Atos 10
mpa (MPA) vs NTLH
1 Kukabhi na mundu jumu ku Kaisalia joalowakika Kolinelio. Jombi akabhi nkolongwa wa lipogha la manjolinjoli lelilowakika, “Lipogha la ku Italia.”
1 Na cidade de Cesareia havia um homem chamado Cornélio, que era comandante de um batalhão romano chamado “Batalhão Italiano”.
2 Akabhi mundu wambone, jombi papamu na bhalongu bhaki bhunjojabya Chapanga, akabhapekihi bhahochu nhupu yamaheli, na kundobha Chapanga chikahi chokapi.
2 Ele era um homem religioso; ele e todas as pessoas da sua casa adoravam a Deus. Cornélio ajudava muito os judeus pobres e orava sempre a Deus.
3 Lichobha limu saa tisa ja muhi, akumbweni hotuhotu mu mabhono mtumika wa kunani kwaka Chapanga akajingala mkati ja nyumba na kumpwaghila, “Kolinelio!”
3 Um dia, ali pelas três horas da tarde , Cornélio teve uma visão. Ele viu claramente um anjo de Deus, que chegou perto dele e disse: — Cornélio!
4 Kolinelio akundingalaki mtumika wa kunani kwaka Chapanga kwa lujoghopo, akapwaghaje, “Bho, kibhi kiki Bambo?”
4 Ele ficou olhando para o anjo e, com muito medo, perguntou: — O que é, senhor? O anjo respondeu: — Deus aceitou as suas orações e a ajuda que você tem dado aos pobres e ele não esqueceu você.
5 Sajenu watumaje bhandu bhakumu ku Yafa, bhakundoha mundu jumu lihina laki Simoni, kwa lihina lengi alowakeka Petulu.
5 Agora mande alguns homens até a cidade de Jope para buscarem o homem chamado Simão Pedro.
6 Jombi abhi kunyumba jaka Simoni ndenganakela wa hingumba, ambaju nyumba jaki jibhi pambipi na bahali.”
6 Ele está hospedado na casa de outro Simão, um curtidor de couros que mora na beira do mar.
7 Mtumika wa kunani kwaka Chapanga jola paakajomwi kulonge malobhi ghanihagha na kubhoka, Kolinelio akabhalohiki bhatumika bhaki bhabhele bha pa nyumba jaki na jumu wa linjolinjoli waki joakabhi antumakila na joakabhi anjojabhe Chapanga.
7 Quando o anjo foi embora, Cornélio imediatamente chamou dois empregados e um soldado que estava a seu serviço e que era um homem religioso.
8 Akabhapwaghi ghokapi ghaghakumpatike, na akabhatumiki bhajenda ku Yafa.
8 Cornélio contou a eles tudo o que havia acontecido e mandou que fossem a Jope.
9 Chilabhu jaki, bhandu bhatatu bhala bhakabya bhakali mu mwanja, nambu pambipi kuhika ku Yafa, Petulu akakweliki kugholu ja nyumba chikahi cha saa sita ja muhi nahuli kundobha Chapanga.
9 No dia seguinte, ao meio-dia, Pedro subiu ao terraço para orar. Enquanto isso, os homens vinham pelo caminho, já perto de Jope.
10 Petulu akaweni injala, na akatokuli kula chilebhe. Nambu chilebhi pachitelakikaje akaghochi lughonu lwa kuwa na kubhona mabhono.
10 Pedro ficou com fome e quis comer alguma coisa. Enquanto o almoço estava sendo feito, ele teve uma visão.
11 Akaweni kunani kumahunde kuhoghuliwi na chindu ngati ingobhu jikolongwa, jakabhi jihelela pahi jakabya jikamuliki ipambala yaki ncheche.
11 Viu o céu aberto e uma coisa parecida com um grande lençol amarrado pelas quatro pontas, que descia até o chão.
12 Mkati ja ingobhu jeniheji kukabhi na hinyama yokapi, hinyama yeibhi na magholu ncheche, hinyama yeikwabha na hijuni ya kunani.
12 Dentro daquilo havia todos os tipos de animais de quatro patas, de animais que se arrastam pelo chão e de aves.
13 Akajowini sauti jakumpwaghilaje, “Petulu, ujumuka uchinjaje, na ukulaje!”
13 Então Pedro ouviu uma voz, que dizia:
14 Petulu akayangike, “Ngabhela, Bambo! Chakaka nepani ngachenabhali kula chindu chokapi chela chekibhi chihakau na changakupalika palongi jaka Chapanga.”
14 Pedro respondeu: — De jeito nenhum, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a
15 Sauti jela jakajowaniki kabhete jakumpwaghilaje, “Ngawailowa ihakau hindu yeigholuliki na Chapanga.”
15 A voz falou de novo com ele:
16 Lijambu leniheli lakahengakiki mala patatu, na ingobhu jela jakatolakiki kunani kumahunde.
16 Isso aconteceu três vezes. Em seguida a coisa que parecia um lençol foi levada de volta para o céu.
17 Petulu paakabhi akali kulilalukila panani ja ndandi ja mabhono ghanihagha, bhandu bhabhatumakiki na Kolinelio bhala pabhakajimanyi nyumba jaka Simoni, bhakahiki kujema palongi ja ndyangu.
17 Pedro começou a perguntar a si mesmo o que aquela visão queria dizer. E naquele momento os homens que Cornélio havia mandado já tinham se informado sobre onde ficava a casa de Simão e estavam na porta.
18 Bhakalohiki na kulalukila, “Bho, mombo le atama ngeni joalowakeka Simoni Petulu?”
18 Eles chamaram alguém da casa e perguntaram: — Por acaso um homem chamado Simão Pedro está hospedado aqui?
19 Petulu akabhi akali ngakumanya ndandi ja mabhono ghala, na panihapa Roho Mhuhu akumpwaghile, “Ujowanyaje! Bhabhi bhandu bhatatu pambane, bhakupala wehapa.
19 Pedro ainda estava pensando na visão, quando o Espírito Santo disse: — Escute! Estão aí três homens procurando você.
20 Ujinukaje na uhulukaje, na ngawisita kujenda papamu nabho, ndandi nabhatumiki nepani.”
20 Agora apronte-se, desça e vá com eles. Vá tranquilo porque fui eu que mandei que eles viessem aqui.
21 Petulu akahulwiki na kubhapwaghi bhandu bhabhatumakiki na Kolinelio bhala, “Nepani nde jomumpala. Bho, nhwikiki kutenda bhole?”
21 Então Pedro desceu e disse aos homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. Por que vieram aqui?
22 Bhakamuyangike, “Nkolongwa wa manjolinjoli Kolinelio mundu wambone joanjojabhe Chapanga na kumanyikana na Bhayahude bhokapi, atutumiki kwaku. Jombi akalaghalakiwi na mtumika wa kunani kwaka Chapanga akulowa kunyumba jaki, nahuli akujowanya malobhi ghawampwaghilaje.”
22 Eles responderam: — Nós fomos mandados pelo comandante Cornélio. Ele é um homem bom,
23 Bhela, Petulu akabhajopalili na kubhapeke pandu pa kughonela ikilu jela.
23 Então Pedro convidou os homens para entrarem, e os hospedou ali naquela noite. No dia seguinte Pedro se aprontou e foi com eles, e alguns irmãos que moravam em Jope também foram.
24 Lichobha lelijengalyaje bhakahiki ku Kaisalia. Kolinelio akabhi abhalendalela papamu na bhalongu bhaki na bhakochi bhaki bha pambipi bhaabhakokike.
24 No outro dia chegaram à cidade de Cesareia. Cornélio e os parentes e amigos mais íntimos que ele tinha convidado já estavam esperando Pedro.
25 Petulu paakabhi ajingi mu nyumba, Kolinelio akapiti kunjopalela, akachikimi palongi jaki na kunjojabhela.
25 Quando Pedro ia entrando, Cornélio veio ao seu encontro, ajoelhou-se e curvou a cabeça diante dele.
26 Nambu Petulu akanjemiki na kumpwaghila, “Ujemaje, maghambu nepani nde mundu pela.”
26 Mas Pedro fez com que ele se levantasse e disse: — Fique de pé, pois eu sou apenas um homem como você.
27 Petulu paakabhi alongela naku na kujingi munyumba, akabhahimani bhandu bhamaheli bhalibhongine.
27 Enquanto conversava com Cornélio, Pedro entrou na casa e encontrou muita gente reunida ali.
28 Akabhapwaghile, “Mabhanganya mmanyi kubha Myahude jokapi jola akanakiwi na amuli ja dini jitu kujangatana na bhandu bhangakubha Bhayahude. Nambu Chapanga anangi kubha nganandoha mundu jokapi jola kubha muhakau au jwangakupalika.
28 Então disse a todos: — Vocês sabem muito bem que a religião dos judeus não permite que eles façam amizade com não judeus ou entrem nas casas deles. Mas Deus me mostrou que eu não devo chamar ninguém de impuro ou de sujo.
29 Nde ndandi pawalaghalaki bhanowaje, nakahikili panga na kupenga chokapi chela. Bhela, nukujopa umbwagilaje, bho, ungemili lijambu bhole?”
29 Por isso, quando vocês me chamaram, eu vim de boa vontade. Agora quero saber por que foi que vocês mandaram me chamar.
30 Kolinelio akayangike, “Machobha ghatatu ghaghapetiki chikahi ngati sajenu, saa tisa ja muhi nakabhi kuchumba changu nakundobha Chapanga. Palapala mundu joakabhi na ingobhu yeing'anya akajemiki palongi jangu,
30 Cornélio respondeu: — Três dias atrás, às três horas da tarde, eu estava orando aqui em casa. De repente, um homem vestido com roupas brancas apareceu na minha frente
31 na kupwagha, ‘Kolinelio, malobhu ghaku na nhupu yaku ijetakaliwi palongi jaka Chapanga.
31 e disse: “Cornélio, Deus ouviu as suas orações e lembrou do que você tem feito para ajudar os pobres.
32 Bhela, untuma mundu ku Yafa akundoha mundu jumu joalowakeka Simoni, kwa lihina lengi Petulu. Jombi nde ngeni mu nyumba jaka Simoni ndenganakela wa hingumba, joju nyumba jaki jibhi pambipi na bahali.’
32 Mande alguém até Jope a fim de buscar Simão, que também é chamado de Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, o curtidor, que mora na beira do mar.”
33 Nakabhatumiki bhandu bhahika bhakulowaje, na wehapa utehi wichu kuhika. Bhela, tepani tubhi pambani palongi jaka Chapanga, tulendale kujowana ghokapi Bambo ghaakulaghalaki kutupwaghila.”
33 Então eu mandei chamar você logo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos reunidos aqui na presença de Deus, prontos para ouvir o que o Senhor mandou você dizer.
34 Panihapa Petulu akatumbwi kupwagha, “Sajenu manyi chakaka kubha Chapanga ngacheabhi na upendeleu.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Agora eu sei que, de fato, Deus trata a todos de modo igual,
35 Nambu ku kila inchi, mundu jokapi joanjojabhe Chapanga na kuhenga mambu ghambone, ajetakalewa najombi.
35 pois ele aceita todos os que o temem e fazem o que é direito, seja qual for a sua raça.
36 Mabhanganya mmanyi ubholu waka Chapanga ghoakatumiki kwa bhandu bha ku Izilaeli, ukatangaza Malobhi Manyahi ghaghaleta lukwali kwa indela jaka Yesu Kristo. Jombi nde Bambo wa bhokapi.
36 Vocês conhecem a mensagem que Deus mandou ao povo de Israel, anunciando a boa notícia de paz por meio de Jesus Cristo, que é o Senhor de todos.
37 Mabhanganya mmanyi lijambu lelahengakiki ku inchi jokapi ja ku Yudea, kutumbu ku Galilaya baada ja ubatizu ghoatangaza Yohana.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a terra de Israel, começando na Galileia, depois que João pregou a sua mensagem a respeito do batismo.
38 Mmanyi ntundu Chapanga moakunjeghali Yesu wa ku Nazaleti mahuta kwa kunjeghale Roho Mhuhu na makili. Akapiti kila pandu, akahenga mambu ghambone na kubhalamiha bhandu bhabhakamuliki na makili ghaka Shetani, maghambu Chapanga akabhi papamu naku.
38 Sabem também como Deus derramou o Espírito Santo sobre Jesus de Nazaré e lhe deu poder. Jesus andou por toda parte fazendo o bem e curando todos os que eram dominados pelo Diabo, porque Deus estava com ele.
39 Tepani nde bhalandilu bha mambu ghokapi ghahengiki ku inchi ja Bhayahude na ku Yelusalemu. Panihapa bhakunkomiki kwa kunhwamba pumsalaba.
39 Nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra de Israel, inclusive em Jerusalém. E depois o mataram, pregando-o numa cruz.
40 Nambu Chapanga akamuyohiki kuhuma kwa bhakuwa lichobha la tatu, na kunhenga abhonikanaje.
40 Pedro continuou: — Porém Deus ressuscitou Jesus no terceiro dia e também fez com que ele aparecesse a nós.
41 Ngacheabhonakini kwa bhandu bhokapi, nambu kwitu tepani tetuhaghuliki na Chapanga nahuli tubya bhalandilu bhaki, nde tepani tetakuliki na kunywa naku paakayokiki kuhuma kwa bhakuwa.
41 Ele não foi visto por todo o povo, mas somente por nós, que somos as testemunhas que Deus já havia escolhido. Nós comemos e bebemos com ele depois que Deus o ressuscitou.
42 Jombi akatulaghalaki kutangaza Malobhi Manyahi kwa bhandu bhokapi na kulandila kubha jombi nde joahaghuliki na Chapanga nahuli abya Mtemula wa bhabhabhi bhomi na bhakuwa.
42 Jesus nos mandou anunciar o evangelho ao povo e testemunhar que ele foi posto por Deus como Juiz dos vivos e dos mortos.
43 Bhalota bhokapi bhaka Chapanga bhakundandili, kubha kila mundu joanhobhalela ajopale kulekakewa mahoku ghaki ghokapi kwa lihina laki.”
43 Todos os profetas falaram a respeito de Jesus, dizendo que os que creem nele recebem, por meio dele, o perdão dos pecados.
44 Chikahi Petulu paakabhi akali alongela, Roho Mhuhu akabhahelali bhandu bhokapi bhabhakabhi bhajowanela ubholu ghonihoghu.
44 Quando Pedro ainda estava falando, o Espírito Santo desceu sobre todos os que estavam ouvindo a mensagem.
45 Bhayahude bhabhahikili papamu na Petulu kuhuma ku Yafa bhakakangichi kubhona kubha Chapanga abhohiki chipawa chaka Roho Mhuhu hata kwa bhandu bha inchi nayenge.
45 Os judeus seguidores de Jesus que tinham vindo de Jope com Pedro ficaram admirados por Deus ter derramado o dom do Espírito Santo sobre os não judeus.
46 Maghambu bhakabhajowini bhakalongilaje kwa lugha nayenge koni bhakundumbalya Chapanga. Panihapa Petulu akapwaghike:
46 Pois eles ouviam os não judeus falarem em línguas estranhas e louvarem a grandeza de Deus. Então Pedro disse:
47 “Bhandu abhabha bhunjopali Roho Mhuhu ngati tepani motunjopalile. Bho, abhi mundu joaweza kubhahibhalakila ngabhibatizwa kwa machi?”
47 — Estas pessoas receberam o Espírito Santo como nós também recebemos. Será que alguém vai proibir que sejam batizadas com água?
48 Bhela, Petulu akalaghalaki bhabatizwaje kwa lihina laka Yesu Kristo. Kabheti bhakunjopiki jombi atama nabhu kwa machobha machokope.
48 Então mandou que aquelas pessoas fossem batizadas em nome de Jesus Cristo. E elas pediram a Pedro que ficasse ali alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.