Atos 7
mpa (MPA) vs NAA
1 Bhela Mpenganyambiku Nkolongwa akundaluki Stefano, “Bho, mambu ghangani le gha chakaka?”
1 Então o sumo sacerdote perguntou a Estêvão: — Isso de fato é assim?
2 Stefano akayangike, “Mwabhalongu bhangu na akatati bhangu, nyowanyaje! Chapanga akumpitali ahoko witu Ibulahimu paakabhi ku Mesopotamia paakabhi akali nga kujenda kutama ku Halani.
2 Estêvão respondeu: — Irmãos e pais, escutem. O Deus da glória apareceu a Abraão, nosso pai, quando este estava na Mesopotâmia, antes de morar em Harã,
3 Chapanga akumpwaghile, ‘Ubhoka pa inchi jaku na waleka bhandu bha lukolu lwaku ujendaje ku inchi jenakulangiaje.’
3 e lhe disse: “Saia da sua terra e do meio da sua parentela e vá para a terra que eu lhe mostrarei.”
4 Bhela, Ibulahimu akahamiki ku inchi ja ku Kalidayo, akapiti kutama ku Halani. Paakajomwi kupotela atati waki, Chapanga akumbohiki kabheti Ibulahimu kuhuma ku Halani na kundeta kutama ku inchi jenjenu jentama sajeno.
4 Então Abraão saiu da terra dos caldeus e foi morar em Harã. E dali, com a morte de seu pai, Deus o trouxe para esta terra em que vocês agora estão morando.
5 Chapanga ngacheampeki Ibulahimu inchi nahuli jibya jaki, ngacheakumpeki hata chipandi kichokopi cha kubheka chigholu chaki, hata bhela Chapanga akumpeki chilanga kubha jombi na lubheleku lwaki anabhatola upwelelu wa inchi jenjenu, hata koni chikahi hechi Ibulahimu ngacheakabhi na mwana.
5 Nela, não lhe deu herança, nem sequer o espaço de um pé; mas prometeu dar-lhe a posse dela e, depois dele, à sua descendência, embora Abraão ainda não tivesse filhos.
6 Chapanga akumpwaghi ana, ‘Bhana bhaku bhibya bhaghene ku inchi ja bhandu bhangi, na konihoko bhibya bhatumwa bhabho, na kubhahenge mambu mahakau kwa chikahi cha hyaka mia ncheche.’
6 E Deus falou que a descendência dele seria peregrina em terra estrangeira, onde seriam escravizados e maltratados durante quatrocentos anos.
7 Chapanga akapwaghike, ‘Nambu nepani ananabhatemula bhandu bha inchi jeniheji jejabhabheka bhabya bhatumwa, na baada ja ghanihagha, ananabhabhoha bhabhelakeka bhinu pa inchi jeniheje nahuli bhahika kunyojabhela pandu pani.’
7 — Deus disse ainda: “Castigarei a nação da qual forem escravos; e, depois disso, sairão daí e me servirão neste lugar.”
8 Panihapa Chapanga akumpeki Ibulahimu lulaghilu lwa jando ngati nginyulila jaki. Ibulahimu akumbeliki Isaka na akunhekiti jando lichobha la nane kutumbu paakabhelakike. Palongi Isaka akumbeliki Yakobo najombi akunhengi bhelabhela, na Yakobo akabhabheliki akahoko bhitu komi na bhabheli bhala na kubhahenge bhelabhela.
8 Então lhe deu a aliança da circuncisão. Assim, Abraão gerou Isaque e o circuncidou no oitavo dia; e Isaque gerou Jacó, e Jacó gerou os doze patriarcas.
9 “Maghambu akahoko bhitu bhala bhakumboni wihu Yusufu,” bhakundombisi kutumwa ku Misili. Nambu Chapanga akabhi papamu naku.
9 — Os patriarcas, invejosos de José, venderam-no para ser levado para o Egito. Mas Deus estava com ele
10 Akunkengali kubhokana na mang'ahiku ghaki ghokapi ghaghumpatike, kabheti Chapanga akumpeki chihomu, apata kupalakika na Falao, nkolongwa wa ku Misili na kubhonikana abhi na mbulau yamaheli palongi jaki. Nkolongwa jola akumbehi abya njemalela wa inchi jaki na wa nyumba jaki jokapi.
10 e o livrou de todas as suas aflições, concedendo-lhe também graça e sabedoria diante de Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador daquela nação e de toda a casa real.
11 Bhela kukabhi na injala ku inchi jokapi ja ku Misili na ku Kanaani, jakapelaki ulali ukolongwa. Akahoko bhitu ngachebhaweziki kupata chilebhi cha kubhajaghanila.
11 Depois houve fome e grande sofrimento em todo o Egito e em Canaã, e nossos pais não achavam o que comer.
12 Nambu Yakobo paakajowini kubha ku Misili kukabhi na ingano, akabhatumiki bhana bhaki, yani akahoko bhitu, bhajendaje ku Misili kwa mala ja kutumbula.
12 Mas, quando Jacó ouviu que no Egito havia trigo, mandou, pela primeira vez, os nossos pais até lá.
13 Pamwanja wabhu wa kabhele, Yusufu akalilowili kwa bhalongu bhaki, na Falao akabhamanyiki bhalongu bhaka Yusufu.
13 Na segunda vez, José se fez reconhecer pelos seus irmãos, e o Faraó veio a conhecer a família de José.
14 Yusufu akatumiki ubholu wa kundoha Yakobo atati waki na bhalongu bhaki bhokapi bhahikaje ku Misili, jumula jabhu bhakabhi bhandu sabini na nhwanu.
14 Então José mandou chamar Jacó, seu pai, e toda a sua parentela, isto é, setenta e cinco pessoas.
15 Bhela Yakobo akapiti ku Misili hoku jombi na akahoko bhitu kobhakapotalile.
15 Jacó foi para o Egito, e ali morreu ele e também os nossos pais.
16 Hyegha yabhu ikaletakiki mbaka ku Shekemu, ikataghakiki mu litengeli leakahemi Ibulahimu kuhuma kwa bhana bhaka Hamoli kwa pandu fulani pa mbija.
16 Depois eles foram transportados para Siquém e postos no túmulo que Abraão tinha comprado dos filhos de Hamor, em Siquém, pagando um certo preço.
17 “Chikahi pachakahikiki Chapanga kumpeke chilanga cheakumbeki Ibulahimu, ubhalangiku wa bhandu bhitu ku Misili ukajonjukiki namaa.
17 — E, quando já estava próximo o tempo em que Deus cumpriria a promessa feita a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito,
18 Pa kujomukela nkolongwa jumu jwangakummanya Yusufu akatumbwi kutawala ku Misili.
18 até que se levantou ali outro rei, que não conhecia José.
19 Jonihoju akabhahakali namaa bhandu bhitu Bhaizilaeli, na kubhahenge mahakau akahoko bhitu, kwa kubhapeke amuli bhabhalekala kunja bhana bhabhu bhang'eng'a, nahuli bhapotilaje.
19 Este outro rei tratou com astúcia a nossa gente e torturou os nossos pais, a ponto de forçá-los a abandonar seus meninos recém-nascidos, para que não sobrevivessem.
20 Chikahi hechi akabhelakiki Musa, najombi akabhi mwana nyahi namaa. Akaleliwi mu nyumba ja atati waki kwa chikahi cha myehi jitatu.
20 Por esse tempo nasceu Moisés, que era formoso aos olhos de Deus. Durante três meses ele foi mantido na casa de seu pai.
21 Pabhalepali kunhiya nakanope, bhakumpihiki kunja na kamwali waka nkolongwa Falao akumtoliki, na kundela ngati mwana waki mwene.
21 Quando tiveram de abandoná-lo, a filha de Faraó o recolheu e criou como seu próprio filho.
22 Musa akabholakiki mambu ghokapi gha mbulau ya Bhamisili, na akabhi mundu joamanyakine kwa malobhi na matendu ghaki.”
22 E Moisés foi educado em toda a ciência dos egípcios e era poderoso em palavras e obras.
23 “Chikahi Musa paakabhi na hyaka alobaini, akaamwi kujenda kubhalola bhalongu bhaki Bhaizilaeli.
23 — Quando completou quarenta anos, Moisés teve a ideia de visitar os seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Konihoku akumbweni mundu jumu wa ku Misili akunhengila uhakau mundu jumu wa ku Izilaeli, akapiti kunkengalela joabhoniwa jola, na kwa kulepa kisasi akunkomiki Mmisili jola.
24 Vendo um homem ser maltratado, saiu em defesa dele e vingou o oprimido, matando o egípcio.
25 Musa aholalya kubha bhalongu bhaki bhimanya kubha Chapanga anaabhakengalyaje kwa kuntumi jombe, nambu bhombi ngachebhamanyi bhenibhela.
25 Ora, Moisés pensava que seus irmãos entenderiam que Deus queria salvá-los por meio dele; eles, porém, não entenderam.
26 Chilabhu jaki, Musa akabhaweni Bhaizilaeli bhabheli bhakakomanaje, akalengiki kubhakenga kwa kubhapwaghila, ‘Mwe mabhandu, mabhanganya mabhalongo, bho, maghambu kiki mpotikana mabhete kwa mabhete?’
26 No dia seguinte, Moisés aproximou-se de uns que brigavam e procurou reconduzi-los à paz, dizendo: “Homens, vocês são irmãos; por que estão maltratando um ao outro?”
27 Nambu mundu joakabhi andapula njaki jola akunkangiki Musa kunkeghe na kundalukila, ‘Bho, nane joakubhei wehapa ubya chiongozi na mtemula witu tepani?’
27 Mas o que agredia o seu próximo repeliu Moisés, dizendo: “Quem colocou você como chefe e juiz sobre nós?
28 ‘Bho, upala kungoma ngati moukunkomi Mmisili jola licho?’
28 Será que quer me matar, assim como ontem matou o egípcio?”
29 Musa paakajowini malobhi ghanihagha, akatiliki na kujenda kutama ngati ngeni ku inchi ja ku Midiani. Na konihoku akapatiki bhana bhabheli bha chikambaku.
29 Ao ouvir isto, Moisés fugiu e se tornou peregrino na terra de Midiã, onde lhe nasceram dois filhos.
30 “Payapetiki hyaka alobaini, mtumika wa kunani kwaka Chapanga akumpitali Musa pa chitutu chechibhelala moto kulipololu hoku pambipi na Chitombi Sinai.
30 — Passados quarenta anos, apareceu-lhe, no deserto do monte Sinai, um anjo, por entre as chamas de uma sarça que estava queimando.
31 Musa paakaweni mambu ghanihagha, akakangichi namaa kubhona mabhonu ghala. Akaheghali pambipi nahuli kulingalila, akajowini sauti jaka Bambo.
31 Moisés ficou maravilhado diante daquela visão e, aproximando-se para contemplá-la, ouviu-se a voz do Senhor, que disse:
32 Jakapwaghaje, ‘Nepani nde Chapanga wa akahokolu bhaku, Chapanga waka Ibulahimu, Isaka na Yakobo.’ Musa akabhaghiji kwa choghoi na wala ngacheaweziki kujendale kulingalila.
32 “Eu sou o Deus dos seus pais, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó.” Moisés, tremendo de medo, não ousava contemplar a sarça.
33 Bambo akumpwaghile, ‘Uhulaje magubasi ghaku maghambu pandu paujemi pani nde pandu pahuhu.
33 Então o Senhor disse: “Tire as sandálias dos pés, porque o lugar em que você está é terra santa.
34 Chakaka naghaweni mang'ahiku gha bhandu bhangu ku Misili hoku. Nikijowini chilelu chabhu cha mabhinilu, na nepani nhelili nahuli nabhakengalyaje. Henu uhikaje, nanatu ananukutumaje ku Misili.’
34 Certamente vi o sofrimento do meu povo no Egito, ouvi o seu gemido e desci para libertá-lo. Venha, agora; vou mandar você para o Egito.”
35 “Jonihoju akabhi Musa jobhunkanika bhandu, bhakapwaghaje, ‘Bho, joakubhehi wehapa ubya chiongozi na mtemula witu tepani nane?’ Chapanga nde joakuntumiki abya chiongozi na mkombola, kwa indela jaka mtumika wa kunani kwaka Chapanga joakumpitali ku chitutu chechibhelala moto.
35 — A este Moisés, a quem tinham rejeitado, dizendo: “Quem colocou você como chefe e juiz?”, Deus enviou como chefe e libertador, com a assistência do anjo que lhe apareceu na sarça.
36 Musa nde jobhalonguwa bhandu bhabhoka ku Misili kwa kuhenga nginyulila na ngangachu ku inchi ja ku Misili, ku Bahali ja Shamu, na kulipololu kwa chikahi cha hyaka alobaini.
36 Foi Moisés quem os tirou de lá, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, no mar Vermelho e no deserto, durante quarenta anos.
37 Jonihoju nde Musa jobhapwaghila bhandu bha ku Izilaeli, ‘Chapanga anaanhaghulya mlota ngati nepani kuhuma kwa bhalongu bhinu mabhete, munjowanyaje jombi.’
37 Foi ainda Moisés quem disse aos filhos de Israel: “Deus fará com que, do meio dos irmãos de vocês, se levante um profeta semelhante a mim.”
38 Chikahi hechi pakukabhi uhimanganu wa Bhaizilaeli kulipololu hoku, jombi akabhi panipala na akahoko bhitu papamu na mtumika wa kunani kwaka Chapanga joalongila naku ku Chitombi Sinai jola. Jombi nde joakajopalili malobhi gha womi nahuli atupekyaje tepani.
38 É este Moisés quem esteve na congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai e com os nossos pais. Foi ele quem recebeu palavras vivas para nos transmitir.
39 “Nambu akahoko bhitu ngachebhapaliki kumtii Musa, bhakunkaniki na bhakatokuli kukelebhuka kabheti ku Misili.
39 — Nossos pais não quiseram obedecer a Moisés, mas o rejeitaram e, no seu coração, voltaram para o Egito,
40 Bhakumpwaghi Haluni, ‘Utulenganakyaje imong'umong'u yeyatulonguwa mwindela, maghambu ngachetumanyi ghaghumpatiki Musa joatulonguhaje tubhokaje ku inchi ja Misili.’
40 dizendo a Arão: “Faça para nós deuses que vão adiante de nós; porque, quanto a este Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.”
41 Panihapa bhakalenganaki chimong'umong'u cha ubhonikanu wa litoli la ng'ombi, bhakaletiki nyambiku kwa chimong'umong'u chela na kuhekalela lihengu lebhahengiki kwa mabhoku ghabhu bhene.
41 Naqueles dias, fizeram um bezerro e ofereceram sacrifício ao ídolo, alegrando-se com as obras das suas mãos.
42 Bhela Chapanga akabhokiki pachilanda jabhu, akabhalehi bhajojabya ndondwa, lyobha na mwehi ngati moilembakike mu chitabu cha bhalota bhaka Chapanga.
42 Mas Deus se afastou e os entregou à adoração das estrelas do céu, como está escrito no Livro dos Profetas: “Ó casa de Israel, será que foi para mim que vocês ofereceram vítimas e sacrifícios no deserto, durante quarenta anos?
43 Mabhanganya mwakalitotwili lihema laka kichapanga winu Moleki,
43 Não é verdade que vocês levantaram o tabernáculo de Moloque e a estrela de Renfã, o deus de vocês, imagens que vocês fizeram para as adorar? Por isso, vou mandar vocês ao exílio para além da Babilônia.”
44 “Ku lipololu kola akahoko bhitu bhakabhi na Lihema la Ulandilu. Lakalenganakiki ngati Chapanga moakumpwaghi Musa alenganakyaje, kulengana na ulenganesu ghola ghoauwene.
44 — O tabernáculo do testemunho estava entre nossos pais no deserto, como havia ordenado aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto.
45 Akahoko bhitu bhakajopalani bheni kwa bheni mbaka chikahi chaka Yoshua, pabhakajitohi inchi jela kuhuma kwa bhandu bha inchi nayenge ambayu Chapanga akaitopwile palongi jabho. Panihapa likatami mbaka chikahi chaka Daude.
45 Também nossos pais, com Josué, tendo recebido o tabernáculo, o levaram, quando tomaram posse das nações que Deus expulsou da presença deles. Foi assim até os dias de Davi,
46 Daude akapatiki chihomu palongi jaka Chapanga, akundobhiki Chapanga kunchenge matamu gha kutama jombi joakabhi Chapanga waka Yakobo.
46 que obteve o favor de Deus e pediu autorização para construir uma casa para o Deus de Jacó.
47 Nambu Solomoni nde joakunchengi Chapanga nyumba.
47 Mas foi Salomão quem lhe edificou a casa.
48 “Papamu na bhela, Chapanga Joabhi Kunani Nakanope ngacheatama mu nyumba yeichengakiki na mabhoku gha bhandu, ngati mlota waka Chapanga moapwaghila:
48 Entretanto, o Altíssimo não habita em casas feitas por mãos humanas. Como diz o profeta:
49 ‘Bambo apwagha, kunani nde chitehu changu cha ukolongwa,
49 “O céu é o meu trono, e a terra é o estrado dos meus pés. Que casa vocês edificarão para mim, diz o Senhor, ou qual é o lugar do meu repouso?
50 Bho, mabhoku ghangu le ngacheghabhombiki hindu ayeyi yokape?’
50 Não é fato que a minha mão fez todas estas coisas?”
51 “Mwenga mwemnonwipi hingo! Mitima na makutu ghinu ghabhi ngati gha bhandu bhangakummanya Chapanga. Mabhanganya ngati akahoko bhinu. Machobha ghokapi mumpenga Roho Mhuhu.
51 — Homens teimosos e incircuncisos de coração e de ouvidos, vocês sempre resistem ao Espírito Santo. Vocês fazem exatamente o mesmo que fizeram os seus pais.
52 Bho, abhi mlota jwangakung'ahakika na akahoko bhinu? Akahoko bhinu bhakabhakomiki bhalota bhaka Chapanga bhaakabhatumiki bhatangazaje kuhika kwaka Mweni Haki. Na sajenu, mabhanganya ntehi kung'anambuka, na kunkoma.
52 Qual dos profetas os pais de vocês não perseguiram? Eles mataram os que anteriormente anunciavam a vinda do Justo, do qual vocês agora se tornaram traidores e assassinos,
53 Mwanganya mkajopali Shelia yeyaletakiki kwinu na bhatumika bha kunani kwaka Chapanga, nambu ngachemwikamwile!”
53 vocês que receberam a lei por ministério de anjos e não a guardaram.
54 Bhazee bha pachengo pabhajowini malobhi ghanihagha, bhakahakali namaa, bhakamuyaghi Stefano minu kwa inyela.
54 Ao ouvirem isto, ficaram com o coração cheio de raiva e rangiam os dentes contra ele.
55 Nambu Stefano koni akabya atweli Roho Mhuhu, akalingalaki kunani kumahunde, akauweni ulumbalilu waka Chapanga na Yesu akabya ajemiki upambala wa kumalelelu waka Chapanga.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, fitou os olhos no céu e viu a glória de Deus e Jesus, que estava à direita de Deus.
56 Akapwaghike, “Ndingalyaje! Mona kunani kumahunde kuhowike na Mwana waka Mundu ajemiki upambala wa kumalelelu waka Chapanga!”
56 Então disse: — Eis que vejo os céus abertos e o Filho do Homem, em pé à direita de Deus.
57 Panihapa, bhandu bhokapi bhabhabhi pa uhimanganu wa pachengo pala, bhakajamalili na kuhibha makutu kwa mabhoku ghabho. Na bhela bhakamuhombili bhokapi kwa papamu,
57 Eles, porém, gritando bem alto, taparam os ouvidos e, unânimes, avançaram contra ele.
58 bhakumpihiki kunja ja muchi, na kundapula maganga. Na bhalandilu bhakabhei makoti ghabhu pahi ja ulingalilu waka nkombu jumu lihina laki Sauli.
58 E, expulsando-o da cidade, o apedrejaram. As testemunhas deixaram as capas deles aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Bhakajendali kundapu kwa maganga koni Stefano akundobha Chapanga, “Bambo Yesu, ujopalya roho jango!”Mundu alapulika kwa maganga mbaka kupotela|alt="A person being stoned to death" src="19 Being Stoned.jpg" size="col" ref="7:59"
59 E enquanto o apedrejavam, Estêvão orava, dizendo: — Senhor Jesus, recebe o meu espírito!
60 Akachikimi pahi, akaleliki kwa sauti ngolongwa, “Bambo! Ngawabhalangila lihoku lendenu.” Paakajomwi kulonge bhenibhela, akapotile. Sauli najombi akachiweni chihengu chenihechi cha kukomakeka kwaka Stefano kubha wichu.
60 Então, ajoelhando-se, gritou bem alto: — Senhor, não os condenes por causa deste pecado! E, depois que ele disse isso, morreu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.