João 6

mpa (MPA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Paakajomwi ghanihagha Yesu akalombwiki kwihi ja Bahali ja Galilaya, au ghoulowakeka Bahali ja Tibelia.
1 Depois disso, Jesus atravessou o lago da Galileia, que também é chamado de Tiberíades.
2 Na lipgha likolongwa la bhandu lakunjengalile, kwa ndandi bhakaiweni ngangachu yeakabhahengi bhatamwa.
2 Uma grande multidão o seguia porque eles tinham visto os milagres que Jesus tinha feito, curando os doentes.
3 Bhela Yesu akakweliki kuchitombi, na akatami konihoku papamu na bhabhulwa bhaki.
3 Ele subiu um monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Na chikahi cha uwangalalu wa Pasaka ja Bhayahude, chakabhi chiheghalile.
4 A Páscoa , a festa principal dos judeus, estava perto.
5 Bhela Yesu paakalingalili, na kulibhona lipogha likolongwa la bhandu lihika kwaki, akumpwaghi Filipo, “Bho, tuhemala kwaku mabumunda, nahuli bhandu abhabha bhapata kula?”
5 Jesus olhou em volta de si e viu que uma grande multidão estava chegando perto dele. Então disse a Filipe:
6 Na leniheli akalongi nahuli kundenga Filipo, kwa ndandi akamanyiki mweni leanahengaje.
6 Ele sabia muito bem o que ia fazer, mas disse isso para ver qual seria a resposta de Filipe.
7 Filipo akamuyangike, “Mabumunda gha ipandi mia mbili ya madini gha feza ngaghabhajaghanile, hata ngati kila jumu wabhu anaapatiki chipandi kichokope.”
7 Filipe respondeu assim: — Para cada pessoa poder receber um pouco de pão, nós precisaríamos gastar mais de duzentas moedas de prata .
8 Jumu wa bhabhulwa bhaki joalowakeka Andulea, ndongu waka Simoni Petulu, akumpwaghile,
8 Então um dos discípulos, André, irmão de Simão Pedro, disse:
9 “Pambani abhi nkombu jumu, joabhi na mabumunda nhwano gha shaili, na homba ibheli. Bho, nambu hayeyi anaijaghanya kiki kwa bhandu bhamaheli ngati abhabha?”
9 — Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isso para tanta gente?
10 Yesu akapwaghike, “Mwatamika bhandu pahi.” Na pandu pala pakabhi na manyonyoli ghamaheli. Bhela akanalomi bhakatami, ngati bhandu elufu nhwano jumula jabhu.
10 Jesus disse: Então todos se sentaram. (Havia muita grama naquele lugar.) Estavam ali quase cinco mil homens.
11 Bhela Yesu akaghatoliki mabumunda ghala, akunchengwi Chapanga, na kubhapekeha bhabhulwa bhaki, na bhabhulwa bhakabhaghabhi bhandu bhabhakabhi bhatami, bhelabhela na homba yela kulengana na mobhapalilaje.
11 Em seguida Jesus pegou os pães, deu graças a Deus e os repartiu com todos; e fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Na bhandu bhokapi pabhakatupile, akabhapwaghi bhabhulwa bhaki, “Mbonganaje ipandi yeihighalile, ngachihobha chokapi.”
12 Quando já estavam satisfeitos, ele disse aos discípulos:
13 Bhela bhakaibhongini papamu, na kutwelakela itonga komi na ibhele kubhokana na mabumunda nhwanu gha shaili ghala, ghabhakahighakile bhandu bhala bhabhakulike.
13 Eles ajuntaram os pedaços e encheram doze cestos com o que sobrou dos cinco pães.
14 Bhela bhandu bhala, pabhajiweni nginyulila jeakahengiki Yesu, bhakapwaghike, “Chakaka hajoju nde Mlota waka Chapanga jola joakapwaghiki anahika pani pundema.”
14 Os que viram esse milagre de Jesus disseram: — De fato, este é o
15 Bhela Yesu paakamanyiki kubha bhakapaliki kuhika kunkamula kwa makili, nahuli bhumbeka kubha Nkolongwa wabhu, akabhokiki kabhete, na kujenda kuchitombi jombi kanjika jaki.
15 Jesus ficou sabendo que queriam levá-lo à força para o fazerem rei; então voltou sozinho para o monte.
16 Hata pakwabhi pakamihi bhabhulwa bhaka Yesu bhakahelili ku bahali,
16 De tardinha, os discípulos de Jesus desceram até o lago.
17 bhakakweliki mu liboti, na kutumbula kulomboka bahali kujenda ku Kapelenaumu. Chikahi hechi kukabhi lwihi lujingile, na Yesu akabhi akali ngakubhahikila.
17 Subiram num barco e começaram a atravessar o lago na direção da cidade de Cafarnaum. Quando já estava escuro, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Bahali jakatumbwi kuhakula kwa kupogha mpongu ukolongwa.
18 De repente, um vento forte começou a soprar e a levantar as ondas.
19 Bhela pabhakabhi bhahughiki ingahe na kujenda utali wa kilometa nhwanu au sita, bhakumbweni Yesu akajendaje panani ja machi na kuliheghalela liboti, bhakajowipi namaa.
19 Os discípulos já tinham remado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando em cima da água e chegando perto do barco. E ficaram com muito medo.
20 Yesu akabhapwaghile, “Nde nepane, ngamwijoghopa!”
20 Mas Jesus disse:
21 Bhela bhakapaliki kuntola Yesu mu liboti, na chikahi chelachela liboti lakahikiki mumaheku ja kobhakabhi bhajenda.
21 Então eles o receberam com prazer no barco e logo chegaram ao lugar para onde estavam indo.
22 Chilabhu jaki lipogha la bhandu lelajemiki kwihi ja bahali bhakaweni kubha njeta liboti lengi konihoku nambu liboti limu pela, na bhakamanyiki kubha Yesu ngacheakajingi mu liboti lela papamu na bhabhulwa bhaki, nambu bhabhulwa bhaki bhakapiti kanjika jabhu.
22 No dia seguinte a multidão que estava no lado leste do lago viu que ali só havia um barco pequeno. Sabiam que Jesus não tinha embarcado com os discípulos, pois estes haviam saído sozinhos.
23 Nambu ghakahikiki maboti ghangi kuhuma ku Tibelia mbaka pambipi na pandu pala lipogha likolongwa la bhandu pabhakulikaje mabumunda, chikahi Bambo paakunchengwi Chapanga.
23 Enquanto isso, outros barcos chegaram da cidade de Tiberíades e encostaram perto do lugar onde a multidão tinha comido pão depois de o Senhor Jesus ter dado graças.
24 Bhela lipogha la bhandu palaweni kubha Yesu ngacheabhi konihoku wala bhabhulwa bhaki, bhakajingili mu maboti ghangi bheni, na kujenda ku Kapelenaumu nahuli kundonda Yesu.
24 Quando viram que Jesus e os seus discípulos não estavam ali, subiram nos barcos e saíram para Cafarnaum a fim de procurá-lo.
25 Hata pabhakunhimanili kwihi ja bahali, bhakundalukile, “Mbola, wehapa uhikiki lile pambane?”
25 A multidão encontrou Jesus no lado oeste do lago, e perguntaram a ele: — Mestre, quando foi que o senhor chegou aqui?
26 Yesu akabhayangiki, na kubhapwaghila, “Chakaka, numpwaghila, mwenga mnonda nepani nga kwa ndandi mkaweni nginyulila, nambu maghambu mkakuliki mabumunda ghala, na kutupila.
26 Jesus respondeu:
27 Ngamwachihenge lihengu chilebhi chechiyonangeka, nambu chilebhi chechitamakila mbaka womi wa mileli, ambachu Mwana waka Mundu anaampekyaje, kwa ndandi jonihoju nde joajeghaliki muhuli na Chapanga Atati.”
27 Não trabalhem a fim de conseguir a comida que se estraga, mas a fim de conseguir a comida que dura para a vida eterna. O
28 Bhela bhakumpwaghile, “Bho, tutenda bholi nahuli tupata kughahenga mahengu ghaka Chapanga?”
28 — O que é que Deus quer que a gente faça? — perguntaram eles.
29 Yesu akabhayangiki, na kubhapwaghila, “Haleli nde lihengu laka Chapanga, kubha munhobhalyaje jola joatumakiki najombi.”
29 — Ele quer que vocês creiam naquele que ele enviou! — respondeu Jesus.
30 Bhakumpwaghile, “Bho, anauhenga nginyulila bhole nahuli tujibhonaje na tupata kuhobhalela? Bho, anauhenga lihengu bhole?
30 Eles disseram: — Que milagre o senhor vai fazer para a gente ver e crer no senhor? O que é que o senhor pode fazer?
31 Akahokolu bhitu bhakakuliki mana kulipololu ngati moilembakike mu Malembelu Mahuhu, ‘Akabhapeki mana kuhuma kunani kumahunde nahuli bhakulaje.’ ”
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto, como dizem as Escrituras Sagradas : “Do céu ele deu pão para eles comerem.”
32 Yesu akabhapwaghile, “Chakaka, numpwaghila, nga Musa joakumpeki mabumunda kuhuma kunani kumahunde, nambu Chapanga Atati wangu nde joampekeha mwehapa mabumunda gha chakaka kuhuma kunani kumahunde.
32 Jesus disse:
33 Kwa ndandi libumunda laka Chapanga nde jola joahelela kuhuma kunani kumahunde, na kuupekeha ndema womi.”
33 Porque o pão que Deus dá é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Bhela bhakumpwaghile, “Bambo, machobha ghokapi utupekyaje libumunda leniheli.”
34 — Queremos que o senhor nos dê sempre desse pão! — pediram eles.
35 Yesu akabhapwaghile, “Nepani nde libumunda la womi. Jokapi joahika kwangu nepani ngayibhoni injala ng'o, na jola joanhobhale nepani ngayibhoni inywita ng'o.
35 Jesus respondeu:
36 Nambu numpwaghile kubha, njomwi kumona, nambu mwakali ngachemuhobhalela.
36 Mas eu já disse que vocês não creem em mim, embora estejam me vendo.
37 Bhokapi bhaambeke Atati anabhahika kwangu, kabheti jokapi joahika kwangu nganundekeli kunja ng'o.
37 Todos aqueles que o Pai me dá virão a mim; e de modo nenhum jogarei fora aqueles que vierem a mim.
38 Kwa ndandi ngachenheli kuhuma kunani kumahunde nahuli kuhenga ngati mombali nepani, nambu nhenga mapalu ghaka jola joandumike.
38 Pois eu desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou e não para fazer a minha própria vontade.
39 Na mapalu ghaka jola joandumike nde aghagha, ja kubha kwa bhokapi bhaambekihe nganunhoa hata jumu, nambu nimuyoha kabhete mu lichobha la kujomukela.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que nenhum daqueles que o Pai me deu se perca, mas que eu ressuscite todos no último dia.
40 Kwa ndandi mapalu gha Atati wangu nde aghagha, ja kubha kila joandingalila Mwana na kunhobhalela jombi, akubhaje na womi wa mileli, na nepani ananimuyohaje mu lichobha la kujomukela.”
40 Pois a vontade do meu Pai é que todos os que veem o Filho e creem nele tenham a vida eterna; e no último dia eu os ressuscitarei.
41 Bhela Bhayahude bhakutumbwi kung'ong'uteka, kwa ndandi akapwaghiki, “Nepani nde libumunda lelihelile kuhuma kunani kunahundi.”
41 Eles começaram a criticar Jesus porque ele tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 Bhakapwaghike, “Bho, hajoju le nga Yesu, mwana waka Yusufu, jotummanyi atati waki na mabhu waki? Bho, henu apwagha bhole kubha, ‘Nhelili kuhuma kunani kumahunde?’ ”
42 E diziam: — Este não é Jesus, filho de José? Por acaso nós não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que agora ele diz que desceu do céu?
43 Bhela Yesu akayangiki, na kubhapwaghila, “Ngamwing'ong'uteka mabheti kwa mabheti.”
43 Jesus respondeu:
44 Nga mundu joaweza kuhika kwangu nepani, nangakuhutwa na Atati joandumike, na nepani ananimuyohaje mu lichobha la kujomukela.
44 Só poderão vir a mim aqueles que forem trazidos pelo Pai, que me enviou, e eu os ressuscitarei no último dia.
45 Ilembakiki mu Malembu gha bhalota bhaka Chapanga, “Bhandu bhokapi anabhabholakikaje na Chapanga.” Bhela kila mundu joanjowana Atati, na kulibhola kuhuma kwaki, jonihoju ahika kwangu nepani.
45 Nos
46 Njeta mundu joambweni Atati, nambu jombi joahuma kwaka Chapanga, jonihoju nde joambweni Atati.
46 Isso não quer dizer que alguém já tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; ele já viu o Pai.
47 Chakaka numpwaghila, jombi joanhobhalela nepani abhi na womi wa mileli.
47 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Nepani nde libumunda la womi.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Akahokolu bhinu bhakakuliki mana kulipololu, na bhakapotile.
49 Os antepassados de vocês comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Nambu lendenu nde libumunda lelihelili kuhuma kunani kumahunde, na kubha mundu aweza kula, na wala ngayipotele.
50 Aqui está o pão que desce do céu; e quem comer desse pão nunca morrerá.
51 Nepani nde libumunda lelihelili kuhuma kunani kumahunde, mundu anaakuliki libumunda lenu, anaatamaje mileli. Na libumunda lemoha nepani nde hyegha jangu, jenijibhoha kwa ndandi ja womi wa bhandu bha pundema.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer desse pão, viverá para sempre. E o pão que eu darei para que o mundo tenha vida é a minha carne.
52 Bhela Bhayahude bhakalochini bheni kwa bheni, bhakapwaghaje, “Bho, aweza bholi mundu ajoju kutupekeha tepani hyegha jaki nahuli tukulaje?”
52 Aí eles começaram a discutir entre si. E perguntavam: — Como é que este homem pode dar a sua própria carne para a gente comer?
53 Bhela Yesu akabhapwaghile, “Chakaka, numpwaghila, ngati ngachemkula hyegha jaka Mwana waka Mundu, na kunywa mwahi waki, ngachembi na womi mkati jinu.
53 Então Jesus disse:
54 Joakula hyegha jangu, na kunywa mwahi wangu, abhi na womi wa mileli, na nepani ananimuyohaje mu lichobha la kujomukela.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Kwa ndandi hyegha jangu nde chilebhi cha chakaka, na mwahi wangu nde chakunywa cha chakaka.
55 Pois a minha carne é a comida verdadeira, e o meu sangue é a bebida verdadeira.
56 Joakula hyegha jangu, na kunywa mwahi wangu, atama mkati jangu, na nepani ndama mkati jaki.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue vive em mim, e eu vivo nele.
57 Ngati Atati joabhi mwome moandumi nepani, na nepani mili mwome kwa Atati, bhelabhela jola joangula nepani, anaakubha mwome kwangu nepani.
57 O Pai, que tem a vida, foi quem me enviou, e por causa dele eu tenho a vida. Assim, também, quem se alimenta de mim terá vida por minha causa.
58 Lendenu nde libumunda lelihelile kuhuma kunani kumahunde, nga ngati akahokolu bhinu mobhakakuli mana, na kupotela, nambu jola joakula libumunda lendenu anaatamaje mileli.”
58 Este é o pão que desceu do céu. Não é como o pão que os antepassados de vocês comeram e mesmo assim morreram. Quem come deste pão viverá para sempre.
59 Yesu akapwaghiki malobhi ghanihagha paakabhi abhola mu nyumba ja kuhimanganila Bhayahude, ku Kapelenaumu hoku.
59 Jesus disse isso quando estava ensinando na sinagoga de Cafarnaum.
60 Bhela bhandu bhamaheli pachilanda ja bhabhulwa bhaki pabhakajowini lijambu leniheli, bhakapwaghike, “Mambu aghagha nde ghanonwipe, bho, mundu bholi joaweza kughajowanela?”
60 Muitos seguidores de Jesus ouviram isso e reclamaram: — O que ele ensina é muito difícil! Quem pode aceitar esses ensinamentos?
61 Najombi Yesu akamanyi muntima waki kubha bhabhulwa bhaki bhaling'ong'utakela lijambu leniheli, akabhapwaghile, “Bho, lijambu haleli le luntenda kuhakalila?
61 Não disseram nada a Jesus, mas ele sabia que eles estavam resmungando contra ele. Por isso perguntou:
62 Bho, henu anakukubha bhole pamwambona Mwana waka Mundu akagholukaje kujenda kola koakabhi pakutumbula?
62 E o que aconteceria se vocês vissem o
63 Roho Mhuhu nde joajeghela womi, hyegha jaka mundu ngachejibhi na chindu ndeka. Nambu malobhi ghanihagha ghanumpwaghile nde Roho, kabheti nde womi.
63 O Espírito de Deus é quem dá a vida, mas o ser humano não pode fazer isso. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida,
64 Nambu kubhi na bhangi pachilanda jinu bhangakuhobhalela.” Kwa ndandi Yesu akamanyiki kutumbu pa kutumbulila kubha nde bhangakuhobhalela, najombi nde nane joamung'anambukaje.
64 mas mesmo assim alguns de vocês não creem. Jesus disse isso porque já sabia desde o começo quem eram os que não iam crer nele e sabia também quem ia traí-lo.
65 Akapwaghike, “Kwa ndandi jeniheji nukumpwaghili kubha nga mundu joaweza kuhika kwangu nepani, pangakujangatiwa na Atati wangu.”
65 Jesus continuou:
66 Kwa ndandi ja ghanihagha bhamaheli pachilanda ja bhabhulwa bhaki bhakakelawiki kunyuma, na ngachebhalongini naku kabhete.
66 Por causa disso muitos seguidores de Jesus o abandonaram e não o acompanhavam mais.
67 Bhela Yesu akabhalalukili bhabhulwa bhaki komi na bhabheli bhala, “Bho, mwehapa nanamu mpala kubhoka?”
67 Então ele perguntou aos doze discípulos:
68 Bhela Simoni Petulu akamuyangike, “Bombo, bho, tujenda kwaka nane? Wehapa ubhi na mabholu ghaghaleta womi wa mileli.
68 Simão Pedro respondeu: — Quem é que nós vamos seguir? O senhor tem as palavras que dão vida eterna!
69 Na tepani tuhobhalela, kabheti tumanyi, ja kubha wehapa nde Kristo, Mhuhu waka Chapanga.”
69 E nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo que Deus enviou.
70 Yesu akabhayangike, “Bho, nepani ngachenunhawili mwenga komi na bhabheli, na jumu winu nde Shetani?”
70 Jesus disse:
71 Panihapa Yesu akabhi andongalela Yuda, mwana waka Simoni Isikalioti, ndandi jonihoju nde joamung'anambukaje, najombi nde jumu wa bhabhulwa komi na bhabheli bhala.
71 Ele estava falando de Judas, filho de Simão Iscariotes. Pois Judas, embora fosse um dos doze discípulos, ia trair Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.