit, kwa i tafaram nowan naatu tafaram ana naniyanamaim kwama’am.
4 Ibo ina bianiba maki baaniba Ni Fole meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Abolose meletanobo gesib bianiba kukub misiamo sma ye wafu bliobe. Ib kukub olo nabibo makob bainobo galinbai kukubo ulabobe.
4 Imih orot ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” orot ta kuo, “Ayu i Apollos abi’ufunun.” Nati na’atube kwabiwa’an ana itinin kwa i tafaram ana sabuw tisisinafube kwama kwasisinaf.
5 Ibo kla funaine! Ibo nimin kenibta baka bianiba mak Ni Abolose meletanobo gese maki baaniba Ni Fole meletanobo gese blibe? Ni dabo besa Gode okok nakabe. Sume emaye ni okoko afet afet omkayebe kesoa ni e okoko okok kebianoba e wengo ibo omkayeboba wenteniba bainobo geibbiobe.
5 Men kwananot Apollos i orot na’in, naatu men kwananot Paul i orot na’in, En. Aki i God ana akir wairafi, imih kwa aibaisi kwana God kwabitumitum, nati i aki ta’ita’imon ai bowabow God biti’imaim abowabow.
6 Ni okoko makob nakai dango dikilanabib inaminobe. Ne Gode okoko omnebuo okok kebiania Gode wengo ibo sin omyibiobe. Ne okok olo inaibuo makob imen sano dolmaibiobe. Eka Abolos ele ne abuk tenea okok kebianea Gode wengo ibo aleye binebio kesoa kukub olo makob e damib olo aliamo betelanebiobe. Ni okok olo inanoba okok kebob otane Gode emaye e bobol tem funin ayamo ibo omkayebea ibo e wengo kla wente bianiba bainobo geniba bobol ayam fumbinibbuo kukub olo makob Gode emaye imen olo daabonea ayam utlanoa damo damanobiobe.
6 Ayu ub atanum, Apollos ufu na tafan harew rir. Baise God akisinamo iwa’an ub kuboun yen ra’at.
7 Nakae imen sano dosan binabe naka esa eka aliamo betawe binabe naka esa i niniin blimobe. God eta imen olo klabea damam binabo kesoa e niniin ota sumobe.
7 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr i men abisa hiwa’an matar. Baise God akisinamo ub kaif yen ra’at
8 Ni dab ni okoko makob naka asu dabi naniba make imen sano dosambea eka make aliamo beta biam nomabib inanoba ne Gode wengo ibo sin omyena bia eka Abolos ele ne abuk tenea ibo daabenea Gode wengo omyenea dosbalma nanebiobe. Ni dab ni okoko makobobe. Sinanomo ni dab ni okok olo nabobo Gode klanea okok olo kinea o molo yang kenamabebe.
8 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr hairi hai not i ta’imon hinot hisinaf. Imih God boro ta’ita’imon hai bowabowamaim hibowabow isan nibaiyanih.
9 Abolose ni dabo Gode e okoko omye kesoa ni dabo asu kebianoba Gode okoko okok kebuobe. Ni inabobo ibo makob Gode damibo ulab kesoa ni dabo dang olo klabuobe. Eka ibo makob Gode amo ulab kesoa ni am olosa gembiam biobobe.
9 Anayabin it etei i tai’ofbonen God isan tabowabow, imih kwa dogor i God ana me naatu ana bar.
10 Ne makob naka maki amo genom gaibo maki sin teniba amuno hakena olabba onsiba eka maki teniba biino omfa onsiba eka maki teniba molongo tebelaniba waao baniba genabib inania ne sin tlia Gode daatnenea ibo Gode wengo omkayebi onsia eka naka make ne abuk tle ele tenea Gode wengo imin meseinea omkayebebe. Nakaia unangai amo genom gaibo kla funaniba Inabonomobobe geniba klanabib inaniba ibsa Gode okoko kla okok kemine!
10 Manaw kabeber Godane abai, bar ana wabat arouw, wowab so’obayah tewowowab na’atube. Naatu orot afa iti bar ana wabat tafanamaim hibat tewowowab. Baise orot ta’ita’imon matah toniwa’an bar hinanutitiy gewas hinawowab.
11 Nibo tekein kebuobe, Gode Yesus Klaiste baabanea Kobo makob sbal amuno isak daako bikieibbua geiowanoa am damo sbalma binabo ulabobo ge baabanebio kesoa naka maki sbal amune afete haleb teniba bikinamino blimobe. Olo makob inaminobe. Ne Yesus Klaiste wengo ibo sin omia wentibbio kesoa naka maki imin teniba naka afeti wengo ibo imin omkayemib mole ibo weng olo mo wentaibe!
11 Anayabin God i bar ana wabat ta’imon maiyow Jesu Keriso akisin bai ata wabatamih rouwika.
12 Nakaia unangai Gode bainobo gabibi makob am genalin nakai ulabobe. Maki okoko ayam okok kebib ile makob nakai amo genoma bianiba sbal aso amit namabo heleb te bikinabibo ulabobe. Eka maki okoko ayam okok kebibba ile makob nakai amo genoma bianiba amuno beit aso heleb te bikinibbua hebmamsab aluanabo ulabobe.
12 Imih orot ta ta boro gold, silver, agim biyah rurumih, ai maiyow, raiyarayar o geyagey rourihimaim boro iti wabat tafan hinawowab nayen.
13 Sinanoa Gode nakaia unangai okoko klanamabe amo tlamo inamin namino makob atol inamino tenoa nakaia unangai i okoko nabinibbuo alebenamabobe. Ibo sbal as osa beit as osa o bobolo funaine! Amun olo inanoa aso tubu einomo sbal amun olo mo kibanomobabe. Ina otane beit amun ole alukum kibanoa nibo watem tekein kenoba as olo misiamobe genomabbiobe. Gode nakaia unangai okoko klanamabe amo tlamo inamin namino makob atol inamino tenoa bainobo galin nakaia unanga nibo okoko nabinob biamo alebenoa nib sinwalo watem tekein kenoba okok olo ayamobe misiamobe genomabbiobe.
13 Naatu orot ta ta hai bowabow etei boro nibebeyan, anayabin nati ana veya’amaim marakaw boro nakusisiar nare, naatu wairaf nato’ab ata bowabow nafufun etei hina’arat hinadew hinare. Imaibo bowabow yabin anababatun boro nirerereb.
14 Nakaia unangai i okoko ayam okok kebinib biamo Gode okok olo molo yang kenea inamin namin ayamo doyamabebe.
14 Naatu bar nati wabat anababatun tafanamaim arahina’e ebatabat wowabayan boro ana baiyan nab.
15 Eka nakaia unangai okoko misiam okok kebinib biamo ile i okoko misimu benoa makob nakai am tam bliba am aso tubunoa amit deibla waisesoa afobeingo alukum am tam deiboniba naka ita gilan moniba eimbianoa afobeingo alukum kibabenoa deiboniba afobeingo blim binabib inaniba nakaia unanga elisa abilimo utniba amit nomabib otane i okoko molo misimu benoa deiboniba inamin namino blim besa nomabiobe.
15 Baise orot yait ana bar wairaf ea’arah ana sawar etei boro na’arah ni’en, naatu orot boro nayawas, nayayawas ana itinin i wairaf wanane bihir titit na’atube.
16 Nakaia unangai Gode bainobo gabib ibo alukum makob Gode amobe. Gode Hobe ib bobol temo bibe bie kesoa ibo olo mo dokobenomone!
16 Kwanaso’ob kwa biya i anababatun God ana kwafiren bar, naatu God Anunin Kakafiyin i kwa wanawanamaim ema’am.
17 Nakai wanita ibo watwat dabeib mole olo makob i Gode amo watwat dabonomabiobe. Eka i Gode amo watwat dabueib mole Gode naka elisa watwat dabenamabebe. Niminbabe, Gode am ole dot ayamobe. Eka bainobo galin nakaia unanga ibole alukum Gode am ayamobe.
17 Orot yait God ana bar egugurus, God boro ibo nagurus, anayabin God ana bar i kakafiyin naatu kwa biya i nati bar.
18 (-)
18 Men taiyuw kwanifufuwimih. Orot ta kwa wanawanamaim nanot nao ayu i not wairafu iti tafaram wanawananamaim. Kwaihamiy taiyuwin ifuwifuw, saise i ana baifufuwenamaim boro ana not narerekab.
19 Nakaia unangai dabalim olo inamin namin homono tekein kebib ile Gode oye bianea I tekein kemino blimobo ge oyebebe. Gode buk temo baanoa
19 Anayabin tafaram ana ukwar rerekab God matanamaim i yabin en. Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube. “Sabuw not wairafih hai so’obamaim taiyuwih hai warasa hiyai buwih tere’ere.”
20 Weng mak osa Gode buk temo imin baanoa
20 Naatu Buk Atamaninamaim iban eo maiye, “Regah sabuw etei hai not naatu hai so’ob wanawanan nutitiy i’itin i nikuwat.”
21 Ibo weng olo bobolo funaine! Ibo nakai niniino mo dotouleb bianibta obianibta I tekein kemino sumobo ge oyemibe! Ibo Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb nine! E naka elisa inamin namin osa alukum ibo doyebua i ibo daayebiobe. Gode naka elisa inamin namin osa ibo dokayebe kesoa i alukum ibmiobe.
21 Isan imih sabuw abisa tisisinaf isan men kwana bora’ara’ahihimih, anayabin sawar etei kwa nowa.
22 Abolos esa Fita esa Fol nesa ni ibmi kesoa ni ibo daayebuobe. Gode ibo baabenea Afenomabiobo genemeo ibo afenomabiobe. Eka e baanea kaanomabiobo gene mole ibo bain inaniba kaanomabiobe. Inamin namino dabalim olo bu osa eka inamin namino ib dimo memalo tam tlebo osa eka inamin namino sinanoa ib dimo tam tlamabo osa Gode alukum ibmi omyebiobe.
22 Paul, Apollos, Peter, me tafaram, yawas, o morob, mar iti boun enan, o mar boro nanan, iti sawar tutufin etei i kwa nowa.
23 Eka ibole Klaist emiobe. Eka Klaist ele God emiobe.
23 Kwa i Keriso nowan naatu Keriso i God nowan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.