Lucas 9

mpa (MPA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu akabhalohiki bhabhulwa bhaki komi na bhabheli, akabhapeki makili na uwezu wa kughatopo majobhi na kulamiha bhatamwa.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Bhela akabhatumiki bhajenda kubhatangazi bhandu ubholu wa Ukolongwa waka Chapanga na kubhalamiha bhatamwa.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Akapwagha, “Ngamwitogho chindu chokapi chela pa mwanja winu, ngamwitogho nkongochu, wala nkoba, wala chilebhi, wala mbija, wala ingobhu ibhele.
3 Ele disse:
4 Nyumba jokapi jemwijingalaji na kujopalewa, mtamaje monihomu mbaka pamwibhoka mu muchi ghonihoghu.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Ana ngati bhandu bhikana kunjopalela, mboka muchi ghonihoghu na nkung'undaje luhombi mu magholu ghinu ngati ulandilu kubha bhombi bhakaniki kunjowanela.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Panihapa bhabhulwa bhakabhokiki na kujenda kwijiji, koni bhakatangaza Malobhi Manyahi na kubhalamiha bhandu pandu pokapi.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Helode mtawala wa ku Galilaya, akajowini malobhi ghokapi ghaghatendakiki na Yesu. Na jombi akabhi na choghohi, maghambu bhandu bhapwaghika kubha Yohana Mbatizaji ayokiki kuhuma kwa bhakuwa.
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Bhangi bhapwaghika Eliya atehi kupitalila, na bhangi bhapwaghika kubha jumu wa bhalota bhaka Chapanga bha mwandi atehi kuyoka.
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Helode akapwaghike, “Yohana nukunhekiti mmutu, bho, henu ajoju nde nane ambaju nyowana malobhi ghaki?” Na jombi akatokuli kumbona Yesu.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Mitumi bhaka Yesu pabhakelawiki bhakumpwaghi Yesu ghokapi ghabhahengiki. Na jombi akabhatoliki bhabhulwa bhaki na kujenda nabhu kanjika jabhu ku muchi wa ku Betisaida.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Nambu lipogha la bhandu palamanyiki koajenda, bhakunjengalile. Yesu akabhajopalili, na kubhapwaghila panani ja Ukolongwa waka Chapanga, na kubhalamiha bhandu bhabhakabhi bhapala kulamishwa.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Pakwahiki pakamihi, bhabhulwa komi na bhabheli bhala bhakunjendi Yesu na kumpwaghila, “Wapwaghila bhandu bhajenda kwijiji na mu manyumba yeibhi pambipi na mighonda nahuli bhakalinga chilebhi na pandu pa kughonela, maghambu pandu pani pachingwenje.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Nambu Yesu akabhayangiki, “Mwanganya mwabhete mwapekya chilebhe.”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 Pandu panipala pakabhi na akanalomi ngati elfu nhwano.
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Bhabhulwa bhaki bhakatei bhenibhela, na kubhatamika pahi.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Yesu akatohi mabumunda nhwanu ghala na homba ibheli, akalingali kunani kumahunde, akaipengalile. Bhela akahekiti mabumunda na homba, na kubhapeke bhabhulwa bhaki bhaghabhila bhandu.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Bhandu bhokapi bhakakuliki na bhakatupile. Na bhabhulwa bhakabhongini mahighalilu gha mabumunda na homba itonga komi na ibheli.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Lichobha limu Yesu paakabhi andobha Chapanga pandu pa kanjika. Bhabhulwa bhaki bhakunjendile, najombi akabhalalukili, “Bho, bhandu bhapwagha kubha nepani nde nane?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Bhakanjangiki, “Bhandu bhangi bhapwagha wehapa wa Yohana Mbatizaji, na bhangi bhapwagha wehapa wa Eliya, na bhangi bhapwagha, wehapa nde jumu wa bhalota bhaka Chapanga bhamwande weuyokike.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Na jombi akabhalalukile, “Bho, mwanganya mpwagha nepani na nane?”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Bhela Yesu akabhakanaki ngabhampwaghi mundu lijambu leniheli.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Yesu akapwaghiki kabheti, “Impalika Mwana waka Mundu kupata mang'ahiku na kukanakika na bhazee, bhapenganyambiku bhakolongwa, na bhabhola bha Shelia. Na jombi anabhunkomaje, nambu lichobha la katatu anayokaje.”
22 E continuou:
23 Kabheti akabhapwaghi bhokapi, “Mundu jokapi jopala kubha mbulwa wangu, impalika alikana mweni, autola msalaba waki machobha ghokapi, na anyengalyaje.
23 Depois disse a todos:
24 Ndandi mundu jokapi joapala kukengalela womi waki anauhoaje, nambu joahoa womi waki kwa ndandi jangu, anaukengalyaje.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Bho, anakunjangatya kiki mundu kupata kila chindu chekibhi pani pundema koni auhoa womi waki au kuliyonanga mweni?
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Anangati mundu amonela iyoni nepani na mabholu ghangu, Mwana waka Mundu anambonila iyoni mundu hoju paanahika mu ulumbalilu waki, na ulumbalilu wa Atati waki, na ulumbalilu wa bhatumika bhahuhu bha kunani bhaka Chapanga.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Numpwaghi chakaka, bhabhi bhangi bhabhajemiki pambani ngabhapoteli mbaka pabhaubhona Ukolongwa waka Chapanga.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Paghapetiki machobha nane kutumbu palongila ghanihagha, Yesu akuntoi Petulu, na Yohana, na Yakobo papamu nabhu na kukwela nabhu kuchitombi kundobha Chapanga.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Yesu paakabhi andobha Chapanga, pamihu jaki pakang'anambwiki, na ingobhu yaki ikang'anyiki ng'aing'ai.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Palapala bhakapitali bhandu bhabheli na kulonge naku. Bhandu habha bhakabhi Musa na Eliya,
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 bhakabhonakini bhakabya mu ulumbalilu wa kunani kumahunde na bhakalongi na Yesu panani ja kutimiza lengu laka Chapanga kwa kupotela ku Yelusalemu.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 Petulu na bhajaki bhakabhi bhaghochi lughonu nakanopi, na bhakakikanwiki na kuubhona ulumbalilu waka Yesu na bhandu bhabhheli bhabhajemiki papamu naku.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Musa na Eliya pabhabhokiki, Petulu akumpwaghi Yesu, “Bambo, mbanga tepani tutama pambane! Tuchenga indamba itatu, chimu chaku, chengi chaka Musa na chengi chaka Eliya.” Petulu ngacheakamanyi chealongilaje.
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Petulu paakabhi alonge ghanihagha, lihundi lakapitalili na kubhayeka kwa nhwili waki, na bhabhulwa bhakajowipi ntundu lihundi molakabhayekile.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Sauti jakajowaniki kuhuma mu lihundi, jakapwagha, “Hajoju nde Mwana wangu jonunhawile, munjowanya jombi.”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Sauti pajakotwiki kujowaneka, Yesu akabhonakini abhi kanjika. Bhabhulwa bhakatami chinunu, na kwa chikahi chenihechi ngachebhumpwaghi mundu chindu chokapi chebhachiwene.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Chilabhu jaki Yesu na bhabhulwa bhatatu bhala bhakaheli kuhuma kuchitombi, na lipogha likolongwa la bhandu lakaimangini na Yesu.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Mundu jumu kuhuma mu lipogha akajamalili, akapwaghaje, “Mbola! Nukujopa undingalya mwana wangu, kwa ndandi jombi nde mwana wangu wa kanjika!
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Chikahi chamaheli majobhi ghunkamula, najombi palapala ajamalila, kabheti ghunjeghe chihinduhindu, koni akapita mahuluhulu mundomu, ghunkojo muhyegha, na anaghunkamwi ghundekake kwa kung'ahika!
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Nakabhajopiki bhabhulwa bhaku bhumboha lijobhi, nambu ngachebhawezike.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Yesu akabhayangiki, “Mwenga chibheleku changa uhobhalelu na chechihobhike! Bho, anandama na mwenga mbaka lile? Bho, ananunhinakalya mbaka line?” Bhela akumpwaghi mundu jola, “Undeta mwana waku pambane.”
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Nkombu jola paakabhi anjende Yesu, lijobhi lela lakunjeghi chihinduhindu na kunhabhu pahi. Yesu akandakali lijobhi, akundamihi nkombu hoju na kunkelabhua kwa atati waki.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Bhandu bhokapi bhakakangichi kwa kubhona uwezu ukolongwa waka Chapanga.
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Njowanakya ghanga ghanumpwaghila! Mwana waka Mundu anaajeghalika mu mabhoku gha bhandu.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Nambu bhabhulwa bhaki ngachebhamanyiki ndandi ja malobhi ghanihagha, na ghakahiyakiki kwabhu nahuli ngabhimanya, na bhombi bhakajowipi kundalukila Yesu ndandi ja malobhi ghanihagha.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Bhabulwa bhaka Yesu bhakatumbwi kulochana kubha nde nane joaibya nkolongwa kwa lujiniku pachilanda jitu.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Yesu akaghamanyi maholalelu gha mitima jabhu, bhela akuntoliki mwana na kunjemeka pambipi jaki.
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 Na kubhapwaghi bhabhulwa bhaki, “Mundu jokapi joanjopale mwana jonjoni kwa lihina langu, anyopale nepani. Na mundu jokapi joanyopale nepani, anjopale jola joandumike. Ndandi joabhi nchoku pachilanda jinu, jonihoju nde nkolongwa kwa lujiniku kupeta bhokapi.”
48 Aí disse:
49 Yohana akumpwaghi Yesu, “Bambo, tumbweni mundu akabhoha majobhi kwa lihina laku, na tepani tukalengiki kundakalila, maghambu jombi ngachealongana na tepani.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Yesu akumpwaghi Yohana papamu na bhabhulwa bhajaki, “Ngamwandakalila, ndandi mundu jokapi jwangakupengana na mwenga abhi upambala chinu.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Chikahi pachaheghali chaka Yesu kutolakeka kujenda kunani kumahunde, Yesu akaamwili kujenda ku Yelusalemu.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Akabhatumiki bhabholu bhundongulyaje, na bhombi bhakapiti ku chijiji cha ku Samalia nahuli bhundenganakya kila chindu.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Nambu bhandu bha chijiji cha ku Samalia ngachebhunjopalile, ndandi ikamanyakini apita ku Yelusalemu.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Bhabhulwa bhaka Yesu, bhabhakabhi Yakobo na Yohana pabhaghhaweni ghanighala, bhakundaluki Yesu, “Bambo, bho, upala le tulaghalakya moto kuhuma kunani ubhajochaje ngati Eliya moakahengile?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Yesu akang'anambwiki na kubhakenjukila, akapwagha, “Ngachemmanyi nde roho ja ntundu bhole jembi naju.”
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 Kwa ndandi Mwana waka Mundu ngacheahikiki kuiyonanga roho ya bhandu, nambu kuikengalela. Panihapa Yesu na bhabhulwa bhaki bhakapiti ku chijiji nachengi.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Pabhakabhi mwindela bhakajendaje, mundu jumu akumpwaghi Yesu, “Ananukujengalya kwokapi kowijendaje.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Yesu akumpwaghile, “Mabweha ghabhi na makolu, na ijuni ibhi na mihuwi, nambu Mwana waka Mundu ngacheabhi na pandu pa kulighoneka na kupomulela.”
58 Então Jesus disse:
59 Yesu akumpwaghi mundu jongi, “Unyengalyaje.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Yesu akampwaghile, “Waleka bhakuwa bhabhataghaje bhakuwa bhabhu. Nambu wehapa ujenda ukatangaza Ukolongwa waka Chapanga.”
60 Jesus disse:
61 Mundu jongi akumpwaghile, “Bambo, ananukujengalyaje, nambu uneka hoti nyendaje nakabhalaghila bhalongu bhangu.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Yesu akumpwaghile, “Mundu jokapi joatumbu kulema na papa kutumbu kabheti kulingali kunyuma ngacheapalika mu Ukolongwa waka Chapanga.”
62 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.