Atos 19

mpa (MPA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Chikahi Apolo paakabhi ku Kolinso, Paulo akajendali na mwanja waki kupetela inchi ya kundonda na akahiki ku Efeso. Konihoku akabhahimani bhabhulwa bhakumu,
1 Aconteceu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso. Encontrando ali alguns discípulos,
2 akabhalalukile, “Bho, mwakajopali le Roho Mhuhu chikahi pamwahobhalile?”
2 perguntou-lhes: — Vocês receberam o Espírito Santo quando creram? Ao que eles responderam: — Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 Paulo akabhalalukile, “Wichu, bho, henu mwakabatizwi kwa ubatizu bhole?”
3 Paulo perguntou: — Então que batismo vocês receberam? Eles responderam: — O batismo de João.
4 Paulo akabhapwaghile, “Yohana akabatizi kwa ubatizu wa kung'anambuka na kughaleka mahoku, na kubhapwaghi bhandu kubha bhunhobhalyaje jola joanahikaje punyuma jake, yani, Yesu.”
4 Paulo explicou: — João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois dele, a saber, em Jesus.
5 Pabhajowini ghanihagha bhakabatizwi kwa lihina laka Bambo Yesu.
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados no nome do Senhor Jesus.
6 Paulo akabhekiki mabhoku ghaki panani jabhu, na Roho Mhuhu akabhahelali panani jabhu, nabhombi bhakatumbwi kulongela kwa lugha nayenge na kulotela.
6 E, quando Paulo lhes impôs as mãos, o Espírito Santo veio sobre eles, e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 Na ubhalangiku wabhu bhakabhi ngati akanalomi komi na bhabheli.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Paulo akajingi munyumba ja kuhimanganila Bhayahude, na kwa chikahi cha myehi jitatu akabhatangazili bhandu panga na choghohi, na akalongalanili nabhu malobhi gha Ukolongwa waka Chapanga koni akapala kubhahuta bhandu bhahobhalyaje.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, discutindo e persuadindo a respeito do Reino de Deus.
9 Nambu bhakumu bhabhu bhakabhi na mitima ja kunonopa na ngachebhahobhalile, na bhakatumbwi kulongela mambu mahakau palongi ja lipogha la bhandu kubhokana na Indela jaka Bambo. Bhela Paulo akabhalekiki na kubhatola bhabhulwa bhaki, na kila lichobha akabhi alongalane na bhabhulwa bhaki munyumba ja kulibholela jaka Tilano.
9 Mas como alguns deles se mostravam teimosos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo se afastou deles. E, levando consigo os discípulos, passou a falar diariamente na escola de Tirano.
10 Mambu ghanihagha ghakajendali kwa chikahi cha hyaka ibhele, bhela bhandu bhokapi bhabhatamika ku mkoa wa Asia, bhokapi Bhayahude na Bhagiliki, bhakajowini Lilobhi laka Bambo Yesu.
10 Paulo fez isso durante dois anos, de modo que todos os habitantes da província da Ásia ouviram a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 Chapanga akahengiki nginyulila ya kukangacha yamahele kupetela mabhoku ghaka Paulo.
11 Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 Bhandu bhakabhi bhatola itambala na ingobhu yengi yeikabhi Paulo atumile, bhakaipeliki kwa bhatamwa, nabhombi bhakalamiki hitamu yabhu, na majobhi ghakabhapitike.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 Bhakabhi Bhayahude bhakumu bhabhahangajika koni na hako, nabhombi nde bhaponga majobhi, bhakalengiki kuloghola lihina laka Yesu kwa bhala bhabhakabhi na majobhi, bhakapwaghaje, “Nunkenjukila kwa lihina laka Bambo Yesu, joantangaza Paulo, ubhokaje.”
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre pessoas possuídas de espíritos malignos, dizendo: — Ordeno que saiam pelo poder de Jesus, a quem Paulo prega.
14 Bhabhakabhi bhahenga bhenibhela bhakabhi bhana saba bhaka Sikewa, joakabhi Mpenganyambiku Nkolongwa wa Bhayahude.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Nambu lijobhi jola akabhayangike, “Yesu nummanyi, na Paulo nummanyi, bho, nambu mabhanganya mabhane?”
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: — Conheço Jesus e sei quem é Paulo; mas vocês, quem são?
16 Panihapa mundu joakabhi na majobhi jola akabhahombile. Akabhaweziki bhokapi kwa makili na kubhahenge liyaha, bhakatiliki kuhuma munyumba jela bhakabya bhabhi panga na ingobho na bhatweli hilonda.
16 E o possuído do espírito maligno saltou sobre eles, dominando a todos e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Bhayahude na Bhagiliki bhabhatamika ku Efeso bhakajowini ghanihagha, bhokapi bhakatweliwi na choghohi, na lihina laka Bambo Yesu lakalumbalike.
17 Este fato chegou ao conhecimento de todos os moradores de Éfeso, tanto judeus como gregos. Veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Bhahobhalela bhamahele bhakahikiki palongi ja bhandu na bhakajetakili mahoku ghabhu ghabhakabhi bhaghahengike.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 Bhangi bhabhakabhi bhahangajika na mambu gha kihabhi pakutumbula hapa, bhakailetiki itabu yabhu na kuijocha kwa moto palongi ja bhandu bhokapi. Bei ja itabu yela payabhalangiki, ikahiki jumula ja ipandi elufu hamsini ya madini gha feza.
19 Também muitos dos que haviam praticado magia, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculado o valor dos livros, verificaram que chegava a cinquenta mil denários.
20 Ana nde ntundu lilobhi laka Bambo molijonjukakyaje kujaghanila na kubhonikana kubha na makili nakanopi.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Paghajomwiki mambu ghanihagha, Paulo akaholali muntima waki kujenda ku Yelusalemu kwa kupetela ku Makedonia na ku Akaya. Akapwaghike, “Ananhikiki konihoku, anaimbalika kujenda mbaka ku Loma nakombe.”
21 Depois destas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia. Ele dizia: — Depois de passar por Jerusalém, preciso ir também a Roma.
22 Bhela akabhatumiki bhandu bhabhele pachilanda ja bhabhunjangatya lihengu, Timoseo na Elasto bhalongulyaje kujenda ku Makedonia, nambu jombi akahighali kwa chikahi ku mkoa wa Asia.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que o ajudavam, a saber, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na província da Ásia.
23 Chikahi chenihechi nde pakukapitali fujo ngolongwa ku Efeso kubhokana na Indela jaka Bambo.
23 Por esse tempo, houve grande tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 Kukabhi na mundu jumu joakabhi alenganakela madini gha feza, lihina laki alowakika Demetilio, lihengu laki lakabhi kulenganakela imong'umong'u ya nyumba ya ichapanga ya chimbomba yeilowakika Alitemi. Lihengu leniheli lakabhapeki bhatumika bhaki nyonjeka yamaheli.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia modelos de prata do templo de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Bhela akabhabhongini bhatumika bhaki bhokapi papamu na bhandu bhangi bhabhahengika lihengu ngati leniheli na kubhapwaghila, “Bhalongo, mmanyi kubha tepani tupata mbija yamahele kupetela lihengu lendenu.
25 convocando-os juntamente com outros do mesmo ofício, disse-lhes: — Senhores, vocês sabem que a nossa prosperidade vem deste ofício.
26 Henu mabheti mmbona na kujowana ntundu moahenge Paulo. Ajomwi kubhahuta na kubhalakalila bhandu bhamahele, nga pa Efeso pani pela, nambu na ku mkoa wokapi wa ku Asia. Apwagha kubha imong'umong'u yebhalenganake bhandu nga ichapanga hata pachokope.
26 E agora vocês estão vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a província da Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade.
27 Bhela kubhi na hatale biashala jitu anajipohakika lihamu. Na wala nga bhenibhela pela, nambu lijambu leniheli liweza kujitenda nyumba ja ichapanga imbomba Alitemi, anaibhalangikaje kubha nde chindu cha waka. Na ulumbalilu waki anaujomukaje, jombi jobhunjojabhela bhandu bhokapi bha ku Asia na pundema wokapi!”
27 Não somente há o perigo de que o nosso negócio caia em descrédito, como também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja considerado sem valor, e que até venha a ser destruída a majestade daquela que toda a província da Ásia e o mundo adoram.
28 Bhandu bhala pabhajowini malobhi ghanihagha, bhakatweliwi na inyela na kutumbu kujamalila bhakapwagha, “Alitemi wa ku Efeso nde Nkolongwa!”
28 Ouvindo isto, ficaram furiosos e começaram a gritar: — Grande é a Diana dos efésios!
29 Fujo jakatumbwi ku muchi wokapi. Bhandu bhala bhakabhakamwi Gayo na Alistako bhenei bha ku Makedonia, bhabhakabhi bhalongana papamu na Paulo, na bhokapi kwa kujombateka bhakabhapeliki muchibhanja cha kukinila.
29 A confusão se espalhou pela cidade, e todos juntos foram correndo para o teatro, arrastando consigo os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Paulo akapaliki kulilangiha pa lipogha la bhandu pala, nambu bhabhulwa bhala bhakunhibhalile.
30 Quando Paulo quis apresentar-se ao povo, os discípulos não o permitiram.
31 Ihongozi bhakumu bha mkoa wa ku Asia, bhabhakabhi bhakochi bhaki bhakumpelaki ubholu bhakunjopa kubha ngahijingila mkati ja liwangala la kukinila lela.
31 Também algumas autoridades da província, que eram amigos de Paulo, mandaram um recado, pedindo que ele não se arriscasse indo ao teatro.
32 Chikahi hechi kila mundu akabhi ajamalila, bhangi aleli na bhangi aleli, mbaka uhimanganu weni ukayonangike, na bhangi ngachebhamanyi kwa ndandi ja kiki bhahimangini panihapa.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia tinha virado uma confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Bhayahude bhakunkangiki Alekizanda apitalyaje palongi, bhandu bhangi pa lipogha lela bhahambukya kubha jonihoju nde joatumbulila mambu ghanihagha. Bhela Alekizanda akabhakinyuli bhandu kwa chiwoku chaki koni akapala kulikengalela palongi ja lipogha la bhandu lela.
33 Então tiraram Alexandre do meio da multidão, e os judeus o empurraram para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Nambu pabhamanyiki kubha jombi Myahude, bhokapi bhakajamalili papamu kwa chikahi cha masaa ghabhele, bhakapwaghaje, “Alitemi wa ku Efeso nde Nkolongwa!”
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram durante quase duas horas: — Grande é a Diana dos efésios!
35 Pakujomukela chiongozi jumu wa muchi akabhatumbalishi bhandu, akapwaghaje, “Mabhalongu bhangu Bhaefeso! Bho, bhandu bhokapi bha pundema le ngachebhamanyi kubha bhenei bha pa Efeso nde bhabhapalika kulenda nyumba ja ichapanga Alitemi na chimong'umong'u chaki chekiheli kuhuma kunani kumahunde?
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: — Senhores efésios, quem não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu do céu?
36 Njeta mundu joaweza kukana mambu ghangane. Bhela, impalika ntumbalaje na ngamwihenga chindu chokapi chela panga na kuholalela.
36 Ora, não podendo isto ser contestado, convém que vocês se mantenham calmos e não façam nada de forma precipitada;
37 Maghambu mubhaletiki bhandu abhabha pambane, hata koni ngachebhajibhiki hindu ya munyumba jaka kichapanga Alitemi, wala kuitondola ichapanga hitu ya chimbomba.
37 porque estes homens que vocês trouxeram para cá não profanaram o templo, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Ana ngati Demetilio na mafundi bhajaki bhabhi na matakilu panani jaka mundu jokapi jola, kubhi na pachengo na bhakolongwa bha mikoa, bhaweza kujenda kutakila konihoku.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, saibam que existem os tribunais e os procônsules; que se acusem uns aos outros ali.
39 Nambu ana ngati mbi na mambu ghangi, ghapalika ghajomukanya pa uhimanganu ghoupalika.
39 Mas, se vocês estão pleiteando alguma outra coisa, isso será decidido em assembleia regular.
40 Maghambu kubhokana na mambu ghaghapitali lalenu, bhaweza kututakila kubha tuletiki fujo. Kabheti njeta lilobhi letuweza kulilongela kwa kulanda ndandi ja kuhenga uhimanganu ghongone.”
40 Porque também corremos o risco de sermos, hoje, acusados de revolta, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 Bhela chiongozi hoju paakalongi malobhi ghanihagha, akabhapwaghi bhandu bhabhokaje.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.